Austrija
Novi udar na građane – naknade u Beču naglo rastu
Od 2025. godine naknade za odvoz smeća, vodu i parking u Beču poskupjet će za gotovo 6 posto.
Od 2025. godine Bečani će morati još dublje zavući u novčanik. Nakon što se zbog podataka o inflaciji austrijske statistike početkom srpnja strahovalo od povećanja općinskih naknada, sada je to i jasno naznačeno. Od 1. siječnja 2025. godine poskupljuju porezi za odvoz smeća, kanalizaciju, vodu i parking u gradu – za gotovo 6 posto.
Lipanjski CPI za 2024. premašio je zakonsku granicu od 3 posto sa stopom promjene od 5,9 posto u usporedbi s 2023. godinom. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2).
Dvočlano kućanstvo plaća 257 eura
Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Od 2025. godine jedan sat parkiranja naplaćivat će se 2,60 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
Prilagodba naknade je “nužna”
„Za mene kao gradskog vijećnika za financije jasno je: valorizacija je nužna kako bi se u budućnosti osigurala izvrsna opskrba i infrastruktura Beča na vrhunskoj razini. Beč ima sustav gospodarenja otpadom prema najvišim standardima i kvalitetu vode u našoj zemlji. grad je bez premca u mnogim europskim metropolama “Da bi tako ostalo, potrebna su opsežna ulaganja u infrastrukturu, što se između ostalog može ostvariti i sredstvima od valorizacije”, kaže gradski vijećnik za financije Peter Hanke (SPÖ) .
Stoga ne postoji način da se zaobiđe valorizacija naknada. Ističe se da se svaki euro prikupljen od naknada za vodoopskrbu, kanalizaciju i odvoz otpada izravno slijeva u održavanje i daljnje širenje ovih važnih usluga i tako ide u korist Bečana.
330 milijuna eura za novu infrastrukturu kanala
Prihodi od valorizacije naknada izravno se slijevaju u gradsku infrastrukturu. Primjerice, oko 330 milijuna eura bit će uloženo u nove kanalske infrastrukturne projekte u sljedeće četiri godine, a još gotovo 60 milijuna eura će se uliti u održavanje i obnovu postojećih kanala.
Do 2026. godine za zbrinjavanje otpada potrošit će se oko 25 milijuna eura. Na primjer, trenutno je u tijeku planiranje i provedba za gnojilišta Stadlau, Ottakring, Hetzendorf i Aspern. Proširuje se i bioplinsko postrojenje. Prihodi od naknade za parkirne automate u potpunosti idu u korist ekološki prihvatljivog prometa i sigurnosti prometa u Beču
Valorizacija u Beču temelji se na indeksu potrošačkih cijena (CPI), mjerilu za opća kretanja cijena i inflaciju u Austriji. Porezi ili pristojbe za javne službe grada Beča ne rastu automatski, već tek kada se prijeđe zakonski definiran prag – u slučaju javnih službi to je 3 posto.
Austrija
Austrija: U istom danu napao ljude na ulici i provalio u banku
33-godišnji državljanin Slovačke osumnjičen je kako je u nedjelju prijepodne u St. Pöltenu, u Donjoj Austriji, počinio pokušaj razbojništva i pokušaj provalne krađe.
Prema navodima policije, muškarac je oko 11 sati na području Julius Raab-Promenade pokušao natjerati dvije zasad nepoznate osobe da mu predaju gotovinu, pri čemu ih je navodno napao udarcima i nogama.
Nakon toga je, prema sumnjama, pokušao provaliti u poslovnicu banke tako što je razbio prozorsko staklo.
Svjedoci su o događaju obavijestili policiju, a službenici policijske postaje Regierungsviertel osumnjičenog su u neposrednoj blizini mjesta događaja zaustavili i privremeno uhitili.
Daljnje postupanje preuzeo je kriminalistički referat Gradskog policijskog zapovjedništva St. Pölten. Tijekom ispitivanja 33-godišnjak je u potpunosti priznao djela.
Visina nastale štete još se utvrđuje. Po nalogu državnog odvjetništva muškarac je sproveden u Kazneno-popravni zavod St. Pölten, piše Heute.
Beč
Afganistanac u Beču petardama gađao policiju i građane
Godina 2026. za 39-godišnjeg muškarca u Beču počela je iza rešetaka, nakon što je na Staru godinu navodno s Marienbrücke, u blizini Schwedenplatza, bacio petardu na šetnicu uz Dunavski kanal, gdje se nalazilo više prolaznika, piše Heute.
Prema optužnici, situacija je eskalirala kada su policajci primijetili muškarca. Navodi se kako je potom zapalio još jedno pirotehničko sredstvo i bacio ga ciljano u smjeru policijskih službenika, zbog čega je jedan policajac morao izmaknuti. Snage su se nakratko povukle jer nije bilo jasno o kakvoj se vrsti petarde radi, a ubrzo nakon toga muškarac je uhićen kako bi se spriječilo daljnje paljenje pirotehnike. Ostatak dočeka Nove godine proveo je u policijskoj ćeliji.
U utorak, 10. veljače, 39-godišnjak, državljanin Afganistana, pojavio se pred sudom zbog ugrožavanja tjelesne sigurnosti i pokušaja teške tjelesne ozljede. Optuženi, koji se bavi selidbama, izjasnio se kako nije kriv. “To nijedan razuman čovjek ne radi, zapaliti petardu i baciti je na policajce”, rekao je pred sudom.
Tijekom pretrage kod njega je, međutim, pronađena pirotehnika. Muškarac je tvrdio kako su mu dvije nepoznate osobe dale petarde. Prema njegovim riječima, rekli su mu: “Uzmi, brate”, a on ih je stavio u jaknu, navodeći kako je to bila njegova pogreška.
Optuženi je, prema izvješću APA-e, rekao i kako boluje od raka te da ima vrlo malo snage u nogama. Tvrdi kako mu se zamračilo pred očima dok je policija stajala uz njega. Sutkinja je postavila dodatna pitanja, ali je, prema izvješću, bila skeptična prema njegovim navodima.
Policijski službenici koji su svjedočili osporili su obranu optuženog, ističući kako su sigurni da su promatrali pravu osobu. Prema njihovim riječima, najprije je petardu bacio prema šetnici uz kanal, a zatim još jednu zapalio i bacio ciljano u smjeru policajaca. “Nikad ne znate kakve su to petarde, koliko snažno eksplodiraju”, izjavila je jedna policajka.
Sud je izrekao kaznu od osam mjeseci zatvora uvjetno, uz rok kušnje od tri godine. Presuda nije pravomoćna. Državno odvjetništvo nije dalo izjavu, a optuženi se pojavio bez odvjetnika. Vrijedi presumpcija nevinosti.
Austrija
EU donijela veliku odluku za Kosovo, azil doveden u pitanje
Europska unija postigla je važan dogovor kojim se pojednostavljuju i ubrzavaju postupci azila. Europski parlament u Strasbourgu usuglasio se o zajedničkoj listi „sigurnih zemalja podrijetla”, čime se uklanja dugogodišnja nejasnoća koja je često produljivala azilne postupke. Novi sustav trebao bi stupiti na snagu na razini cijele EU u lipnju.
Do sada su države članice same određivale koje zemlje smatraju sigurnima, što je dovodilo do različitih praksi, dugotrajnih postupaka i sudskih sporova, uključujući i one pred najvišim sudovima. Uvođenjem jedinstvene liste jasno se definira za koje zemlje podrijetla u pravilu postoje male šanse za odobravanje azila.
Prema dogovoru u Europskom parlamentu, sigurnim zemljama podrijetla smatraju se:
- Kosovo
- Indija
- Egipat
- Maroko
- Tunis
- Kolumbija
- Bangladeš
Ostaje još formalna potvrda Vijeća EU-a, što se smatra rutinskim korakom.
Za podnositelje zahtjeva iz tih zemalja postupci će se u budućnosti voditi znatno brže. Ključna promjena je u tome što se teret dokazivanja preokreće: podnositelji zahtjeva morat će sami dokazati da su u svojoj zemlji politički progonjeni, za razliku od postupaka za osobe iz zemalja koje nisu na listi sigurnih.
Unatoč uvođenju zajedničke EU-liste, države članice i dalje će moći imati vlastite nacionalne liste sigurnih zemalja, koje mogu obuhvaćati i dodatne države. Time je postignut kompromis između zajedničkog europskog pristupa i nacionalnih nadležnosti.
Predstavnici dijela političkog spektra pozdravili su odluku. Prema njihovim navodima, time se rasterećuju administrativni sustavi država članica, a osobama koje nemaju pravo boravka brže se pruža pravna jasnoća.
S druge strane, organizacije za ljudska prava i dio zastupnika s ljevice kritiziraju ovu odluku. Upozoravaju da označavanje zemlje kao sigurne ne znači nužno da su svi njezini građani zaštićeni od progona. Kao primjer navode Tunis, za koji, prema njihovim tvrdnjama, postoje dokumentirani slučajevi represije i nasilja. Kritičari također upozoravaju da bi nova pravila mogla dovesti do odbijanja zahtjeva bez dovoljno individualne procjene.
Rasprava o posljedicama ove odluke nastavit će se i uoči pune primjene novog europskog sustava azila i migracija.
