Austrijski parlamentarni Budgetdienst objavio je analizu o tome kako će nove mjere štednje vlade konkretno utjecati na različite slojeve stanovništva. Cilj mjera je uštedjeti 6,3 milijarde eura u 2025., a do 2029. ukupno 14,6 milijardi – no jasno je da svi neće biti pogođeni jednako.
Siromašniji gube više
Prema analizi, kućanstva s nižim prihodima trpe relativno veći teret nego bogatiji slojevi. Primjerice, u 2025. godini:
- najniži prihodovni sloj (D1) gubi 2,3% svog godišnjeg neto prihoda,
- dok najbogatijih 10% (D10) gubi samo 0,4%.
Do 2029. godine, razlike postaju još veće:
- donjih 10% izgubit će 3,3% prihoda,
- dok će gornjih 10% izgubiti 1,1%.
U prosjeku, svi će izgubiti oko 1,6% prihoda.
Koje mjere koga pogađaju?
Neke mjere, poput zamrzavanja rasta socijalnih davanja, najviše pogađaju najsiromašnije. S druge strane, veći zdravstveni doprinosi za umirovljenike i pauziranje korekcija porezne stope (tzv. hladne progresije) više pogađaju srednji i viši sloj.
Ukupni učinak ipak pozitivan?
Unatoč rezovima, analiza pokazuje da su ranije odluke od 2020. godine – poput ekosocijalne porezne reforme, ublažavanja hladne progresije i automatiziranog usklađivanja socijalnih naknada – i dalje donijele pozitivan učinak na dohotke.
Tako je najsiromašniji sloj od 2020. do danas bilježio rast prihoda od 11,2%, dok je najbogatijih 10% imalo povećanje od 5,3%. Iako vlada tvrdi da su ukupne promjene pozitivne, nove štedne mjere i dalje nerazmjerno pogađaju upravo one koji imaju najmanje, što izaziva sve više kritika da se štednja provodi na leđima najslabijih.
