Austrija
Nova mirovinska pravila od 2026: Radit ćemo dulje, ali uz veću fleksibilnost
Austrijska vlada od 1. siječnja 2026. uvodi novo model djelomične mirovine, s ciljem produljenja radnog vijeka građana i rasterećenja državnog proračuna. Istovremeno se mijenjaju i uvjeti za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu.
Zbog demografskih promjena i sve većeg opterećenja mirovinskog sustava, Ministarstvo rada i socijalne skrbi najavilo je konkretne promjene. Prvi korak je podizanje minimalne dobi za prijevremenu mirovinu s 62 na 63 godine, koje stupa na snagu 1. siječnja 2026.
Nova djelomična mirovina: kako funkcionira
Novost u sustavu je djelomična mirovina (Teilpension), koja omogućava osobama s ostvarenim pravom na mirovinu da ne prekinu odmah s radom, već da postepeno smanjuju radno vrijeme i istovremeno primaju dio mirovine. Uplaćeni doprinosi za vrijeme djelomičnog rada dodatno povećavaju buduću punu mirovinu.
Model nudi tri stupnja smanjenja radnog vremena:
- smanjenje od 25–40 %: djelomična mirovina iznosi 25 % ukupne mirovine
- smanjenje od 41–60 %: djelomična mirovina iznosi 50 %
- smanjenje od 61–75 %: djelomična mirovina iznosi 75 %
Primjer:
Osoba s pravom na prijevremenu mirovinu i mirovinskom osnovicom od 3.000 eura, koja odluči raditi 50 % manje, dobiva 1.347 eura djelomične mirovine (nakon zakonskih odbitaka) + 50 % svoje redovne plaće.
Što s postojećim modelom starije dobi?
Paralelno s uvođenjem djelomične mirovine, ograničava se trajanje postojećeg modela tzv. starosne djelomične radne aktivnosti (Altersteilzeit). Umjesto dosadašnjih pet godina, moći će se koristiti najviše tri godine. U prijelaznom razdoblju, do 2028., vrijedit će posebne odredbe.
Ubuduće će se ovaj model moći koristiti samo dok osoba ne ispuni uvjete za djelomičnu mirovinu, nakon čega će se očekivati prelazak na novi sustav.
Cilj svih mjera je povećanje stvarne dobi umirovljenja, borba protiv manjka radne snage te financijska održivost mirovinskog sustava. Koliko će starijih radnika prihvatiti djelomičnu mirovinu, ostaje za vidjeti.
Austrija
Veliki udar na narkoscenu u Austriji: Zaplijenjene desetine kilograma droge
Velik udar na narkoscenu u austrijskoj Koruškoj istražiteljima je uspio još u studenome. Uhićena su trojica dilera u dobi od 18, 20 i 28 godina, a zaplijenjeno je gotovo 70 kilograma kanabisa, više od dva kilograma kokaina i pola kilograma heroina, koje su osumnjičeni nabavljali iz Slovenije.
Policijski službenici Policijske uprave Villach i Gradske policijske uprave Villach pratili su osumnjičene još od rujna 2025. godine. Kako je priopćila policija, sumnjiče se kako su u velikim količinama nabavljali ilegalne droge poput kokaina, marihuane i heroina iz Slovenije te ih potom uz novčanu dobit prodavali na području okruga Villach-Land, grada Villacha i grada Klagenfurta.
Prema navodima istrage, jedan od osumnjičenih, 20-godišnjak iz Villacha, između rujna 2024. i studenoga 2025. naručivao je kanabis, kokain i heroin u Sloveniji, a drogu je preuzimao od kurira. Skladištio ju je u zajedničkom stanu. Dodatnih 15 kilograma kanabisa isporučeno je u rujnu 2025. godine.
Ukupno je skupina u stanu imala između 67 i 79 kilograma kanabisa, najmanje 2100 grama kokaina i najmanje 580 grama heroina. Prema dosadašnjim saznanjima, drogu je kupovalo oko 70 osoba.
Početkom studenoga specijalna policijska postrojba Cobra izvršila je pretres stana u okrugu Villach-Land. Osim velike količine droge, policija je zaplijenila i gotovinu te raznu opremu povezanu s preprodajom narkotika.
Kaznene prijave podnesene su protiv trojice stanara stana te protiv 19-godišnjaka koji je, prema sumnjama policije, djelovao kao kurir. On je navodno preuzeo između 17 i 18 kilograma kanabisa, 1,5 do 2 kilograma kokaina te neutvrđenu količinu heroina, koje je potom distribuirao poznatim i nepoznatim kupcima.
Četvorica osumnjičenih po nalogu Državnog odvjetništva u Klagenfurtu prebačena su u Kazneno-popravni zavod Klagenfurt, dok je protiv 28-godišnjaka podnesena kaznena prijava, a brani se sa slobode, piše Krone.
Austrija
Incident na streljani u Beču: Muškarac ranjen u bedro tijekom obuke
U petak je na jednoj streljani na sjeveru Beča, tijekom provedbe streljačke obuke, došlo do ranjavanja vatrenim oružjem. Kako je priopćio Ured za odnose s javnošću Policijske uprave Beča, 37-godišnji zaposlenik privatne zaštitarske tvrtke, koji je sudjelovao u stručnoj izobrazbi, zadobio je prostrijelnu ranu bedra.
Muškarac je u trenutku dolaska policije bio pri svijesti te mu je prvu pomoć već pružio policijski službenik postrojbe WEGA koji se nalazio izvan službe, a ima medicinsku izobrazbu.
Prema navodima ozlijeđenog, tijekom spremanja legalno posjedovanog pištolja u futrolu došlo je do nenamjernog opaljenja uslijed pogreške u rukovanju. Tridesetsedmogodišnjak je potom zbrinut od strane djelatnika Bečke profesionalne hitne pomoći te je prevezen u šok-sobu jedne bolnice.
Vatreno oružje je propisno osigurano, kao i mobilni telefon koji je oštećen prilikom opaljenja. O događaju su obaviješteni Inspektorat rada i nadležno tijelo za oružje. Daljnja istraga o okolnostima incidenta je u tijeku, piše Heute.
Beč
Brzi vlak spaja Balkan i Beč: Otvaranje pruge pred vratima
Srpska prijestolnica Beograd bila je i ranije dostupna željeznicom, no putovanje je bilo sporo, komplicirano i zahtijevalo je niz presjedanja na manjim regionalnim kolodvorima. Od 2019. godine, uz kinesku potporu, intenzivno se radi na izgradnji nove pruge između Budimpešte i Beograda.
Sada se otvaranje cijele dionice nalazi pred samim završetkom. Prvi teretni vlakovi novom prugom trebali bi krenuti 27. veljače, dok se najkasnije dva tjedna kasnije očekuje i prvi putnički vlak, potvrdili su ministri prometa János Lázar i Aleksandra Sofronijević. Cijena karte za dionicu iznosi 26 eura.
Točan datum početka putničkog prometa trebao bi biti utvrđen na sastanku sljedećeg tjedna. Jedna od tema bit će i produženje linije prema Beču. Nova CRRC-ova vlakovna garnitura, koja vozi brzinom do 200 kilometara na sat, put između Beograda i Budimpešte prelazit će za točno tri sata, dok bi putovanje do Beča trajalo dodatna dva sata i 40 minuta. Putovanje automobilom trajalo bi više od sat vremena dulje, ne računajući granične kontrole.
Austrijske savezne željeznice procjenjuju kako bi se veza Beč – Budimpešta – Beograd mogla uspostaviti još u prvoj polovici 2026. godine, odnosno uoči ljetnih praznika. Međutim, za sada još nisu zaprimljeni detalji koji se odnose na mađarsku i srpsku dionicu pruge, piše Heute.
