Vrijeme postaje sve neugodnije, a prema 14-dnevnoj prognozi Beč bi se uskoro mogao suočiti s izrazito niskim temperaturama.

Nakon ledenog kaosa početkom tjedna, zasad nema naznaka značajnijeg zatopljenja. Hladnoća se zadržava, a prema najnovijim meteorološkim analizama temperature će dodatno pasti.

„U Beču se nastavlja pravo zimsko vrijeme, a sljedećeg tjedna će se s istoka Europe trajni mraz dodatno pojačati“, izjavio je meteorolog Clemens Grohs iz Kachelmannwettera. Kao pozitivnu stranu ističe da će pritom često biti sunčano.

Prema trenutačnim prognozama, osobito hladno moglo bi biti tijekom vikenda nakon sljedećeg. U noći na 24. siječnja temperature bi mogle pasti i do –11 stupnjeva Celzija, dok se ni tijekom dana ne očekuje zatopljenje iznad –6 stupnjeva.

Grohs pritom naglašava da treba uzeti u obzir raspon različitih prognostičkih modela, budući da je riječ o razdoblju koje je još relativno daleko. Za najhladniju subotu razlika u prognozama iznosi i do pet stupnjeva, prema gore ili dolje.

Opasnost od poledice

I trenutačno su vremenske prilike nepovoljne. Prema podacima Austrijskog centra za upozorenja na vremenske nepogode (UWZ), hladan zrak se u nizinskim dijelovima istočne Austrije zadržava vrlo postojano. Još u četvrtak se, zbog promjene strujanja na istočno, očekuje česta rosulja, što lokalno može dovesti do poledice na cestama.

Zbog dotoka blažeg zraka u višim slojevima atmosfere povećava se sklonost dugotrajnim maglama i niskoj naoblaci. Tijekom vikenda visinsko strujanje postupno će se okrenuti sa zapada na jug, a na sjevernoj strani Alpa moguće je blago fensko djelovanje.

Prognoza po danima

U petak će se na planinama često pojavljivati sunce, dok će u nizinskim i brežuljkastim predjelima prevladavati gusta magla i niska naoblaka. Granica magle podizat će se na oko 800 do 1000 metara nadmorske visine.

Od Waldviertela preko Bečke kotline do južnog Gradišća mogući su sitni snijeg ili ledena rosulja, što blago povećava opasnost od skliskih prometnica. U Podunavlju će puhati umjeren istočni do sjeveroistočni vjetar.

Subota će u nizinskim područjima uglavnom biti oblačna. Sjeverno od glavnog alpskog grebena magla će se tijekom dana djelomično razilaziti. Na krajnjem jugu mjestimice je moguć slab kišni pad, dok iznad 1300 do 1500 metara nadmorske visine može pasti i poneka pahulja snijega. Na sjeveroistoku će puhati umjeren do jak jugoistočni vjetar, s jakim udarima.

U nedjelju će u nizinskim predjelima, kotlinama te u južnim i središnjim planinskim područjima prevladavati tmurno vrijeme uz maglu i nisku naoblaku. Tijekom dana na sjeveru i sjeveroistoku očekuje se postupno razvedravanje i povremeno sunce, dok će na jugu uglavnom ostati oblačno. U Podunavlju i na istoku puhati će živahan do jak jugoistočni vjetar, mjestimice s olujnim udarima, a u alpskim dolinama moguć je umjeren južni fen.

Kada prolazimo kraj gradilišta, često vidimo ljude u radnim odijelima i kacigama kako užurbano obavljaju svoj posao. No, rijetko se zapitamo što točno rade i koliko je njihov doprinos važan za nastanak zgrade, škole, bolnice ili kulturne ustanove koju će jednoga dana koristiti cijela zajednica. Među onima bez kojih niti jedan projekt ne bi mogao zaživjeti su zidari, tesari i armirači – zanimanja koja čine samu okosnicu graditeljstva.

Zidari su zaduženi za zidanje nosivih i pregradnih zidova, ali njihov posao uključuje i mnogo više od izrade različitih vrsta zidova. Žbukanje zidova i stropova (ravnih stropova, bačvastih i križnih svodova, lukova), izvedbu statičkih ojačanja zidova i stropova, obradu špaleta, zidarsko krpanje šliceva nakon izvedbe instalaterskih radova, izradu cementnih estriha, izvedbu fasada na objektu kao i brigu o tome da sve bude izvedeno prema planovima i pravilima struke. Njihov rad oblikuje prostor i daje mu funkcionalnost, a kvaliteta izvedbe izravno utječe na trajnost i sigurnost objekta.

Da bi se betonski elementi mogli pravilno izvesti i oblikovati, potrebne su konstrukcije od drveta – oplate, krovne konstrukcije i privremene potporne strukture. Njih izrađuju tesari, majstori koji spajaju tradicijsku vještinu rada s drvom i poznavanje suvremenih tehničkih rješenja. U novije vrijeme za izvedbu AB konstrukcija koriste se suvremeni oplatni sustavi, najčešće kombinacija čeličnih ili aluminijskih nosača s drvenim oplatnim pločama. Njihova vještina ne svodi se samo na rad s drvom – oni moraju dobro poznavati statiku, tehničke nacrte i moderne alate, a često su ključni u fazama kada konstrukcija poprima svoj konačan oblik.

Armirači rade s čeličnim šipkama i mrežama koje čine armaturu, bez koje današnja gradnja ne bi bila moguća. Oni prema nacrtima pripremaju, savijaju i povezuju čelik koji se potom ugrađuje u betonske elemente. Upravo zahvaljujući njima beton koji ima veliku tlačnu čvrstoću, dobiva i potrebnu vlačnu čvrstoću i nosivost, što je presudno za mehaničku otpornost, stabilnost i dugotrajnost svake građevine.

Zajedno, zidari, tesari i armirači čine trokut bez kojeg ne bi bilo moguće realizirati niti jedan građevinski projekt – od najmanje kuće do najkompleksnijih objekata. Oni izvode temelje, nosivu konstrukciju objekta i pripremaju objekt za izvedbu svih instalaterskih i završno-obrtničkih radova. Sve ostale faze gradnje nadograđuju se na radove koje su oni izveli.

S obzirom na važnost njihove uloge, ne čudi da je potražnja za kvalitetnim radnicima u ovim strukama sve veća.

ING-GRAD d.d., građevinska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u gradnji i obnovi, traži zidare, tesare i armirače. Osim prilike za rad na značajnim projektima i dugoročni profesionalni razvoj, novim zaposlenicima tvrtka nudi i niz pogodnosti: organiziran smještaj za one koji nisu iz Zagreba, osigurane obroke, stimulativnu plaću te dodatne nagrade poput uskrsnice i božićnice.

Ako volite vidjeti konkretne rezultate svog rada i želite sudjelovati u stvaranju projekata koji ostaju trajna vrijednost u društvu, prijavite se za posao u ING-GRAD-u na:

https://www.ing-grad.hr/hr/karijere

Švedski mediji i korisnici društvenih mreža posljednjih su dana upozorili javnost na slučaj Muhameda Tahera Aminija, 45-godišnjeg afganistanskog azilanta koji je prije četiri godine osuđen na doživotni zatvor zbog teškog silovanja i pokušaja ubojstva, a kojem je nedavno odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora.

Objave su potaknule raspravu o navodno povlaštenom tretmanu zatvorenika i mogućem riziku za javnu sigurnost. Međutim, švedske vlasti pojasnile su kako se ne radi o iznimci, već o standardnoj mjeri koja se primjenjuje na osobe koje služe vrlo duge zatvorske kazne, isključivo pod strogim nadzorom uniformiranih službenika zatvorskog sustava.

Prema pravomoćnoj sudskoj presudi, Amini je u proljeće 2022. godine u mjestu Norberg, u središnjoj Švedskoj, silovao mladu ženu s kojom se upoznao u azilantskom centru. Nakon toga ju je teško pretukao i gurnuo u rudarsko okno duboko oko 24 metra, s namjerom da je usmrti. Kada je shvatio da je preživjela pad, vratio se na mjesto događaja i na nju bacao kamenje i cigle.

Sud je utvrdio da između počinitelja i žrtve nije postojala romantična veza. Nakon upoznavanja, Amini ju je pozvao na vožnju automobilom i pokušao nagovoriti na brak, što je ona odbila. U trenutku počinjenja kaznenog djela već je imao izdan nalog za deportaciju.

Žrtva je u rudarskom oknu provela više od 24 sata, sve dok jedan prolaznik i njegovo dvoje djece nisu čuli njezine pozive u pomoć. Teško ozlijeđena, pothlađena i s višestrukim prijelomima, helikopterom je prevezena u bolnicu.

Okružni sud u Västmanlandu osudio je Aminija na doživotni zatvor, odredio njegovo protjerivanje iz Švedske u slučaju eventualnog puštanja na slobodu te mu naložio isplatu odštete u iznosu od 50.000 eura. Sud je u obrazloženju naveo kako je optuženi učinio sve što je bilo u njegovoj moći da dovrši ubojstvo, a da je žrtva preživjela isključivo zahvaljujući spletu okolnosti.

Unatoč težini kaznenog djela i procjeni zatvorske ustanove da postoji visok rizik od ponavljanja nasilja, Aminiju je odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora u trajanju do četiri sata. Tijekom tog vremena može boraviti na javnim mjestima poput kafića, restorana ili trgovačkih centara, ali isključivo u pratnji uniformiranih službenika. Sličan izlazak odobren mu je i tijekom ljeta 2024. godine.

Ova mjera u švedskom zatvorskom sustavu poznata je kao „lufthålspermission“, odnosno dopuštenje za kratki boravak izvan zatvora radi smanjenja negativnih psiholoških i socijalnih posljedica dugotrajnog lišavanja slobode. Njezina svrha nije nagrada, već minimalna rehabilitacijska mjera u strogo kontroliranim uvjetima, koja se primjenjuje kada redoviti izlasci nisu mogući zbog sigurnosnih razloga.

Sličan oblik dopusta ranije je odobren i Mijailu Mijailoviću, osuđenom na doživotni zatvor zbog ubojstva švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh 2003. godine. Iz Švedske službe za zatvorski sustav i probaciju navode kako je cilj ovakvih mjera smanjenje štetnih učinaka dugotrajne izolacije, uz istodobno očuvanje javne sigurnosti.

Slučaj Aminija ponovno je potaknuo raspravu u švedskoj javnosti o ravnoteži između rehabilitacije zatvorenika i zaštite građana, osobito kada je riječ o osobama osuđenima za najteža kaznena djela.

Foto: Ilustracija / Magnus