Svijet
Norveška kao primjer: Predsjednica parlamenta dala ostavku “zbog tri kilometra”
Donosimo priču koja datira iz 2021. godine. No, smatramo da je prigodna čisto iz razloga jer se u Hrvatskoj, ali i u nekim drugim državama vode priče oko mita i korupcije. Priča iz Norveške ruši stereotipe.
Naime, predsjednica norveškog parlamenta podnijela je ostavku zbog skandala s kućom gdje je trebala živjeti samo nekoliko tjedana nakon preuzimanja dužnosti. Eva Kristin Hansen (49) izabrana je u listopadu 2021. godine uz obećanje da će poticati veće povjerenje u norvešku politiku.
No odstupila je samo nekoliko tjedana kasnije nakon što se pokazalo da je koristila kuću u Oslu koju su financirali porezni obveznici unatoč tome što je imala prebivalište u blizini. Političari imaju pravo na “putnički” smještaj samo ako žive više od 40 kilometara vožnje od parlamenta u Oslu. No, stan koji je koristila bio je udaljen samo 37 kilometara od njene stvarne kuće u Skiju (malo mjesto južno od Osla), čime je prekršila zakon.
Gospođa Hansen, zastupnica Laburističke stranke, rekla je da ne namjerava prekršiti pravila, ali je priznala da je skandal potkopao njen položaj kao predsjednice.
“Nisam lopov. Nisam htjela učiniti ništa loše”, rekla je za novine Adresseavisen nakon što su objavile priču. “Nisam se obogatila. Platila sam stanarinu u Trondheimu i hipoteku u Skiju.”
“Doista je loše što je i sama predsjednica Sabora krivo shvatila propise.”, rekla je tada Hansen. Izrazila je zabrinutost da će skandal naštetiti ugledu parlamenta, u zemlji u kojoj je povjerenje u političare općenito visoko. Gospođa Hansen bila je zastupnica od 2005. Kada je postala predsjednica, obećala je “vratiti povjerenje” u parlament nakon brojnih optužbi za nedolično ponašanje. No, za razliku od nekih drugih političara, časno je odstupila, eto kako se ispostavilo zbog samo 3 kilometra.
Svijet
Greška u softveru radara – na tisuće vozača krivo kažnjeni
Posljednjih godina dobavljač mjerne opreme Bredar AG finalizirao je novu generaciju mjernih sustava s tehnologijom petlje za Švicarsku s proizvođačem uređaja Sensysgatso iz Nizozemske. Ispitivanje i odobrenje ovih mjernih sustava proveo je Federalni zavod za mjeriteljstvo METAS i završeno je 16. studenog 2022. godine.
Nakon ovog odobrenja, METAS je kalibrirao sustave i pustio rad za sedam lokacija s dvije različite konfiguracije petlje u gradu Bernu. To uključuje četiri sustava s razmakom petlji od 2,2 metra i tri sustava s razmakom petlji od 2,5 metara. Naručila ga je policija kantona Bern 12. rujna 2023.
Kantonalna policija Bern je u početnoj fazi utvrdila natprosječan broj prekoračenja brzine na četiri lokacije s istom konfiguracijom petlje (razmak petlje 2,2 metra), kako su sada objavili. Osim toga, primljeno je više povratnih informacija od pogođenih koji su imali pritužbe. Nakon razjašnjenja s dobavljačem opreme, policija kantona Bern zatražila je naknadnu inspekciju od METAS-a.
To je u konačnici pokazalo da je ‘mjerena brzina’ na četiri pogođene lokacije s udaljenosti petlje od 2,2 metra bila s odstupanjima, kako se dalje navodi u priopćenju. Ova se okolnost može pripisati programskoj pogrešci u softveru uređaja. Samo se ova četiri sustava s ovom konfiguracijom petlje koriste u cijeloj Švicarskoj i stoga su jedini na koje je utjecala ova pogreška.
Od 19. listopada 2023. evaluacija pogođenih sustava je zaustavljena. Trenutačno su u tijeku opsežne istrage u uključenim odjelima, posebice kako bi se utvrdili uzroci i riješio problem. Kantonalna policija Berna ponovno će staviti u funkciju četiri lokacije čim uređaji budu odobreni i odobreni od strane METAS-a.
Ukupno 9604 mjerenja od 12. rujna 2023. do 19. listopada 2023. su netočna. Svi oštećeni bit će obaviješteni dopisom u sljedećih nekoliko dana te će im biti vraćeno oko 6000 već plaćenih kazni. Točne lokacije zahvaćenih sustava u gradu Bernu su: Kirchenfeldstrasse/Mottastrasse, Papiermühlestrasse/Aargauerstalden, Kirchenfeldstrasse/Jubiläumsplatz i Zieglerstrasse/Effingerstrasse.
Svijet
VIDEO Nezapamćena Mega-oluja pogodila Rusiju
Oluja stoljeća ili “megaoluja”, kako je nazivaju ruski mediji, zahvatila je jug Rusije i anektirani poluotok Krim, objavile su spasilačke službe, a u susjednoj Ukrajini više od 2000 mjesta ostalo je bez struje i blokirane su autoceste.
Rusko ministarstvo za energetiku objavilo je da je gotovo dva milijuna ljudi u bez struje u Rusiji, zatim na pripojenom poluotoku Krimu i u četirima ukrajinskim regijama koje je Rusija okupirala: Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson, prenosi agencija TASS. U regiji Krasnodaru, gdje se nalaze Rusima omiljena ljetovališta Soči i Anapa, oluja je iščupala stotine stabala i uništila metalne konstrukcije na plažama, a ima i ozlijeđenih, objavilo je rusko ministarstvo za hitna stanja.
A Vitiazevu blizu Anape, oluja je uzrok nasukavanja velikog teretnog broda Blue Shark, koji plovi pod zastavom Belizea, objavilo je ministarstvo. U Sočiju je nevrijeme poremetilo željeznički promet jer su se urušila stabla na tračnice, a u Novorosijsku, također u regiji Krasnodaru, udari vjetra do 86 km/sat prouzročili su valove visoke 8 metara. Na Krimu je Crno more preplavilo ceste, a ruska televizija objavila je snimke valova koji zapljuskuju automobile u vožnji.
Svijet
Čovjek spasio djecu u napadu u Dublinu, ljudi mu prikupili više od 190.000 eura
Više od 190.000 eura je prikupljeno za Brazilca koji je u četvrtak u središtu Dublina pomogao zaustaviti napad nožem na djecu, nakon kojeg je došlo do uličnog nasilja protuimigrantskih aktivista koji vjeruju da je napadač bio stranac.
Jedno od troje male djece, ubodeno na ulici pred školom, i dalje je u kritičnom stanju, rekao je irski ministar pravosuđa u petak. Vlasti još uvijek nisu objavile nacionalnost napadača ni njegov motiv.
Nasuprot antiimigrantskim komentarima na internetu i stavovima nekih nasilnih prosvjednika, na internetskoj stranici GoFundMe je za brazilskog imigranta i dostavljača Caija Benicija pokrenuta dobrotvorna akcija “Kupi Caiju Beniciju pintu” u kojoj je prikupljeno 194.000 eura.
Benicio je u intervjuima opisao kako je pomogao onesposobiti napadača u 50-im godinama, udarivši ga u glavu kacigom.
U drugoj humanitarnoj akciji prikupljena je 81.000 eura za radnicu u dječjim jaslicama koja je okupila djecu i pomogla držati napadača podalje od njih.
Policija je uhitila 34 osobe nakon nereda u kojima su razbijani izlozi trgovina i zapaljeni policijski automobili i autobusi. Za izbijanje nasilja osumnjičeni su radikalni desničari.