Connect with us

Svijet

Njemački vicekancelar građanima: Tuširajte se kraće, a zimi nosite džempere i debele čarape

Objavljeno

na

Njemački vicekancelar, čelnik “superministarstva” gospodarstva i okoliša Robert Habeck suočen je s problemima o kakvima nije ni sanjao. Čelnik njemačkih Zelenih prinuđen je zbog plinske krize zagovarati ponovno paljenje elektrana i toplana na ugljen, a zbog ruske agresije na Ukrajinu pregovarati s drugim režimima poznatim po zatiranju ljudskih prava.

U poduljem intervjuu za njemački Der Spiegel objasnio je kako je cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina iskoristiti visoke cijene plina kako bi izazvao podjele u zapadnom društvu, da želi rastaviti Njemačku, no da će Njemačka to izdržati, piše jutarnji.hr.

“Mislim da većina ljudi ima predodžbu što je ovdje na kocki”, rekao je Habeck. “Vidim veliku odlučnost ne dopustiti Putinu da se nekažnjeno izvuče iz ovog rata, čak i ako to dolazi uz tu cijenu. Naš je sadašnji doprinos usmjeren k jamstvu da će mir i vladavina prava biti mogući i u budućnosti.”

Naglasio je kako je svjestan da žrtve koje će ljudi morati podnijeti nisu minorne, te da taj teret nije ravnomjerno raspoređen. “Oni koji zarađuju mnogo mogu se nositi s visokim cijenama. No znam i mnoge ljude čiji novac ne traje do kraja mjeseca. Ima i onih koji ni prošle zime nisu mogli grijati sve sobe u svojem stanu. Moramo biti iskreni: još nije gotovo. Više ljudi će osjetiti posljedice.”

Habeck nije htio spekulirati hoće li Putin potpuno prekinuti dostavu plina prije zime, no primijetio je kako ruski predsjednik smanjuje dotok i drži cijene visokima tako što reže količine. “On želi podići pritisak na ljude kako bi osjećali nesigurnost i strah – savršeni uvjeti za razmnožavanje populizma koji se on nada da će razoriti našu liberalnu demokraciju iznutra. To je njegova strategija. I ne možemo dopustiti da ona bude uspješna.”

Objasnio je da će, ako ne bude dovoljno plina, morati donositi teške odluke – neće biti dobrih odluka, već samo najmanje loših. “Za neke će industrije to biti katastrofa. Govorimo o ljudima koji će ostati bez posla, regijama koje će izgubiti cijele industrijske komplekse.”

Na pitanje Spiegela što kao privatni građanin čini drugačije nego prije, odgovorio je kako se drži savjeta svojeg ministarstva. “Drastično sam srezao vrijeme koje provodim pod tušem, no ja sam loš primjer. Kao ministar, zarađujem plaću o kojoj drugi mogu samo sanjati. Plus, doma dolazim kasno, dižem se u šest ujutro i izlazim iz kuće do sedam. S takvim rasporedom, ne moram ni grijati zimi. Za ljude koji rade kod kuće, umirovljenike s malim mirovinama i obitelji priča je sasvim drugačija.”

Novinara je zanimalo i koliko je točno Habecku potrebno vremena pod tušem. “Moj kolega iz Nizozemske nedavno mi je ponosno kazao kako su pokrenuli kampanju s ciljem da se prosječno vrijeme tuširanja sreže s deset minuta na pet. Morao sam se smijati. Nikad se u životu nisam tuširao pet minuta. Ja se tuširam kratko.”

Nakon što je rekao da ljeti ne voli paliti klimu, a zimi slabo grije, novinar ga je pitao je li svjestan da se mnogi ljudi osjećaju kao da im se obraća svisoka. “Naravno, bilo je kritika. Pozivamo ljude da se pridruže kampanji i ne govorimo im: ‘Ako ne sudjelujete, vi ste zle osobe!’ Predlažemo načine kako uštedjeti energiju pod tušem, ali ne morate biti savršeni. Katkad djeci treba lijepo dugo tuširanje ili bazenčić pun tople vode. Moja je poruka: dopustite svojoj djeci da se zabavljaju. Ne moramo se neprekidno kažnjavati. No, ne možemo se ni ponašati kao da je sve u redu.”

Poručio je građanima da je nositi debele čarape i tople džempere zimi uvijek dobra ideja, te da je ljeti pametno provesti hidrauličko balansiranje sustava grijanja, čime se na zimu može uštedjeti do 15 posto na energiji i troškovima. “Spuštanje temperature grijanja samo za jedan stupanj tijekom zime ušteda je od još 6 posto. Uz 41 milijun kućanstava taj mali korak izrazito je značajan. I vidjeli smo koliko solidarnosti ljudi mogu pokazati. Rekli su mi da u jednoj ulici stanari traže da se ugasi svaka druga ulična svjetiljka. Tamo žive stariji ljudi, koji imaju veću potrebu za sigurnošću, no ipak su rekli: nama to ne treba.”

Građanima koji ne žele plaćati posljedice desetljeća njemačke vanjske i energetske politike koja se pokazala pogrešnom poručio je kako je istina da su prethodne vlade gurnule Njemačku u ovisnost o Rusiji i otežale širenje obnovljivih izvora energije. “Ali ništa ne pomaže reći: drugi su krivi, stoga ja neću učiniti ono što sad treba. Prevedite to u svoj privatni život – član obitelji ne želi pospremiti, pa neću ni ja. Stan bi postao nevjerojatno neuredan u kratkom roku. U što bi se pretvorila ova zemlja ako su jedini uzori loši?” pitao se Habeck.

Vicekancelar je kazao i kako vlada trenutačno raspravlja o modelima pomoći najsiromašnijim obiteljima, no i najavio da vlada neće moći eliminirati sve poteškoće – radi se o vanjskom šoku čiji će teret morati podnijeti svi.

Na pitanje koliko bolno doživljava paljenje elektrana na ugljen i pregovore s katarskom diktaturom oko nabave prirodnog plina, kazao je kako mu put u Katar nije bio osobito bolan. “Uvijek smo kupovali naftu i plin od država koje imaju različite vrijednosti od nas. Ovo je selektivna moralnost koja mi je čudna: Ne poslujte s Katarom! Ali nemamo problema s naftom iz Saudijske Arabije?”

Na pitanje znači li to da Njemačka treba ignorirati kršenje ljudskih prava radnika koji pripremaju Svjetsko nogometno prvenstvo, Habeck je kazao kako ne treba ignorirati nešto što podrazumijeva i pažljiviji pogled. “Katar je napredovao. On je, naprimjer, jedina arapska država koja je uvela minimalnu plaću. Kada se radi o fosilnim gorivima, ne postoji crno i bijelo, samo siva. Ono što mi sad radimo znatno je bolje nego ostati u Putinovim pandžama. On nas želi prisiliti da prihvatimo njegove ubilačke planove jer nas se može ucjenjivati energijom. U ovom trenutku, nitko ne nosi bijeli šešir, ali postoji crni šešir, i Putin je taj koji ga nosi.”

Što se tiče ugljena, Habeck se doima devastiran. “To me znatno više boli. To mi je čak depresivno. Volio bih da nisam nikada morao donijeti tu odluku. Sada ćemo se još brže morati prebaciti na obnovljive izvore, a čak ni to se ne može učiniti bez kompromisa. Za vjetrenjače i solarne panele trebamo rijetke metale, čije rudarenje oštećuje okoliš. Kao napredna država, naš rast, naša potrošnja energije i naš stil života stvaraju probleme, uključujući probleme za okoliš i za ljude koji žive drugdje.”

Objasnio je i zašto se protivi produljenju rada preostalih nuklearnih elektrana u Njemačkoj, koje bi se sve trebale ugasiti do kraja godine. Prema Habecku, jedini način da se njihov rad produlji jest da se sada smanji njihova proizvodnja energije, a upravo sada su najpotrebnije dok država pokušava što više napuniti svoja skladišta plina.

Instalacija novog radioaktivnog goriva trajala bi najmanje godinu dana, a sve njemačke nuklearne elektrane morale bi proći i skupi i dugotrajni remont i provjeru sigurnosti, koja se već tri godine odgađa zbog predviđenog gašenja elektrane. “Za mali doprinos, imali bismo najgoru nuklearnu sigurnost u povijesti države. I to u situaciji u kojoj imamo hakerske napade na našu energetsku infrastrukturu”, naglasio je Habeck.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM