Svijet
Nijemci i Austrijanci se naseljavaju u BiH: “U Njemačkoj i Austriji nije savršeno kako mnogi misle”
Nedaleko od Kozarske Dubice, u selu Vranovac, desetak entuzijasta iz Njemačke i Austrije, pronašlo je novo mjesto za život. Oduševljeni prirodnim ljepotama, dolaze u mjesto odakle lokalno stanovništvo iseljava.
Deset članova kooperacije „Siebenstern eG“, prvi je tim zajednice koja je stigla u BiH kako bi kako kažu, omogućila bolji život za sebe ali i za lokalno stanovništvo. Za sada ih je deset, od kojih svako vlada nekom vještinom – od grubih radova, do umjetnosti, piše Deutsche Welle.
Pomalo skeptični zbog prisustva novinara, članovi kooperacije „Siebenstern“ iz Njemačke, ipak pristaju prvi put da ispričaju zašto su došli baš u ovaj dio BiH. U selo Vranovac su stigli prije dva mjeseca, kada su saznali kakva prirodna bogatstva i kako kažu, ljepotu življenja krije. Odlučili su da ovdje počnu novi život. Kupili su kuću, koju trenutno renoviraju, sa zemljištem na kojem za početak planiraju izgradnju još deset kuća, za svakog člana po jednu.
Reaktivirati prirodne resurse
„Mi već imamo osnovanu ovakvu organizaciju u Njemačkoj, koja se zove Zadruga. Sada to radimo ovdje. Naš projekt je da pokrenemo ovaj prostor, da ga reaktiviramo sa svim bogatstvima koja su na dohvat ruke“, priča Patrik, najstariji među njima, koji kaže da svi rade kao tim.
Iako je kooperacija koju osnivaju u BiH dio istog okvira kao ona u Njemačkoj, pričaju nam da su uvjeti za realizaciju bolji u BiH. Svjesni su da će na početku biti malo teže, uključujući tu i suživot s lokalnim stanovništvom, ali već sada imaju pozitivna iskustva. Žele da ih gledaju kao dio zajednice u kojoj mogu svi da sudjeluju.
„Mi na ovoj zemlji želimo da aktiviramo ovu oblast, u suradnji sa susjedima, ali i šire. Želimo se baviti i poljoprivredom ali ekološki prihvatljivom. Imamo stolare, umjetnike…funkcioniramo na susjedskom principu. Svaki član mora da ima svoju kuću ili svoje mjesto boravka ali radimo zajedno. Imamo dovoljno ljudi da počnemo. Htjeli smo mjesto gdje možemo da živimo i radimo i to smo našli ovdje“, kaže jedna od članica, Katja, pozivajući susjede da ih posjete.
„Želimo da prodajemo naše proizvode, poljoprivredne ili umjetničke. Želimo da osiguramo i radna mjesta za lokalno stanovništvo. Dakle želimo da radimo zajedno sa našim susjedima i da uradimo nešto dobro za našu okolinu“, priča Katja, na koju se nadovezuje najstariji među njima, Patrik, objašnjavajući cilj na praktičnom primjeru.
„Krenuli smo i rekli idemo da nađemo mjesto koje nam se sviđa i našli smo ga ovdje. Našli smo i dobre ljude i otvoreni su za naše ideje. Postoje izvori vode. U kontaktu smo i sa vlastima koje imaju sluha za nas. Cilj nam je pomoći susjedima koliko možemo. Da radimo zajedno. Da svima bude bolje“.
Ipak lokalno stanovništvo je podijeljeno, iako se većina raspituje da li postoje kupci i za njihova imanja. Vijest je otišla i do susjedne Kozarske Dubice i Prijedora, čiji dobar dio stanovništva ima korijene u okolnim selima i imanja koja bi, kako kažu, odmah prodali, piše Deutsche Welle.
„Imam u Čitluku (selo nadomak Knežice) djedovu kuću i dosta zemljišta. Rijetko idem gore a i sve će ionako da zaraste. Čuo sam da neki doseljavaju i da kupuju imanja, pa ako uspijem, prodat ću“, priča jedan stanovnik Kozarske Dubice.
Kuća koja je bila napuštena sada će biti potpuno obnovljena uz izgradnju još nekoliko kuća u blizini
Riječ je o jednoj od prvih njemačkih naseobina u BiH, koju su još za vrijeme Austrougarske naseljavale uglavnom porodice iz Saksonije i Hessena – Klee, Bechtloff, Bohl, Gruber, Horn, Mayer, Schmidt, Hess, a koja je poticala doseljavanje zemljoradnika, privrednika, ali i tadašnjih činovnika. Pa je tako Vranovac, gdje su najbrojnije bile obitelji Eberwein i Vonau, pored drugih sela Dubice, Gradiške, Rudolfst(h)al/ Adolfst(h)al/ Aleksandrovca, trebao poslužiti kao uzor domaćim seljacima i pokrenuti modernizaciju BiH, što je rezultiralo erarnom zemljoradničkom zadrugom (gazdinstva u državnom vlasništvu). Prema podacima koji su dostupni u istraživačkim radovima iz tog perioda, njihovi poljoprivredni prinosi su bili tri puta veći od prinosa lokalnog stanovništva.
Između dva svjetska rata djelovali su u nekoliko udruženja, a nakon izbijanja ustanka u Drugom svjetskom ratu u Dubici, iz ovog sela kao i iz većine dijelova BiH, veliki dio njemačkih obitelji napustio je BiH i naselio Srijem, Banat i Bačku. Mještani kažu da je nekada postojalo i groblje u blizini ali da je nakon 80 godina sve zaraslo, te da je malo onih koji se sjećaju točne lokacije.
Iako je teško povjerovati pričaju danas mještani Vranovca, da ovdje postoji neka veza, dio njih je skeptičan.
„To je bilo njihovo. Oni su bili naseljeni tu. I za vrijeme onog rata, oni su iseljeni odatle“, govori za DW Biljana Balaban, koja živi u istom selu.
„Ma nije to ništa loše, ne kažem ja…..samo je to malo unijelo nemir kod nas. Pričaju ljudi da su oni možda malo tu ušli i nepromišljeno, očekujući nešto više. I oni su vidjeli da nije ovdje baš jeftino kao što su mislili“.
Dio mještana nema ništa protiv njihovog boravka, napominjući da su sela ionako prazna i da je dobro da ljudi žele da dođu i žive od svog rada. Renoviranje prve kuće koju su članovi ove zajednice kupili, skoro je završeno. Nakon toga, sve bi trebalo biti spremno za pokretanje zadruge u pravom smislu riječi. Zajednica koja trenutno broj deset članova, želi da živi od svog rada. Nadaju se da će to moći na ovom mjestu, bez obzira na sitne poteškoće na koje nailaze. Plan je proizvoditi a nakon toga i prodavati proizvode.
„Želimo da idemo korak po korak. Da stvorimo obiteljsko okruženje s lokalnim stanovništvom. Već učimo jezik, dva puta tjedno i veoma je težak (smijeh)“, priča Noel (23), koji u ovoj zajednici radi kao stolar.
„Pravim male stolove od prirodnog drveta. Moj san bi bio ostvaren kada bih to mogao da radim svakog dana“.
Kooperacija, koja je registrirana već u BiH i koja će u punoj funkciji biti za tri mjeseca, biće kao jedno veliko domaćinstvo. Poručuju da žele potaći ljude da se ne iseljavaju sa ovih prostora i da posla ima za sve.
„Želimo da omogućimo sredinu iz koje neće morati da odlaze. Ako se neki vrate a mi budemo imali posla za njih, onda smo svi na dobitku“, poručuju gotovo jednoglasno, ističući da nije sve savršeno u Njemačkoj, kako mnogi ljudi misle, zaključuje se u članku Deutsche Welle.
Svijet
Greška u softveru radara – na tisuće vozača krivo kažnjeni
Posljednjih godina dobavljač mjerne opreme Bredar AG finalizirao je novu generaciju mjernih sustava s tehnologijom petlje za Švicarsku s proizvođačem uređaja Sensysgatso iz Nizozemske. Ispitivanje i odobrenje ovih mjernih sustava proveo je Federalni zavod za mjeriteljstvo METAS i završeno je 16. studenog 2022. godine.
Nakon ovog odobrenja, METAS je kalibrirao sustave i pustio rad za sedam lokacija s dvije različite konfiguracije petlje u gradu Bernu. To uključuje četiri sustava s razmakom petlji od 2,2 metra i tri sustava s razmakom petlji od 2,5 metara. Naručila ga je policija kantona Bern 12. rujna 2023.
Kantonalna policija Bern je u početnoj fazi utvrdila natprosječan broj prekoračenja brzine na četiri lokacije s istom konfiguracijom petlje (razmak petlje 2,2 metra), kako su sada objavili. Osim toga, primljeno je više povratnih informacija od pogođenih koji su imali pritužbe. Nakon razjašnjenja s dobavljačem opreme, policija kantona Bern zatražila je naknadnu inspekciju od METAS-a.
To je u konačnici pokazalo da je ‘mjerena brzina’ na četiri pogođene lokacije s udaljenosti petlje od 2,2 metra bila s odstupanjima, kako se dalje navodi u priopćenju. Ova se okolnost može pripisati programskoj pogrešci u softveru uređaja. Samo se ova četiri sustava s ovom konfiguracijom petlje koriste u cijeloj Švicarskoj i stoga su jedini na koje je utjecala ova pogreška.
Od 19. listopada 2023. evaluacija pogođenih sustava je zaustavljena. Trenutačno su u tijeku opsežne istrage u uključenim odjelima, posebice kako bi se utvrdili uzroci i riješio problem. Kantonalna policija Berna ponovno će staviti u funkciju četiri lokacije čim uređaji budu odobreni i odobreni od strane METAS-a.
Ukupno 9604 mjerenja od 12. rujna 2023. do 19. listopada 2023. su netočna. Svi oštećeni bit će obaviješteni dopisom u sljedećih nekoliko dana te će im biti vraćeno oko 6000 već plaćenih kazni. Točne lokacije zahvaćenih sustava u gradu Bernu su: Kirchenfeldstrasse/Mottastrasse, Papiermühlestrasse/Aargauerstalden, Kirchenfeldstrasse/Jubiläumsplatz i Zieglerstrasse/Effingerstrasse.
Svijet
VIDEO Nezapamćena Mega-oluja pogodila Rusiju
Oluja stoljeća ili “megaoluja”, kako je nazivaju ruski mediji, zahvatila je jug Rusije i anektirani poluotok Krim, objavile su spasilačke službe, a u susjednoj Ukrajini više od 2000 mjesta ostalo je bez struje i blokirane su autoceste.
Rusko ministarstvo za energetiku objavilo je da je gotovo dva milijuna ljudi u bez struje u Rusiji, zatim na pripojenom poluotoku Krimu i u četirima ukrajinskim regijama koje je Rusija okupirala: Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson, prenosi agencija TASS. U regiji Krasnodaru, gdje se nalaze Rusima omiljena ljetovališta Soči i Anapa, oluja je iščupala stotine stabala i uništila metalne konstrukcije na plažama, a ima i ozlijeđenih, objavilo je rusko ministarstvo za hitna stanja.
A Vitiazevu blizu Anape, oluja je uzrok nasukavanja velikog teretnog broda Blue Shark, koji plovi pod zastavom Belizea, objavilo je ministarstvo. U Sočiju je nevrijeme poremetilo željeznički promet jer su se urušila stabla na tračnice, a u Novorosijsku, također u regiji Krasnodaru, udari vjetra do 86 km/sat prouzročili su valove visoke 8 metara. Na Krimu je Crno more preplavilo ceste, a ruska televizija objavila je snimke valova koji zapljuskuju automobile u vožnji.
Svijet
Čovjek spasio djecu u napadu u Dublinu, ljudi mu prikupili više od 190.000 eura
Više od 190.000 eura je prikupljeno za Brazilca koji je u četvrtak u središtu Dublina pomogao zaustaviti napad nožem na djecu, nakon kojeg je došlo do uličnog nasilja protuimigrantskih aktivista koji vjeruju da je napadač bio stranac.
Jedno od troje male djece, ubodeno na ulici pred školom, i dalje je u kritičnom stanju, rekao je irski ministar pravosuđa u petak. Vlasti još uvijek nisu objavile nacionalnost napadača ni njegov motiv.
Nasuprot antiimigrantskim komentarima na internetu i stavovima nekih nasilnih prosvjednika, na internetskoj stranici GoFundMe je za brazilskog imigranta i dostavljača Caija Benicija pokrenuta dobrotvorna akcija “Kupi Caiju Beniciju pintu” u kojoj je prikupljeno 194.000 eura.
Benicio je u intervjuima opisao kako je pomogao onesposobiti napadača u 50-im godinama, udarivši ga u glavu kacigom.
U drugoj humanitarnoj akciji prikupljena je 81.000 eura za radnicu u dječjim jaslicama koja je okupila djecu i pomogla držati napadača podalje od njih.
Policija je uhitila 34 osobe nakon nereda u kojima su razbijani izlozi trgovina i zapaljeni policijski automobili i autobusi. Za izbijanje nasilja osumnjičeni su radikalni desničari.
You must be logged in to post a comment Login