Connect with us

Austrija

Nehammer na summitu Zapadnog Balkana: Želimo BiH u EU

Objavljeno

na

Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) opisao je danas akcijski plan Europske komisije za balkansku rutu kao “prvi važan korak”. Po dolasku na summit EU-Zapadni Balkan u Tirani, Nehammer je rekao da Austriju ne zanima samo zapadnobalkanska ruta, već i migracijska ruta preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske u Austriju.

Ponovio je svoje ne proširenju Schengena na Bugarsku i Rumunjsku. Ministri unutarnjih poslova EU-a u četvrtak bi trebali odlučiti o proširenju Schengena.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pokazala je razumijevanje za zabrinutost Austrije po pitanju migracija. “Austrija treba solidarnost i potporu, zbog čega na tome posebno radimo s našim austrijskim prijateljima”, rekla je von der Leyen, prenosi novinska agencija ANSA.

Europska komisija jučer je predstavila akcijski plan za balkansku rutu. Plan uključuje 20 mjera. Europska komisija želi podržati zemlje zapadnog Balkana u postupku azila i registracije te u “jamčenju odgovarajućih uvjeta prihvata”.

Najavila je program repatrijacije za iduću godinu. Agencija za zaštitu granica EU-a Frontex treba pomoći u jačanju zaštite vanjskih granica EU-a. Radna skupina iz policijske službe EU-a Europol također će biti raspoređena u borbi protiv krijumčara ljudima.

Na summitu na koji je pozvano 27 šefova država i vlada EU i šest zemalja Zapadnog Balkana – Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova,

Sa stanovišta Austrije, davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini na temelju odgovarajuće preporuke Komisije EU posebno je važno u procesu proširenja EU. Dodjeljivanje statusa kandidata očekuje se u prosincu.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Prvom vozaču kojem je oduzet automobili isti vraćen, no kazna će biti ogromna

Objavljeno

na

By

Dana 3. ožujka mladić je u Beču vozio puno brže od dozvoljenog, uznemiravajući i ugrožavajući ostale sudionike u prometu. Zbog toga je propisno kažnjen. Vozač te večeri nije morao predati samo svoju vozačku dozvolu, već i svoj voljeni VW Scirocco.

Prvo se govorilo da bi vozač mogao izgubiti automobil te da će isti završiti na aukciji. Prema novim informacijama, vozaču je sada vraćeno vozilo. No proći će nekoliko mjeseci dok ponovno ne dobije vozačku dozvolu.

“Da, danas sam preuzeo svoj auto na vučnom servisu u Simmeringu – i već sam ga prodao”, rekao je mladić za “Heute”. Nakon zapljene konzultirao se s odvjetnikom. Tada ga je obavijestila da može ponovno preuzeti svoj Scirocco nakon 14 dana. Učinio je to nakon što su prošla dva tjedna, a o tome više nije želio puno govoriti.

Od početka ožujka u Austriji su na snazi ​​stroža pravila za prebrzu vožnju ulicama. Osim povećane novčane kazne, sada se može i oduzeti vozilo zbog novine u cestovnom prometu (34. amandman; op.a.). Za prekršaje od najmanje 60 km/h u gradu i 70 izvan njega, nadzorna tijela sada mogu privremeno oduzeti vozilo koje je vozilo prebrzo.

Trajno oduzimanje za počinitelje koji prvi put postupe u prekršaju provodi se samo ako prekorače ograničenje brzine više od 80 km/h. S nevjerojatnih 114 km/h za sobom, Bečanin je te nedjeljne večeri bio “samo” 64 km/h prebrz. Uz to, Bečanin još mora platiti visoku kaznu.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Osam predstavnika građevinskih tvrtki na sudu

Objavljeno

na

By

Osam zastupnika gradišćanskih građevinskih tvrtki od utorka će odgovarati na zemaljskom sudu u Eisenstadtu. Optuženi su za nezakonite dogovore prije dodjele ugovora. Tvrdi se da su te tvrtke dio austrijskog građevinskog kartela koji je godinama pod istragom.

Tvrtke koje koriste sporazume za potkopavanje tržišnog natjecanja podložne su kaznenom gonjenju. U većini slučajeva radi se o dizanju cijena – na štetu klijenata, a u korist tvrtki izvršitelja. U cijeloj Austriji državno tužiteljstvo za gospodarstvo i korupciju istraživalo je 873 optuženika iz građevinske industrije; istrage su još u tijeku u 276 slučajeva.

U Gradišću su podignute kaznene prijave protiv građevinara, partnera i šest direktora građevinskih tvrtki. Dvojicu od njih zastupa odvjetnik Johannes Wutzlhofer. U intervjuu za ORF-Burgenland naglasio je da su njegovi klijenti relativno sitne ribe. Oni zapravo nisu proveli nijedan od navedenih građevinskih postupaka i nisu imali nikakve ekonomske koristi od ugovora.

Odvjetnik je rekao da sporazumi nisu bili o dizanju cijena. Prema njegovim riječima, građevinske tvrtke su davale ponude za poslove koje nisu željele jer bi im obim izgradnje bio daleko prevelik. No, da nisu dali ni lažnu ponudu, više ne bi bili pozvani da daju ponude na druge natječaje.

Nisu bili svjesni da fiktivne ponude također mogu biti protuzakonite, kaže Wutzlhofer: “Mislim da su se neki običaji jednostavno uvukli tijekom posljednjih nekoliko godina i desetljeća i stvari su se jednostavno nastavile bez razmišljanja.” Suđenje bi trebalo trajati tri dana.

Nastavi čitati

Austrija

Raste broj maloljetničkog nasilja u Beču: U posljednjih 10 godina kaznena djela maloljetnih osoba skočila za 100 posto

Objavljeno

na

Nakon lokalnog uvida i inspekcije u bečkom Pratersternu u prošlu srijedu, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner također je dobio jasnu sliku policijske operacije na žarištima kriminala među mladima u 10. bečkom kotaru (Favoriten). Ministar je na licu mjesta bio jučer, te je najavio nove mjere.

Prema njemu, planirana radna skupina za suzbijanje maloljetničkog kriminala (EJK) koja bi, između ostalog, trebala provoditi kontrole na javnim mjestima.

EJK će ubuduće identificirati žarišta, identificirati članove omladinskih bandi te brzo prepoznavati nove pojave i pokretati odgovarajuće protumjere. Nalazi radne skupine zatim će također biti uključeni u međuministarsku radnu skupinu.

Prema podacima ministarstva, posljednjih godina značajno je porasla delinkvencija maloljetnika i mladih. Dok je 2013. za kaznena djela prijavljeno 4800 djece od deset do 14 godina, 2022. bilo ih je više od 9500. Broj prijavljenih za kaznena djela u dobi od 14 do 18 godina također se povećao s 24.800 u 2013. godini na gotovo 34.000 u 2022. godini. Najčešća kaznena djela su krađe, oštećenje imovine, tjelesne ozljede, opasne prijetnje, provale, ali i kaznena djela povezana s drogama.

Nastavi čitati
LM