Austrija
Na EU granici će se uskoro uzimati otisci prstiju i slikati lice
Prva promjena koju donosi novi sustav Entry/Exit System (EES) i koja će tražiti biometrijske podatke na ulasku stupit će na snagu, potvrđeno je iz Europske unije, od 10. studenoga
Građane BiH čekaju značajne promjene prilikom prelaska granice Europske unije, odnosno ulaska u schengenski prostor, a u prvoj fazi, koja počinje za malo više od dva i pol mjeseca, svi putnici morat će dati svoje biometrijske podatke, odnosno fotografiju lica i otiske prstiju, dok druga, koja u testno razdoblje kreće od sredine iduće godine, donosi potrebu popunjavanja posebnog formulara koji će vrijediti tri godine, piše Večernji list BiH.
Prva promjena koju donosi novi sustav Entry/Exit System (EES) i koja će tražiti biometrijske podatke na ulasku stupit će na snagu, potvrđeno je iz Europske unije, od 10. studenoga, a iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH navode kako će građani BiH koji posjeduju putne isprave posljednje generacije s kompletnom biometrijom moći koristiti nove tehnologije koje se najavljuju. S obzirom na to da su ovi formulari u online formi, IDDEEA BiH očekuje povećanu potrebu za upotrebom kvalificiranog elektroničkog potpisa koji je omogućila građanima BiH u srpnju ove godine.
Što u praksi za sve one koji će od studenoga putovati u EU znači EES? EES sustav odnosi se na praćenje vremena i mjesta boravka u EU kako bi se osiguralo da putnici ne borave dulje od 90 dana u razdoblju od šest mjeseci. Prilikom prvog prelaska granice uzimat će se biometrijski podaci, čime se eliminira potreba za unošenjem pečata u putovnice na graničnom prijelazu. To smanjuje rizik od zloupotrebe identiteta i omogućava nositeljima putnih isprava koji često prelaze granicu da izbjegnu čestu zamjenu putovnica zbog popunjenosti svih stranica pečatima, objasnili su pritom iz IDDEEA-e.
I dok EES ne donosi neke velike promjene, ono što nas čeka od sredine iduće godine odnosi se na početak testiranja Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). Radit će se o sustavu koji će od građana BiH tražiti da prije putovanja popune online formular koji će im biti u funkciji iduće tri godine.
Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) bit će automatizirani elektronički sustav koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiteljima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u Schengen zonu. ETIAS ne uvodi obveze poput obveze posjedovanja vize i putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine, i dalje će moći putovati bez vize. Državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zonu Schengena trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS-ove web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobiveno ETIAS-ovo odobrenje vrijedit će tri godine ili do isteka valjanosti putnog dokumenta. Prijavitelji mlađi od 18 i stariji od 70 godina bit će izuzeti od plaćanja naknade. Neke od pogodnosti ETIAS-a uključuju učinkovitije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama općenito.
Sustav ETIAS povezan je s putovnicom, odnosno, ako u međuvremenu dobijete novu, trebate dobiti i novu ETIAS-ovu putnu autorizaciju. S valjanom ETIAS-ovom dozvolom za putovanje žitelji BiH moći će ulaziti na područje europskih zemalja onoliko puta koliko žele za kratkoročne boravke – obično do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. Međutim, objašnjeno je i da, kada stignete na granicu, službena osoba će zatražiti na uvid putovnicu i druge dokumente i provjeriti ispunjavate li uvjete za ulazak. U kontekstu BiH, a poglavito njezinih izvozno orijentiranih tvrtki, bit će važno navrijeme popuniti obrasce, a poglavito kada je riječ o vozačima kamiona koji prevoze robu u zemlje Europske unije. Stoga je preporuka da sve one tvrtke koje obavljaju prekogranični promet teretnim vozilima za svoje vozače osiguraju navedene obrasce kako bi se u konačnici spriječile moguće gužve na samim graničim prijelazima. Ovo je osobito bitno i zbog činjenice da veliki dio tvrtki u BiH posluje s poslovnom zajednicom u zemljama Europske unije, bilo da je riječ o izvozu, bilo o uvozu repromaterijala, a o kolikom se obujmu posla radi, dovoljno govori i podatak za prvih pola 2024. godine, prema kojemu Europska unija sudjeluje sa 70,4 posto u ukupnom obujmu vanjske trgovine BiH, a na prostor Unije plasiramo gotovo 74 posto svojih roba, dok s istog područja uvozimo 68,4 posto roba. Kako piše Guardian, Ylva Johansson, povjerenica EU-a za unutarnje poslove, potvrdila je da bi Europski sustav putnih informacija i autorizacije (ETIAS), koji će zahtijevati podnošenje zahtjeva prije ulaska u EU, trebao stupiti na snagu do svibnja 2025.
Austrija
Koliko novca doista dobivaju tražitelji azila u Austriji? Evo što kaže službena provjera činjenica
Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.
Tko što prima?
Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:
- Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
- Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
- Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
- Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
- Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
- Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
- U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
- 200 € za hranu
- 40 € džeparac
- 10 € za slobodno vrijeme
- Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
- Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
- Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
- Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
- Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
- Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.
Koliko stvarno primaju?
- Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
- Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
- Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
- Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.
Problem: neujednačenost i netransparentnost
Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.
Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.
Austrija
Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja
Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.
Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.
Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.
Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.
Austrija
Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.
U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).
FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.
Dvostruko više istraga
U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.
Austrija još uvijek na “bijeloj listi”
Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.
Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca
Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.
