Nova studija austrijskog Dokumentacijskog centra za politički islam (DPI) upozorava na pojavu samozvanih „moralnih čuvara“ unutar čečenske zajednice u Beču. Riječ je uglavnom o mlađim muškarcima koji pokušavaju nadzirati ponašanje drugih članova zajednice, pri čemu se, prema iskazima sudionika istraživanja, koriste i prijetnjama te nasiljem.
Pritisak posebno usmjeren prema ženama
Pojava „moralnih čuvara“ analizirana je u najnovijem godišnjem izvješću DPI-ja, a istraživanje se temelji na razgovorima s 14 osoba iz čečenske zajednice u Beču.
Prema njihovim iskazima, pojedini mladići smatraju da trebaju osigurati poštivanje onoga što oni sami smatraju moralno prihvatljivim ponašanjem. U takvom djelovanju, navodi se u studiji, može dolaziti do zastrašivanja, kontrole, ali i fizičkog nasilja.
Poseban fokus stavlja se na žene. Neki sudionici istraživanja naveli su da su osjećali svojevrsnu obvezu nadzirati ponašanje žena unutar zajednice.
Pokušaji kontrole ljubavnih veza
Jedno od područja u kojem se takav pritisak navodno posebno očituje jesu partnerski odnosi.
Prema iskazima obuhvaćenima istraživanjem, postoje nastojanja da se spriječe veze između čečenskih žena i muškaraca koji nisu dio čečenske zajednice. Kao jedan od razloga navodi se želja za očuvanjem etničkog identiteta i obiteljske pripadnosti.
Autori pritom ističu da takva praksa nije nužno posljedica islamskih vjerskih pravila. Prema pojedinim sugovornicima, islam ne zabranjuje brakove između pripadnika različitih etničkih skupina, dok bi javno ponižavanje osoba zbog navodnog kršenja moralnih normi također bilo protivno određenim vjerskim načelima.
„Dosada, nedostatak perspektive i pretjerani osjećaj časti“
Studija također upozorava da iza ovakvih aktivnosti ne mora nužno stajati čvrsto organizirana skupina.
Sugovornici kao moguće razloge za takvo ponašanje navode dosadu, nedostatak životnih perspektiva te izrazito naglašen osjećaj časti povezan s pripadnošću vlastitoj zajednici.
Zbog toga se dio slučajeva, prema nalazima istraživanja, događa spontano i neformalno, bez jasno definirane hijerarhije ili organizacije. Ipak, autori studije upozoravaju da se zbog toga ne može isključiti postojanje organiziranijih struktura.
Vjera nije uvijek glavni motiv
Iako se religijski argumenti u pojedinim slučajevima koriste za opravdavanje kontrole i pritiska, sudionici istraživanja naglašavaju da religija ne mora uvijek biti ključni motiv.
Veću ulogu mogu imati etnička zatvorenost, tradicionalne vrijednosti i običajno pravo poznato kao Adat, koje u nekim segmentima ima pravila različita od islamskog prava.
Autori izvješća zbog navoda o nasilju i spremnosti na nasilje smatraju da, uz preventivne mjere, država treba reagirati i odlučnim represivnim mjerama kada se prijeđe granica zakona.
