Connect with us

Austrija

Ministrica Aschbacher podnijela ostavku

Objavljeno

na

Ministrica za obitelj i rad Christine Aschbacher (ÖVP) dala je ostavku nakon posljednjih medijskih natpisa o plagiranju diplomskog rada i disertacije. Iako optužbe demantira, ostavku je dala zbog „zaštite svoje obitelji“.

37-godišnjakinja je optužena da je dijelove svoje disertacije na Tehničkom sveučilištu u Bratislavi plagirala bez da je kvalitetno koristila eksterne izvore. Navode je demantirala, a žalila se „na medije i političke konkurente“ koji su je već proglasili krivom.

Uvijek sam najbolje pisala svoje radove za stjecanje akademskih diploma i vjerovala u ocjene priznatih profesora“, napisala je Aschbacher u dopisu medijima. Optužbe će provjeriti, a ostavku daje zbog svoje obitelji.

„Moja obitelj i ja doživljavamo da mi mediji i politički suborci ne dopuštaju da provedem ovaj fer postupak preispitivanja i prejudiciraju me na nezamisliv način. Nažalost, neprijateljstvo i napadi ne utječu samo na mene, već i na moju djecu i to s nepodnošljivom snagom. Iz tog razloga podnosim ostavku“, dodala je.

‘Lovac’ na plagijate Stefan Weber je otkrio kako je njena disertacija barem petinom teksta plagijat, bez korektnog citiranja. Ministrica je svoj rad napisala u svibnju prošle godine na Tehničkom sveučilištu u Bratislavi. Weber tvrdi i da njen diplomski rad iz 2006. godine sadrži „plagijate, pogrešne citate i manjak poznavanja njemačkog jezika“. Aschbacher je od 2002. do 2006. godine studirala na FH Wiener Neustadt, koja provjerava Weberove navode.

Što se njene disertacije iz Bratislave tiče, Aschbacher je s engleskog prevela članak iz časopisa „Forbes“. Iako ga je navela kao referencu, u tekstu se ostavlja dojam da je radila sa „stotinama timova“ na svojoj tezi.

Kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) je u prvoj reakciji na ostavku svoje ministrice obitelji i rada zahvalio istoj na „odličnoj posljednjoj godini“, a zahvali se pridružio i vicekancelar Werner Kogler (Zeleni).

Kako saznaje više austrijskih medija, Aschbacherin zamjenik bi trebao biti Helwig Aubauer, koji je s Narodnom strankom bio uključen u koalicijske pregovore sa Slobodarskom strankom 2017. godine. Aubauer je prije toga radio u kabinetima bivših ministara Martina Bartensteina i Reinholda Mitterlehnera.

Christine Aschbacher je rođena 10. srpnja 1983. godine u Grazu kao Christine Kowald. Od 29. siječnja 2020. godine do danas je bila ministrica rada i obitelji u drugoj Kurzovoj vladi. Na FH Wiener Neustadt je od 2002. godine studirala menadžment, organizacijsko i kadrovsko savjetovanje, tržišnu komunikaciju i prodaju, a studij je završila magistarskim radom 2006. godine. Studirala je i industrijsko inženjerstvo i menadžment na Tehnočkom sveučilištu u Bratislavi od 2011. godine, gdje je u kolovozu 2020. godine doktorirala.



Advertisement

Austrija

Rasprava o radnom vremenu u Austriji i dalje vrela

Objavljeno

na

By

Socijaldemokrati ne prihvaćaju dobro zahtjeve industrije za duljim radnim vremenom i većim doprinosima radnika s nepunim radnim vremenom socijalnom sustavu.

Potvrdio je to danas savezni menadžer SPÖ-a Klaus Seltenheim. “Ako ÖVP i IV (Industrijsko udruženje, napomena) imaju svoj put, ljudi bi trebali raditi dok ne padnu”, požalio se. Seltenheim je identificirao “napade na zaposlenike” te se, u skladu sa stranačkom linijom, zalagao za skraćenje radnog vremena i četverodnevni radni tjedan.

Seltenheim je oštro kritizirao Narodnu stranku, koja je vodila IV o osjetljivim pitanjima kao što je rasprava o radnom vremenu. U tu svrhu industrija redovito naručuje “stvari i zakone” od ÖVP-a, koji ih zatim provodi najbolje što može.

“Zahtjevi ÖVP-a i IV-a su slični, usklađeni jedni s drugima i svi dolaze iz iste ergele”, rekao je Seltenheim. Socijaldemokrat je također upozorio na novo izdanje “plavo-crne horor koalicije” koju bi mogao spriječiti samo SPÖ.

Raspravu o produljenju radnog vremena bez naknade plaće, odnosno većih primanja, prije nekoliko tjedana pokrenulo je industrijsko udruženje. Predsjednik ÖVP-a i savezni kancelar Karl Nehammer tada je izjavio da za njega provedba prijedloga ne dolazi u obzir.

Ministrica ustava Karoline Edtstadler (ÖVP) također je jasno dala do znanja da nema ništa protiv inicijative industrije. Međutim, ako želimo održati prosperitet, “moramo raditi više, a ne manje”, rekla je tada Edtstadler.

iz IV su u nedavnoj emisiji naglasili da je skraćenje radnog vremena iluzorno. Morali bi se stvoriti poticaji za povećanje stalnog zapošljavanja. Osim toga, treba razgovarati o povećanju radnog vremena. Prema IV, umjereno povećanje – po 15 minuta ujutro i poslijepodne – moglo bi “donijeti značajne pozitivne učinke za društveni sustav i prosperitet zemlje”.

Nastavi čitati

Austrija

Svi građani Austrije na svoj konto mogu dobiti do 200 eura bonusa

Objavljeno

na

By

Od početka godine ponovno se može prijaviti i austrijski bonus za popravak do 200 eura. Pokriva 50 posto ukupnih troškova po podnesenoj potvrdi, do najviše 200 eura. Bonus se dodjeljuje po potvrdi. Nakon razdoblja od tri tjedna novi račun se može podnijeti na web stranici repairbonus.at pomoću QR koda. To znači da se bonus za popravak može zatražiti više puta po osobi (ovisno o iznosu).

Prema podacima Ministarstva za klimu, prošle je godine diljem Austrije iskorišteno ukupno 480.000 vaučera. Najčešći popravci uključuju one za pametne telefone, perilice posuđa, perilice rublja i aparate za kavu. Prije samo nekoliko tjedana proračun za to povećan je na 130 milijuna eura.

Sigurnosni mehanizam, koji je poboljšan u jesen 2023., sada osigurava isplatu bonusa izravno podnositeljima zahtjeva. Prethodno korisnici moraju sami platiti iznos popravka. Bonus za popravak se zatim prenosi izravno na bankovni račun korisnika. Ovaj sigurnosni mehanizam namijenjen je sprječavanju zlouporabe bonusa. Prijavu ili voucher možete podnijeti na web stranici repairbonus.at.

Bonus između ostalog podržava popravak gotovo svih električnih uređaja koji se koriste u privatnim kućanstvima. To uključuje uređaje s kabelom za napajanje, baterije, akumulatore ili solarne module. To se odnosi na aparate za kavu, televizore, pametne telefone i prijenosna računala, kuhala za vodu, ali i e-bicikle i bušilice.

Osim toga, mogu se dostaviti i neelektronski dijelovi uređaja. Uređaji koji rade na fosilna goriva – poput kosilica ili automobila – kao i oružje i rasvjeta nisu prihvatljivi.

Nastavi čitati

Austrija

Građani Beča mogu dobiti 100 eura bonusa

Objavljeno

na

Najavljivano je tjednima, sada je konačno poznati i fixni datum: od 21. svibnja 2024. ponovno će biti objavljen i dodjeljivan popularni bonus za popravak od 100 eura. Prijave su moguće od ovog trenutka nadalje.

Konkretno, to uključuje ponovno izdavanje vaučera za popravak u Beču. Potpora je bila dostupna i prošle godine u iznosu do 100 eura.

Vienna voucher za popravak može se iskoristiti samo kod svih tvrtki koje sudjeluju u programu financiranja u takozvanoj mreži popravaka u Beču. Svi popravci svih predmeta koji se nude kao dio usluga sudjelujućih tvrtki za popravak prihvatljivi su za financiranje, kao što je navedeno u smjernicama za financiranje. Prijava za vaučer za popravak u Beču moguća je online ovdje od 21. svibnja.

Prema podacima Grada Beča, bonus je u istom razdoblju prošle godine iskorišten za oko 40.000 artikala. Svaki vaučer za popravak pokriva troškove popravka do 50 posto, ali najviše 100 eura bruto troškova popravka. Procjena troškova može se čak financirati u iznosu od 100 posto – ali najviše 55 eura. Uplaćeni iznos odmah će se oduzeti od fakture. Zahtjevi za plaćanje ne bi trebali biti mogući.

Ovo isključuje popravke elektroničkih i električnih predmeta. U tu svrhu dostupan je nacionalni bonus za popravak.

Nastavi čitati
LM