Ekonomija
Milijunaši: 51 tisuća Hrvata na računu ima više od milijun kuna
Pandemija koronavirusa snažno je uzdrmala svijet, a ekonomske posljedice krize osjećat ćemo još dugo. No, neki su u krizu dobro iskoristili, neki su uspjeli i uštedjeti, a zanimljivo, u Hrvatskoj oko 51 tisuća građana ima depozite veće od milijun kuna. Prosječan iznos depozita u bankama po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 6571 euro. U srednju klasu spada oko nešto više od milijun građana.
Samo u prvih osam mjeseci prošle godine, do kraja kolovoza, ukupni su depoziti u bankama, uključujući i pravne osobe, premašili iznos od 322 milijarde kuna i na godišnjoj se razini povećali čak 19,8 milijardi kuna, piše večernji.
Od toga, 220 milijardi kuna drži oko tri milijuna građana, a od toga 51 tisuća njih ima depozite veće od milijun kuna. Prosječan je iznos depozita po stanovniku 6.571 euro. U srednju klasu ubraja se nešto više od milijun građana. U blokadi je (do kolovoza 2020. godine) za 16,4 milijarde kuna duga bilo oko 250 tisuća građana.
Milijunaši u banci imaju prosječno 1,8 milijuna kuna.
Austrija ima čak 155 tisuća milijunaša i 38 milijardera
Prema izračunu Radničkih komora (AK) u Beču i Donjoj Austriji, razlika između bogatih i ostatka građana je veća nego što se pretpostavljalo. Istraživanje je pokazalo kako najbogatijem sloju društva pripada ne 23 posto, nego 40 posto ukupnog bogatstva Austrije.
Posljednje brojke austrijske Nacionalne banke (OeNB) su pokazivale kako je ova brojka na 23 posto, ali prema riječima AK prebogata kućanstva se nisu dovoljno uzela u obzir. Kada se uzmu u obzir prebogati građani Austrije, privatno bogatstvo u Austriji se povećalo za 25 posto na 1,249 milijardi eura.
Bogati posjeduju točno 39 posto bogatstva u Austriji. Pet posto najbogatijih posjeduje 55 posto, a najbogatijih deset posto posjeduje 66 posto ukupnog bogatstva. Donja polovina stanovništva drži tek 2,8 posto ukupnog bogatstva.
Izračun je pokazao kako u Austriji živi 155 tisuća milijunaša i 38 milijardera, a prosječno bogatstvo kućanstva, kada se uključe sve vrijednosti, iznosi 83 tisuća eura.
Radi ovih podataka, Radnička komora apelira kako na stvaranje novog poreza na bogatstvo, pogotovo s obzirom na troškove korona krize, poraza nezaposlenosti i rastućeg rizika od siromaštva.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login