BRIXLEGG – Na uskom mostu u Brixleggu, u petak poslijepodne dogodila se prometna nesreća u kojoj je teže ozlijeđen 71-godišnji lokalni umirovljenik koji se kretao na električnom biciklu. Nesreću je izazvao 27-godišnji hrvatski državljanin koji je vozilom udario biciklista dok je vozio unatrag.

Prema policijskom izvješću, do nesreće je došlo oko 14:45 sati kada je vozač osobnog vozila, krećući se iz smjera Kramsacha prema Brixleggu preko Montanwerkbrückea, zbog nailaska vozila iz suprotnog smjera odlučio kratko voziti unatrag. U tom je trenutku vozilom udario u e-bicikl koji se nalazio neposredno iza njega. Stariji biciklist je uslijed udarca pao i zadobio teže tjelesne ozljede.

Nakon pružene prve pomoći od strane hitne medicinske službe, ozlijeđeni muškarac prevezen je u bolnicu Schwaz na daljnje liječenje.

Tijekom policijskog očevida utvrđeno je da je vozač automobila počinio više prometnih prekršaja. Svi prekršaji bit će prijavljeni nadležnim tijelima.

Istraga o točnim okolnostima nesreće je u tijeku.

Unatoč srpnju, visoke dijelove austrijskih Alpa zahvatili su iznenadni i obilni snježni padalini. U Zillertalskim Alpama, kao i u području Hohe Tauern i Glocknergruppe, posljednjih dana su zabilježeni pravi zimski uvjeti, izvijestio je Austrijski alpski savez putem društvenih mreža.

Do 80 centimetara snijega na 2.800 metara

Na visinama iznad 2.800 metara, posebice u planinskoj skupini Venediger, palo je između 30 i 80 centimetara svježeg snijega. Uz snažan sjeverni vjetar stvorile su se nakupine nanosnog snijega, koje u strmim padinama i žljebovima predstavljaju ozbiljan lavinski rizik.

Lavinska opasnost i opasnost od pukotina na ledenjacima

Zbog topljenja snijega uslijed sunčeve svjetlosti i porasta temperature, Tirolski lavinski centar upozorava na moguće male lavine suhog snijega koje se mogu spontano pokrenuti. Dodatnu opasnost predstavlja slaba vidljivost pukotina na ledenjacima – prekrivene novim snijegom, mogu zavarati i iskusne planinare.

Snježna granica mjestimice je pala sve do šumske granice, što dodatno otežava uvjete na terenu.

Poziv na oprez i kvalitetnu pripremu

Stručnjaci apeliraju na sve ljubitelje planinarenja i visokogorskih tura da detaljno isplaniraju svoje izlete, koriste odgovarajuću opremu te se prije polaska informiraju o aktualnoj lavinskoj situaciji.

Kako prenosi ORF Tirol, vremenske prilike bi trebale biti bolje već od danas, uz povratak sunčanih i ljetnih uvjeta. Ipak, u višim predjelima zimski rizici i dalje ostaju aktualni.

Austriju i ostatak Europe sve češće zahvaćaju oblaci saharskog pijeska. Taj porast fenomena znanstvenici povezuju s promijenjenim atmosferskim cirkulacijskim obrascima – posebno s „blokirajućim“ područjima visokog tlaka i „zatvorenim“ ciklonama u području subtropika. Ovakve vremenske prilike pogoduju prijenosu pustinjskog pijeska tisućama kilometara dalje, sve do srednje Europe.

Copernicus upozorava: Kvaliteta zraka narušena

Prema podacima europske službe za klimatsko praćenje Copernicus, tijekom prve polovice 2025. godine zabilježeno je više epizoda „opsežnog prijenosa saharskog pijeska“ – od zapadne Afrike, preko Atlantika, sve do Kariba i Europe. „Zastori saharskog pijeska rezultirali su povećanim koncentracijama lebdećih čestica PM10 pri tlu, što je negativno utjecalo na kvalitetu zraka u Europi i na Karibima“, stoji u izvješću.

Pijesak nad Europom – nevidljiva prijetnja zdravlju

Fenomen pustinjskog pijeska nije samo vizualno dojmljiv – s mutnim, žućkastim nebom i slojem prašine na automobilima – već predstavlja i ozbiljan zdravstveni rizik. Copernicusov istraživač Mark Parrington ističe da su ove epizode praćene „visokim koncentracijama PM10 čestica“, koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, posebice onih s respiratornim bolestima, djece i starijih osoba.

Austrija pod „pješčanom lancetom“

Početkom srpnja zabilježena je još jedna zapažena pojava u Austriji – saharski pijesak, nošen jakim visinskim vjetrovima, doslovno je „probio“ atmosferu srednje Europe, a mediji su to nazvali „saharaskom lancetom“. Građani su prijavljivali mutno nebo i povećanu količinu prašine na otvorenim površinama.

Globalni problem, lokalne posljedice

U veljači i ožujku oblaci pijeska zahvatili su sjeveroistok Južne Amerike, a krajem travnja Karibe. Početkom veljače ciklona iz sjeverne Afrike prenijela je značajne količine pijeska prema južnoj Italiji i Grčkoj, pogoršavajući tamošnju kvalitetu zraka. U ožujku je velika prašna masa zahvatila Pirenejski poluotok, Francusku te dijelove Sjeverne Europe, uključujući Benelux i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Mnoge regije južne i jugoistočne Europe, uključujući Italiju i Grčku, bile su pogođene i u siječnju i veljači. Posljedica: zamućeno nebo, smanjena vidljivost i slojevi prašine na površinama.

Dan borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja – 12. srpnja

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja, 12. srpnja, znanstvenici iz Copernicusa naglašavaju važnost globalnog praćenja i Earth-Observation tehnologija u predviđanju i ublažavanju utjecaja ovih sve češćih pojava. Apeliraju i na jačanje javne svijesti o mogućim zdravstvenim posljedicama.

Preporuke za građane

Tijekom dana s povišenom koncentracijom saharskog pijeska, savjetuje se ograničiti boravak na otvorenom, izbjegavati tjelesnu aktivnost na zraku i, po mogućnosti, koristiti pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima. Osobama s astmom ili drugim bolestima dišnih puteva preporučuje se pojačan oprez i praćenje preporuka zdravstvenih vlasti.

Austrija se, čini se, sve češće nalazi na putanji pustinjskog vjetra – i taj izazov više nije samo vizualna neugodnost, već ozbiljno pitanje javnog zdravlja.