Svijet
Leipzig: Žestoki sukobi s policijom nakon demonstracija protiv korona mjera
Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“). Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se […]
Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“).
Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se okupilo na prostoru između Gewandhausa i Opere u Leipzigu. Inicijativa „Durchgezählt“ („Prebrojano“) tvrdi kako se na Augustusplatzu nalazilo oko 45.000 ljudi.
Leipziška policija je izjavila kako su policajci na licu mjesta signalizirali trenutne mjere, no bilo je nemoguće „toliku masu ljudi u potpunosti kontrolirati“. Zbog toga je Grad Leipzig oko 15.40 sati prekinuo demonstraciju „zbog kršenja mjera“.
Organizator Querdenker pokreta Michael Ballweg se u prošlosti više puta distancirao od ekstremističkih skupina koji iskorištavaju ove demonstracije. Ipak u Leipzigu su dopustili da se među demonstrantima nalaze mnogi desničarski ekstremisti poput članova Mladih Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD, op.a. desničarsko-ekstremistička stranka osnovana 1964. godine) te bivši čelnik NPD-a Udo Voigt i članovi desničarskog pokreta „Pro Chemnitz“. Na protestu su bili i ostali članovi NPD-a, AfD-a, Desnih (Die Rechte) i Trećeg puta (Dritte Weg). Nekoliko grupa nasilnih neonacista sukobili s policijom.
Među govornicima je bio i luteranski pastor Christoph Wonneberger, koji je u Leipzigu 1989. i 1990. godine vodio molitve mira u Crkvi sv. Nikolaija u Leipzigu, a danas je među poznatim protivnicima korona mjera. Smatra kako „trenutno ne postoji koronakriza“ nego „odgoda bankrota kapitalizma“. Jedan od govornika je bio i veganski kuhar te teoretičar zavjera Attila Hildmann, koji je ‘zaštitno lice’ ovogodišnjih protesta protiv korona mjera i kancelarke Angele Merkel (CDU).
Rijetko tko je nosio zaštitne maske, a ako su ih nosili, to je bilo s natpisima „Prinuda“ ili „Njuška“, a bili su i natpisi „Mir, sloboda, ne diktaturi“ ili „Merkel mora otići“. Demonstranti su puštali glazbu poznatog njemačkog pjevača Xavier Naidooa, koji je i prije pandemije bio teoretičar zavjera vezanih za postojanje njemačkog naroda i države.
Centar grada je bio potpuno blokiran, budući da su se uz ove demonstracije odvijale i ostale, manje demonstracije koji se bore protiv onih koji ne vjeruju u postojanje koronavirusa.
Leipzig, koji je često mjesto sukoba između demonstranata i policije, doživio je u subotu navečer žestoke sukobe ljevičarskih i desničarskih ekstremista s policijom u predgrađu Connewitz. Policija je koristila čak četiri vodena topa i probojni oklop. Oštećeno je nekoliko automobila, a podmetnuto je i nekoliko požara, između ostalog i jedan na građevinskoj dizalici.
Udruženje novinara Njemačke (DJU) je objavila informaciju kako je zabilježeno „najmanje 32 napada“ na novinare, većinom od demonstranata Querdenkena. Šef policije u Leipzigu Torsten Schultze je za dnevni list “BILD” izjavio kako je nastao „veliki pritisak na policijske snage“, iako nasilno ponašanje nije bilo u planu: „Ne borite se protiv pandemije policijskim sredstvima, već samo zdravim razumom“. Ukupno je u subotu zabilježeno 27 demonstracija u Leipzigu.
Antonio Šećerović
Foto: Dok_Wu | Twitter
Svijet
Popularno turističko odredište za građane Austrije uvodi kazne od 500 eura za alkohol
Limone sul Garda, 18. svibnja 2025. – U popularnom turističkom mjestu Limone sul Garda, smještenom na zapadnoj obali Gardskog jezera, stupilo je na snagu novo pravilo: svi koji budu zatečeni s alkoholom na javnim površinama mogu biti kažnjeni s novčanom kaznom do 500 eura.
Nova uredba protiv alkohola na javnim površinama
Mala općina s oko 1.100 stanovnika odlučila se na strože mjere kako bi se smanjila konzumacija alkohola na javnim mjestima. Sukladno novoj općinskoj odluci, posjedovanje i konzumacija alkoholnih pića zabranjeni su na ulicama, trgovima, u parkovima, vrtovima, na javnim površinama i u njihovoj blizini.
Odluka vrijedi od 19. travnja u 00:00 sati do 1. studenoga u 00:00 sati i odnosi se na cijelo područje općine.
Iznimke i dozvoljene situacije
Zabrana se ne odnosi na posebno odobrene lokacije ni na događanja koja organizira općina – ali samo ako se održavaju na jasno označenim ili privremeno ograđenim javnim površinama.
Također, dopušten je prijenos alkoholnih pića ako se ona nalaze u hermetički zatvorenim i/ili zapečaćenim spremnicima, i to isključivo ako se prevoze do privatnog smještaja ili doma. Barovi i kafići ne smiju prodavati alkohol za van, osim ako se piće prevozi na gore opisani način.
Kazne za prekršitelje
Kršenje ove uredbe smatra se prekršajem, a kazne se kreću od 25 do 500 eura.
Razlog uvođenja mjere
Općina navodi da je razlog uvođenja ove zabrane sve veći broj problema u javnom prostoru, posebice tijekom turističke sezone, kad konzumacija alkohola često dovodi do narušavanja reda i ostavljanja otpada. Prazne boce i limenke koje ostaju na ulicama i u parkovima narušavaju izgled mjesta i stvaraju dodatni pritisak na komunalne službe.
Svijet
Značajan pad neregularnih prelazaka granica u EU
U prva četiri mjeseca 2025. godine u Europskoj uniji zabilježen je znatan pad broja neregularnih prelazaka granica u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema podacima EU-agencije za graničnu i obalnu stražu Frontex, broj takvih prelazaka smanjen je za gotovo 30 posto te iznosi oko 47.000.
Najveći pad na balkanskoj ruti
Najveći pad zabilježen je na zapadnobalkanskoj ruti, gdje je evidentirano oko 3.100 prelazaka – 58 posto manje nego prethodne godine. I na svim ostalim glavnim migracijskim rutama brojke su pale.
Na središnjoj sredozemnoj ruti (iz Sjeverne Afrike prema Italiji) broj neregularnih prelazaka smanjen je za tri posto i iznosi oko 15.700. Na istočnoj sredozemnoj ruti prema Grčkoj broj prelazaka pao je za 30 posto, na oko 12.200.
Povećanje pokušaja ulaska u Veliku Britaniju
Suprotno općem trendu, broj neregularnih pokušaja prelaska granice prema Velikoj Britaniji porastao je za pet posto, na oko 18.100.
Najviše migranata iz Bangladeša, Afganistana i Malija
Većina migranata dolazi iz Bangladeša, Afganistana i Malija. Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u prva četiri mjeseca 2025. godine na moru je život izgubilo najmanje 555 ljudi.
Svijet
Poslovnjaci žele ukinuti crkvene blagdane radi jačanja gospodarstva
U Njemačkoj je izbila rasprava nakon prijedloga vodećih gospodarstvenika o ukidanju pojedinih crkvenih blagdana kako bi se povećala radna učinkovitost i ojačalo gospodarstvo.
Predsjednik Udruge bavarskog gospodarstva (vbw), Wolfram Hatz, smatra da se u Njemačkoj premalo radi i da bi se smanjenjem broja blagdana moglo pridonijeti gospodarskom oporavku. „Moramo ponovno više raditi! Trebamo više rada, a manje blagdana“, izjavio je Hatz za njemački „Bild“.
Konkretno, predlaže se ukidanje Uskrsnog ponedjeljka, Duhovskog ponedjeljka i Drugog dana Božića. Glavni direktor vbw-a, Bertram Brossardt, tvrdi da bi uklanjanje barem jednog od tih dana značajno koristilo gospodarstvu, a zaposlenike pritom ne bi pretjerano opteretilo. Dodaje da Njemačka, u usporedbi s drugim europskim zemljama, ima najviše neradnih dana, što je, prema mišljenju gospodarstvenika, prepreka za veću produktivnost.
Ovaj prijedlog izazvao je burne reakcije jer se tiče tradicionalnih i vjerski važnih dana, a zaposlenici vjerojatno neće biti oduševljeni idejom smanjenja broja slobodnih dana.
