Foto: ilustracije krpelj

Kreće sezona krpelja u Austriji, ove godine bit će ih više nego prije

Krpelji su zbog klimatskog zagrijavanja postali aktivni tijekom cijele godine. Vrsta Hyalomma marginatum posebno se dobro osjeća u sjevernoj Italiji.

Iznadprosječno topli i suhi ljetni mjeseci posljednjih godina, kao i zime bez mraza, omogućili su širenje krpelja – zajedno s njima i širenje opasnih zaraznih bolesti. Tako je, osim u Austriji, i u talijanskoj pokrajini Trst zabilježen znatan porast infekcija nakon ugriza krpelja, kako prenosi talijanski dnevni list Il Piccolo, a navodi ga i Kleine Zeitung.

“Krpelji se danas razmnožavaju tijekom cijele godine. Globalno zatopljenje stvara im staništa čak i u sjevernijim krajevima Europe”, rekao je Maurizio Ruscio, jedan od vodećih talijanskih stručnjaka za krpelje. Profesor Ruscio još od ranih 1980-ih istražuje bolesti koje se prenose ugrizima krpelja, uključujući lajmsku boreliozu i virusni meningoencefalitis (FSME), koje mogu dovesti do trajnih posljedica pa čak i smrti.

Nema cjepiva, nema lijekova

No, tu nije kraj opasnostima. Zbog sve viših, gotovo tropskih temperatura, u Europi se udomaćila i nova vrsta krpelja: azijski divovski krpelj Hyalomma marginatum. U Europu je stigao putem ptica selica iz Afrike i Azije, a može prenositi iste bolesti kao i domaće vrste krpelja – ali i opasno krimsko-kongoansko hemoragijsko groznicu. Za ovu virusnu bolest ne postoji ni cjepivo ni učinkoviti lijek.

Prema informacijama Prirodoslovnog muzeja grada Trsta, ova se divovska vrsta krpelja već značajno proširila na području Tršćanske krške visoravni. Nastanjuje sunčane, otvorene površine s niskom travom i kamenjem. Za razliku od običnih krpelja, Hyalomma je oko četiri puta veća, ima razvijene oči, aktivno traži plijen i može ga pratiti i na udaljenosti od nekoliko metara.

Stručnjaci savjetuju oprez pri boravku u prirodi. “Nosite duge hlače, a možete razmisliti i o korištenju zaštitnih sprejeva protiv krpelja. Po povratku kući, preporučuje se tuširanje i pregledavanje odjeće”, savjetuje talijanski stručnjak.

Ako dođe do ugriza krpelja, potrebno ga je što prije ukloniti – najbolje pomoću posebnog uklanjača za krpelje, kako bi se izvadila i glava parazita. Prema Austrijskoj agenciji za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), u Austriji još nije zabilježen slučaj krimsko-kongoanske groznice, no već su pronađeni odrasli primjerci Hyalomma krpelja, koji mogu prenijeti ovu virusnu bolest.

NE PROPUSTITE