Sutra, na talijanski nacionalni praznik, Venecija će prvi put testirati sustav naknada za dnevne turiste. Gradska vlast se nada da će time regulirati broj posjetitelja.

Svi posjetitelji koji žele otići u lagunski grad od 8.30 do 16.00 sati moraju platiti posebnu taksu od pet eura. Dnevni turisti moraju unaprijed kupiti QR kod na internetu, koji se provjerava na najvažnijim pristupnim točkama grada.

Oni također moraju nabaviti svoju ulaznicu, koja košta pet eura, na višejezičnoj web stranici Cda.ve.it koju je postavila općina. Plaćanje se vrši kreditnom karticom ili Paypalom. Ulaznica se može kupiti i u trafikama.

Ulaz će se u 2024. godini naplaćivati ​​ukupno 29 dana: od 25. do 30. travnja, od 1. do 5. svibnja te svim ostalim vikendima (subotom i nedjeljom) do 13. i 14. srpnja. Ovo isključuje vikend Dana Republike (1. i 2. lipnja), još jednog državnog praznika. Ako želite ići na manje otoke Murano, Burano i Torcello, karta vam nije potrebna.

Gradonačelnik obećava “vrlo blage kontrole”

“To je eksperiment, prvi u svijetu”, rekao je gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro. Tvrdoglavo je branio kontroverznu mjeru. “Naš cilj nije skupiti novac, nego spriječiti da grad eksplodira. Želimo učiniti Veneciju turistički prihvatljivijom jer ona ne pripada samo Mlečanima nego cijelom svijetu”, rekao je Brugnaro.

Obećao je “vrlo nježne kontrole” koje će biti nasumične i ni pod kojim uvjetima ne bi trebale dovesti do čekanja. Višestruka vrata – ne okretnice – bit će postavljena kako bi se omogućilo presretanje većine turista.

Mještani i osobe rođene u Veneciji, vlasnici nekretnina (čak i ako ne žive u Veneciji), studenti i zaposlenici ne moraju plaćati ulaznicu.

Djeca do 14 godina, osobe s invaliditetom i osobe u pratnji su obvezni rezervirati, ali nisu dužni platiti. Dnevne turiste koji budu uhvaćeni s ulaznicom bez QR koda očekuje kazna između 50 i 300 eura.

Superzvijezda alpskog skijanja Marcel Hirscher zapravo planira natjecateljski povratak. ÖSV i predstavnici njegove skijaške tvrtke Van Deer-Red Bull Sports potvrdili su to na online konferenciji za novinare u srijedu. Salzburžanin, koji je 2019. zapravo proglasio svoju karijeru završenom, želi se u budućnosti natjecati za Nizozemsku, zemlju rođenja njegove majke. ÖSV neće postavljati nikakve prepreke ovom zahtjevu. Očekuje se da će se Hirscher u početku natjecati u FIS utrkama.

“Marcel Hirscher volio bi se povremeno vratiti utrkama”, rekao je glavni tajnik ÖSV-a Christian Scherer. Želja za promjenom države također se ispunjava “kao zahvalnost za njegove usluge” ÖSV-u. Objašnjenje je bilo da Hirscher nije želio oduzeti startno mjesto sadašnjim sportašima iz ÖSV-a.

“Voljeli bismo ga vidjeti kako se natječe u Austriji uz potporu Austrijskog skijaškog saveza, ali poštujemo njegovu odluku,” rekao je Scherer.

ÖSV je već napisao potrebno pismo kojim se potvrđuje oslobađanje sportaša, a FIS-ov odbor će o tome odlučiti na sljedećem sastanku. Ako sve bude po planu, Hirscher će ubuduće sudjelovati u FIS veleslalomskim i slalomskim utrkama, otkrio je direktor utrka Van Deera Anton Giger. Nastup na Svjetskom kupu nije realan u dogledno vrijeme zbog previsokog startnog broja.

Hirscher u dosadašnjem životopisu ima 67 pobjeda u Svjetskom kupu i ukupno 138 mjesta na postolju. Sa sedam naslova Svjetskog kupa i četiri srebrne medalje najuspješniji je sudionik Svjetskog prvenstva u povijesti. Po šest puta osvojio je i malu kristalnu kuglu u slalomu i veleslalomu. Osam puta zaredom osvajao je ukupni plasman u Svjetskom kupu, češće nego itko drugi.

Hirscher je nakon “umirovljenja” više radio u pozadini u Svjetskom skijaškom kupu. Uz podršku svog dugogodišnjeg sponzora Red Bulla, 35-godišnjak je osnovao skijašku tvrtku Van Deer koja oprema dvojicu vrhunskih sportaša, Norvežana Henrika Kristoffersena i Timona Haugana.

Hirscherovi veliki javni nastupi bili su rijetki u nedavnoj prošlosti. Godine 2022. vozio je na Streifu kao prethodniku utrkama Hahnenkamm. Strastveni motokrosist sudjelovao je i na najnovijim izdanjima Erzberg Rodea.

U ožujku je rođeni Norvežanin Lucas Pinheiro Braathen već najavio da se želi ponovno natjecati u Svjetskom kupu. Stručnjak za tehnologiju sada vozi za Brazil, domovinu svoje majke. Razmatra se moguće partnerstvo za treniranje s Hirscherom, rekao je Patrick Riml, koji brine o skijaškim zvijezdama koje podržava Red Bull.

Rat je, ne samo daleko, nego i u Europi. Studija Sveučilišta u Innsbrucku sada se bavila stanjem vojne pripravnosti u slučaju napada na Austriju.

Rezultat nakon oko 3000 ispitanih: četvrtina muškaraca očito je spremna osobno uzeti oružje za obranu vlastite zemlje u slučaju rata. Za žene je to sedam posto – što je ključni pokazatelj vojne spremnosti. U hitnim slučajevima uključivanje u druge vojne aktivnosti, kao što je opskrba vojnika ili civilne medicinske službe, nema presudan utjecaj.

“Imamo vojnu spremnost koja je jedna od najnižih na svijetu”, rekao je za vol.at stručnjak za sigurnost Franz Eder, koji je s kolegama radio na istraživanju. Slične vrijednosti u Europi imaju Slovačka, Litva, Nizozemska, Španjolska i Portugal.

U skandinavskim zemljama stvari su bitno drugačije. Tamo je to oko 80 do 90 posto. Ogromna razlika leži u “percipiranoj prijetnji”. Prema Ederu, veća je u Švedskoj i Finskoj nego kod nas zbog Rusije.

No, stručnjak vidi i drugi razlog: “U Austriji političari izbjegavaju te teme. Radije ostavljaju dojam da ne moramo ništa učiniti jer nas neutralnost navodno štiti.”

Prema Ederovim riječima, to pokazuje i postojeća sigurnosna strategija iz 2013., gdje je Rusija i dalje navedena kao strateški partner. Zeleni i ÖVP po tom pitanju dosad nisu ništa promijenili. Stanovništvo se, međutim, ne može kriviti. “Govoriti o dezerterima bilo bi nepošteno. Podići svijest je politička odgovornost”, rekao je Eder.

Ali također ističe još jedan uzbudljiv aspekt: 72 posto ispitanih smatra da bi druge države EU trebale pružiti vojnu pomoć u slučaju napada na Austriju. Međutim, samo 14 posto je za takvu potporu Austrije ako bi neka druga članica bila napadnuta.

Eder pak vidi sve jasno: vojna ofenziva protiv Austrije je “vrlo malo vjerojatna”. Ne zna nijedan scenarij po kojem bi se to dogodilo. Ali još uvijek je važno odgovoriti na ta pitanja. “Mi smo dio EU-a, dio zajednice vrijednosti, ne možemo jednostavno biti slobodni jahači”, rekao je stručnjak za sigurnost.