Austrija
Kontroverzne deportacije maloljetnih učenica iz Beča
Deportacije tri maloljetne učenice koje su rođene u Austriji stvorile su val ogorčenja u javnosti, pogotovo među oporbenim političarima i medijima. Učenice su zajedno sa svojim obiteljima nakon odbijenih zahtjeva za azil deportirane jutarnjim letom za Armeniju i Gruziju. Obitelji su prije svoje deportacije boravile u obiteljskom smještaju Zinnergasse u 11. bečkom kotaru. Ispred se […]
Deportacije tri maloljetne učenice koje su rođene u Austriji stvorile su val ogorčenja u javnosti, pogotovo među oporbenim političarima i medijima. Učenice su zajedno sa svojim obiteljima nakon odbijenih zahtjeva za azil deportirane jutarnjim letom za Armeniju i Gruziju.
Obitelji su prije svoje deportacije boravile u obiteljskom smještaju Zinnergasse u 11. bečkom kotaru. Ispred se nalazilo oko 200 prosvjednika, oporbenih političara i novinara, a prosvjed je prekinut oko pet sati ujutro. Prosvjednici su kantama za smeće i trgovačkim kolicima blokirali prolaz policijskoj konvoja. Časopis „Falter“ piše o tome kako je policija na mjesto događaja došla s policijskim psima, a oko 5 ujutro su bili i nasilni prema okupljenim građanima.
Deportirane učenice koje su rođene u Austriji
Jedna od učenica koja je deportirana je 12-godišnja Tina, za koju njezina škola u prvom bečkom kotaru tvrdi kako je odlično integrirana te da deportacija „nije opravdana“. Inače, Tina je rođena u Austriji. 12-godišnja Tina nije čitavo vrijeme živjela u Austriji, a za mnoge je nedopustivo da je deportirana iz zemlje.
2006. godine njezina majka je došla u Austriju iz Gruzije i predala zahtjev za azil, koji je više puta odbijen. 2012. godine su Tina i majka otišle nazad u Gruziju, da bi dvije godine kasnije ponovno došle u Austriju. Te godine će dobiti sestru, koja danas ima pet godina. Od tada je Gruzijka šest puta predala zahtjev za azil, koji je svaki put bio odbijen. Upravni sud je posljednji put zahtjev za azil odbio 2019. godine.
Tinin otac legalno boravi u Austriji, budući da posjeduje tromjesečnu turističku vizu iz Slovačke. Roditelji su podnijeli zahtjev za humanitarni boravak, ali u ovom slučaju Savezni ured za imigraciju i azil nije donio odluku, što ne može spriječiti deportaciju.
Deportirana je i 20-godišnjakinja Sone Balabekyan, koja je učenica Srednje ekonomske škole na bečkom Reumannplatzu. Balabekyan je zajedno sa svojim roditeljima i maloljetnim bratom deportirana u Armeniju. Obitelj je godinama živjela u Austriji, a razlog prihvaćanja boravka u Austriji zbog dobre integracije lokalne vlasti su odbile. Deportirana je i jedna gruzijska obitelj s djecom iz donjoaustrijskog Eichgrabena.
Oporba i Zeleni kritiziraju ÖVP-ovo ministarstvo
Poznato je kako se Zeleni i Narodna stranka ne slažu ni po jednom pitanju o doseljenicima i izbjeglicama. Nakon što je posljednjih sati ministarstvo Karla Nehammera (ÖVP) opravdalo deportaciju odbijenim zahtjevima za azil, isti je i obećao da će provjeriti slučaj, no to očigledno nije učinio. Za „Wien heute“ su potvrdili kako je Tinina obitelj „nekoliko godina ilegalno živjela u Beču“.
Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) je kritizirao odluku Ministarstva unutarnjih poslova: „Činjenica da su dobro integrirane djevojke deportirane u jutarnjim satima je nehumano i neodgovorno“. Upitao se zašto Nehammer nije uzeo više vremena za provjeru slučaja.
Gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ) je odluku nazvao „nerazumljivom“. Njegova stranka SPÖ i stranka dogradonačelnika Christopha Wiederkehra (NEOS) zatražili su od državne Vlade da priznaju humanitarno pravo na ostanak i da prestanu sa „okrutnim deportacijama“.
- Uskoro otvaranje bečkih bazena, ove godine ulaz još skuplji
- Hrvat u Austriji pao s motora, teško je ozlijeđen
- Austrija: Mladi električar teško ozlijeđen na baušteli
- Vozač iz Hrvatske se u Austriji sudario s autobusom u kojem je bilo 46 putnika
- Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Austrija
Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.
Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.
Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.
U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.
Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.
Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.
Austrija
Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen
Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).
Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.
Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.
Austrija
Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.
Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.
Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.
“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.
Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.
“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.
Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.
