Austrija
Koliko je građana Austrije preboljelo koronavirus?
Koliko je građana Austrije do sada preboljelo koronavirus još je nejasno. Od posljednje reprezentativne studije koja je provedena prošle jeseni pojavilo se mnoštvo upitnika. Trenutne procjene o tome koliko je građana Austrije preboljelo koronavirus kreću se od sedam pa sve do 30 posto.
Ono što sigurno znamo je da je broj ljudi koji su službeno preboljeli koronavirus 425.786 što odgovara oko 4,88 posto stanovništva. Ono što stručnjacima predstavlja problem je broj ljudi koji su imali asimptomatsku zarazu pa oni službeno nisu ni evidentirani jer velika većina njih nije ni znala da ima koronavirus.
Jedan od vodećih austrijskih stručnjaka za koronavirus, dr. Franz Allerberger iz Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost namirnica (AGES) govorio je o studiji provedenoj u Ischglu koji je u centru pažnje bio još početkom prošle godine. Studija provedena u tom malom austrijskog gradiću pokazala je da je 30 posto građana preboljelo koronavirus. Smrtnost u Ischglu je iznosila 0,26 posto što u priliku odgovara smrtnosti na razini Austrije. Allerberger naglašava da bi ekstrapolirano istraživanje iz Ischgla značilo da je koronavirus preboljelo oko 30 posto građana Austrije odnosno oko 3 milijuna građana Austrije. Istraživanje iz Ischgla se mora uzeti s dozom opreza jer je Ischgl bio specifičan slučaj, ali nema sumnje da je broj ljudi koji su preboljeli koronavirus veći od 4,8 posto.
Krajem prošlog tjedna znanstvenik koji se bavi simulacijama Niki Popper s bečkog Tehničkog sveučilišta (TU) pretpostavio je da je oko 15 posto Austrijanaca imalo koronavirus, uključujući i neprijavljene slučajeve. Prema Popperovim procjenama to je između 1,3 do 1,5 milijuna ljudi koji su barem privremeno imuni na koronavirus. Svoju studiju je predstavio na konferenciji za novinare s ministrom zdravstva Rudolfom Anschoberom (Zeleni).
Svi gore navedeni podaci jako su važni u stjecanju kolektivnog imuniteta (imunitet krda) koji je jako važan u borbi protiv koronavirusa. Prema stručnjacima potrebno je da bar 50 ili 60 posto stanovništva ima imunitet kako bi se život mogao vratiti u normalu. Osim prirodnim putem do imuniteta krda stiže se cijepljenjem, a u tom je slučaju važno procijepiti najosjetljivije slojeve društva. Tu se prije svega misli na starije osobe te osobe koje spadaju u rizične skupine. Cijepljenje u Austriji ne napreduje željenom brzinom, ali ministar zdravstva vjeruje kako će se situacija značajno ubrzati u ožujku. Prije nekoliko dana kancelar Sebastian Kurz naglasio je kako povratak u normalu očekuje s krajem proljeća/početkom ljeta.
Broj građana Hrvatske koji su preboljeli koronavirus iznad 30 posto?
Prema rezultatima prve faze studije „Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2“, koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26 posto ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2 (koronavirus) Istraživanje su provela dva uvažena hrvatska znanstvenika – Gordan Lauc i Dragan Primorac.
“Interes za cijepljenje je velik, posebno među rizičnim skupinama. Kada uz 40 posto onih koji su preboljeli covid, cijepimo još 20 posto populacije, ova epidemija je sigurno gotova i da na nju možemo polako početi zaboravljati i razmišljati kako se vratiti u normalan život i izvući se iz globalne krize. Očekujem da ćemo ovog ljeta imati bolju situaciju nego prošlog. Hrvatska će na kraju biti među zemljama s najmanjim brojem umrlih u Europi uz najblaže mjere”, rekao je u Briefing u Studiju Hanza Medije molekularni biolog i član Vladinog Savjeta za borbu protiv korona virusa prof. dr. sc. Gordan Lauc.
- Salon ljepote Beautyholic u Beču – otkrijte tajnu zdrave i blistave kože
- Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
- Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
- U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
- Kaos u bečkom U-Bahnu: Stotine ljudi čekalo ma vlakove
Austrija
Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.
“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”.
Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.
Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.
Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.
Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.
Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.
Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”
Austrija
Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
Austrija
U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.
U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.
Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.
Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.
Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.
