Jedan od vodećih britanskih kardiologa objavio je popis deset ključnih simptoma bolesti srca koje nikada ne biste smjeli zanemariti. Među njima su znojenje tijekom lagane tjelovježbe, mučnina praćena bolovima u prsima te umor već pri buđenju. Kardiolog Ameet Bakhai ističe i druge znakove koji mogu upućivati na probleme sa srcem, poput osjećaja težine u ruci pri naporu, kratkog daha pri penjanju stepenicama te čestih dodatnih ili preskočenih otkucaja srca, piše Mirror.

Poteškoće pri saginjanju i ustajanju, vrtoglavica pri naglom dizanju i natečene noge također mogu biti znak da se srce ne prilagođava promjeni položaja tijela ili da u organizmu dolazi do zadržavanja tekućine, što zahtijeva liječničku procjenu.

No istraživanje provedeno na 2000 odraslih osoba pokazalo je da 54 posto njih ove simptome ne bi povezalo sa zdravljem srca, iako je polovica ispitanika priznala da je već doživjela barem jedan od navedenih znakova.

“Često ignoriramo zdravlje srca i signale koje nam šalje”

Dr. Bakhai, koji se posebno bavi utjecajem načina života na zdravlje srca i prevencijom kardiovaskularnih bolesti, naglasio je da bi zdrava odrasla osoba, bez drugih zdravstvenih poteškoća, trebala moći pretrčati dva kata stepenica bez da ostane bez daha, čučnuti na zahodskoj školjki bez poteškoća, te bez napora zadržati dah barem 20 sekundi.

Dr. Bakhai je izjavio: “Često ignoriramo zdravlje srca i signale koje nam šalje – sve dok ne postane prekasno. Za razliku od automobila, mi nemamo redoviti tehnički pregled, pa zanemarujemo male znakove koji ukazuju na to da naš vlastiti motor ne radi kako treba. Srčane bolesti obično napreduju polako, a onda se iznenada pojavi ozbiljan problem koji se mogao izbjeći da smo ranije obratili pažnju.”

Dodaje i da ljudi simptome često povezuju s nečim drugim.

“Možda mislite da je nemogućnost trčanja uz dva kata stepenica posljedica loše kondicije, problema s plućima ili viška kilograma, ali to također može ukazivati na koronarnu bolest, poremećaj srčanih zalistaka ili nepravilne srčane ritmove. Zbog toga bi briga o zdravlju srca trebala postati stalna životna navika – ne samo novogodišnja odluka.”

“Srčane bolesti mogu pogoditi sve dobne skupine”

Upozorio je i na povećani rizik nakon pandemije: “Srčane bolesti mogu pogoditi sve dobne skupine, osobito u i nakon doba covida, jer virus nerijetko napada srce i srčanu ovojnicu, što se naziva mioperikarditis (upala srca i perikarda). Znakovi poput pritiska u prsima, boli u rukama ili čeljusti, vrtoglavice pri stajanju, ili kratkog daha pri saginjanju trebali bi biti jasan znak da vaše srce traži pomoć.”

Naglašava i važnost svijesti: “Postati svjestan zdravlja srca ključno je. Više od polovice ispitanika u anketi nije znalo da, ako je njihov partner pretrpio srčani udar u posljednjih pet godina, i njihovi vlastiti rizici mogu biti povećani zbog zajedničkog načina života.”

10 simptoma bolesti srca koje ne treba ignorirati:

• Vrtoglavica pri naglom ustajanju
• Kratkoća daha
• Poteškoće pri saginjanju
• Palpitacije (preskakanje srca ili ubrzani rad)
• Stezanje u prsima
• Bol u ruci, vratu ili nadlaktici (češće lijevoj strani)
• Teškoće pri ustajanju
• Nelagoda u prsima (ne nužno bol)
• Natečene noge
• Česti dodatni ili preskočeni otkucaji srca

The post Kardiolog: 10 simptoma bolesti srca koje nikada ne smijete ignorirati first appeared on KROATIV.AT.

U današnjem svijetu, gdje se sve mijenja brže nego ikad, poznavanje stranih jezika postalo je više od praktične vještine. To je alat za povezivanje, razumijevanje i osobni rast.

Prema austrijskim podacima, čak do 20 % stanovništva Austrije ne govori njemački tečno. Mnogi od njih žele naučiti ili poboljšati jezik, ali ih obveze – posao, djeca, nedostatak vremena – sprječavaju da pohađaju klasične tečajeve.

Učenje jezika – više od riječi i gramatike

Učenje jezika nije samo pamćenje riječi i gramatičkih pravila. To je proces razumijevanja kulture, ljudi i načina razmišljanja.
Ipak, većina tečajeva ostaje zarobljena u starim metodama koje brzo ubiju motivaciju.

Ako želite učiti smisleno, fleksibilno i s užitkom, vrijeme je da otkrijete novi pristup koji spaja tehnologiju, kreativnost i osobni razvoj.

Jezična učionica – moderno učenje jezika za 21. stoljeće

Jezična učionica je inovativan online program koji mijenja način na koji učimo strane jezike.
Za razliku od klasičnih škola, Jezična učionica polazi od čovjeka koji uči, a ne samo od jezika koji se uči.

„Ne govorimo samo različitim jezicima – već i kroz različite kulture.“

Svaki sat postaje putovanje kroz jezik i kulturu, a ne puko učenje napamet.

Učenje koje nadilazi granice učionice

Nastava u Jezičnoj učionici je potpuno online, što znači da možete učiti kad god i gdje god želite – iz svog doma, s posla ili dok putujete.
Ipak, pristup ostaje osoban i interaktivan: vaš napredak se pomno prati, prilagođava se sadržaj i potiče vas se na aktivno sudjelovanje.

Takav pristup potiče dublje razumijevanje jezika, jača samopouzdanje u komunikaciji i razvija osjećaj za kulturu.

Inovativni alati i osobni pristup

Jezična učionica koristi suvremene digitalne alate i metode koje potiču samostalnost, kritičko razmišljanje i kreativnost.
Svaki polaznik napreduje vlastitim tempom, a fokus je na:

• stvarnim situacijama i dijalozima
• kulturnim kontekstima
• razumijevanju načina na koji jezik oblikuje naš pogled na svijet

Cilj nije samo „naučiti njemački“, već razumjeti i osjećati jezik.

Više od tečaja – iskustvo koje mijenja način razmišljanja

Ako tražite tečaj koji nije samo lista gramatičkih pravila, Jezična učionica donosi iskustvo koje vas vodi korak po korak prema stvarnoj komunikaciji.

„Učenje jezika nije samo stjecanje nove vještine. To je proces osobnog rasta.“

Ovdje se gramatika otkriva kroz životne situacije, razgovor i iskustvo, a svaka lekcija postaje prilika za rast.

Vaše mjesto je ovdje

Ako vjerujete da učenje može biti više od pukog ponavljanja fraza – da može biti iskustvo, otkrivanje i inspiracija – onda znate gdje Vas čeka vaša sljedeća avantura. Pridružite se Jezičnoj učionici i otkrijte svijet koji počinje jednom jednostavnom rečenicom – na jeziku koji želite savladati.

The post Naučite njemački jezik brzo, učinkovito i s užitkom – iz udobnosti svog doma first appeared on KROATIV.AT.

Studenti u Austriji u prosjeku su stariji i više rade. Pokazuje to aktualna studija Eurostudenta koja uspoređuje društvene i ekonomske uvjete studiranja u 25 zemalja.

Studenti u ovoj zemlji moraju raditi posebno često. Među onima koji rade više od 20 sati, tri četvrtine ne bi si moglo priuštiti studij bez rada. Jedna od osam osoba ozbiljno razmišlja o prekidu studija.

Austrijski studenti u prosjeku imaju 27,1 godinu, polovica ih je starija od 25 godina. Prosječna dob u usporednim zemljama je 25,9 godina, odnosno trećina je starija od 25 godina. Međutim, raspon je širok i kreće se od prosječne dobi od 20,9 godina u Azerbajdžanu do 31,4 godine na Islandu.

Općenito, prema studiji, studenti koji ne dolaze iz akademskih obitelji i koji započinju sveučilišni studij nakon profesionalnog iskustva ili na alternativne načine stariji su na početku studija. Isto vrijedi i za studente koji rade više od 20 sati tjedno. U pravilu su više ovisni o vlastitim prihodima, a manje se mogu osloniti na potporu roditelja ili države.

U Austriji je skupina studenata koji rade relativno velika: 56 posto radi tijekom cijelog semestra, a još 13 posto radi dio vremena. Žene rade u prosjeku 20 sati tjedno, muškarci 23. Za najmanje 55 posto, posao je (vrlo) snažno povezan s njihovim studijem.

The post Austrijski studenti medu najstarijima u Europi first appeared on KROATIV.AT.

Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.

Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.

Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2:

Odakle je nastala?

Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioritizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.

Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?

BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.

Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.

Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”

Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?

Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ​​ako se varijanta proširi, piše Time.

David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.

U prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.

Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu, piše N1.

The post Pojavila se nova varijanta omikrona, najotpornija dosad. Što se o njoj zna? first appeared on KROATIV.AT.

WhatsApp uskoro neće raditi na nekim starijim iPhoneima. Točnije, kako piše WABetaInfo, WhatsApp planira “ukinuti podršku za neke iOS verzije u sljedećih nekoliko mjeseci: riječ je o verzijama iOS 10 i iOS 11”, a dodali su i da je točan datum 24. listopada.

Korisnici ovih verzija iOS operativnog sustava morat će se prebaciti na iOS 12, a isto će morati napraviti i vlasnici iPhonea 5S, iPhonea 6 i iPhonea 6S, piše Index.hr.

Međutim, modeli iPhone 5 i iPhone 5C nisu kompatibilni sa sustavom iOS 12, što znači da nakon 24. listopada njihovi vlasnici uopće neće moći koristiti WhatsApp.

The post WhatsApp uskoro prestaje raditi na nekim pametnim telefonima first appeared on KROATIV.AT.

Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.

Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.

Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.

To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.

“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.

Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.

“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.

Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).

SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.

Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.

Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.

Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.

Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.

WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.

Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.

Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.

I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.

Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.

Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.

Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.

“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.

“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.

The post Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju first appeared on KROATIV.AT.

Zaraza je stizala sve bliže njihovu domu. Koronavirusom su se zarazili njihovi prijatelji, većina kolega, a ponekad i njihova djeca ili bake i djedovi. Činilo se da je pitanje trenutka kad će sreća napustiti i one koji još nisu “pokupili” virus. No neki su ljudi uspjeli proći neokrznuto kroz više valova infekcija, čak i u vrijeme onih najzaraznijih varijanti. Koronavirus ih je u dvije pandemijske godine poštedio, barem prema njihovu saznanju.

Neki misle da je to zato što su se striktno pridržavali propisanih mjera za sprečavanje zaraze. Drugi da su jednostavno imali sreće. Treći se pitaju je li njihova zaraza bila asimptomatska, naročito u početku kad testiranja nisu bila raširena, piše HINA.

Jednog i konačnog razloga kojim bi se objasnilo zbog čega se netko nije zarazio – nema. Razlog je vjerojatno kombinacija faktora. “Mnoge se hipoteze čine prihvatljive”, tvrdi Leif Erik Sander, šef Odjela za zarazne i respiratorne bolesti berlinske bolnice Charite. Prije svega, važno je imati na umu da velik broj zaraza koronavirusom prolazi potpuno ili uvelike neprimijećen.

Geni i krvna grupa

U metaanalizi objavljenoj prošle godine u časopisu JAMA autori su napisali da je otprilike 40 posto ljudi s potvrđenom dijagnozom covida u vrijeme testiranja bilo asimptomatsko. Podatak se temelji na 95 međunarodnih studija u koje je bilo uključeno gotovo 30 milijuna ljudi.

U otkrivanju infekcija ulogu očito igra i učestalost testiranja. Tko se nije redovno testirao, veća je vjerojatnost da nije ni bio svjestan potencijalne blage zaraze. I geni mogu igrati ulogu u tomu hoće li se netko zaraziti, kaže Ulf Dittmer, direktor instituta za virologiju Sveučilišne bolnice u Essenu.

“Ima ljudi koji su zbog svojih genetskih karakteristika podložniji zarazi malarijom ili HIV-om. Do određene mjere to vrijedi i za SARS-CoV-2”, rekao je. Dodaje da isto vrijedi i za krvnu grupu, što ne utječe samo na težinu bolesti nego i na podložnost virusu.

Usto se zaštita koju osigurava cjepivo često podcjenjuje. I premda se razina antitijela s vremenom smanjuje, ona mjesecima ostaje dovoljno visoka, što, kaže Sander, smanjuje broj zaraza.

Dittmer dodaje kako je otkriveno da posebna podskupina antitijela pruža posebno dobru zaštitu od zaraze koronavirusom. “Mjerenje njihove razine je skupo i komplicirano pa se i ne provodi. Tako da ne možete znati ima li ih netko ili ne.”

Okolnosti ili slučajnosti

Drugi fenomen koji valja spomenuti je činjenica da su nekoliko dana nakon zaraze jednim patogenom ljudi tipično manje osjetljivi na zarazu nekim drugim. Drugim riječima, obična prehlada bi vas neko vrijeme mogla štititi i od koronavirusa.

“To je djelomično zbog interferona, obrambenih proteina u sluznici koji smanjuju osjetljivost na SARS-CoV-2 u tom vremenskom prozoru”, rekao je Sander. Kod nekih ljudi imunosni sustav vrlo brzo sam uspijeva ukloniti virus iz organizma.

“Švedska studija otkrila je T-stanice (vrstu bijelih krvnih zrnaca koji su dio imunosnog sustava) kod ljudi koji nisu bili pozitivni nakon bliskog kontakta sa zaraženim članovima obitelji. To je znak da je njihov imunosni sustav ‘imao posla’ s virusom SARS-CoV-2 premda se to nije moglo uvijek detektirati”, kazao je Sander.

I što se može zaključiti? Možda ste virus imali i ne znajući, možda ste imali koristi od nekih privremenih okolnosti ili nekih genetskih faktora ili jednostavno ludu sreću.

“Ništa od toga ne znači da ste trajno sigurni. Nova varijanta koronavirusa ili promijenjene okolnosti to mogu u potpunosti promijeniti”, rekao je Sander.

The post Zašto neki ljudi nikad nisu dobili koronu first appeared on KROATIV.AT.

Pregovarači EU-a upravo su postigli dogovor oko uvođenja jedinstvenog punjača za male električne uređaje. USB-C punjač će postati novi standard za cijelu Europsku uniju.

„Odlične vijesti za građane, konačno je postignut dogovor o uvođenju jedinstvenog punjača za male uređaje. Prema mom nedavnom istraživanju 92,9 posto hrvatskih građana podržava uvođenje istog punjača za male uređaje. Naime, svi kod kuće imamo pune ladice punjača, a opet sa svakim uređajem moramo kupiti novi. Moja prva rasprava na tu temu bila je još davne 2013., čim sam došla u Parlament. Da se ovaj zakon donio kad smo tražili u okoliš ne bi bilo bačeno 110 tisuća tona punjača“, kaže zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan.

Novi zakon će osigurati da do jeseni 2024. svi mobiteli, tableti i kamere imaju isti punjač. Za laptope je rok do 2025. Zakon obuhvaća i igraće konzole, zvučnike, tipkovnice, slušalice i slične manje uređaje. „Iznimno je važno kvalitetno provesti ovaj zakon, odnosno da uređaji bez punjača budu jeftiniji u prosjeku za dvjestotinjak kuna. Procjena je da će ovim prijedlogom građani EU-a godišnje uštedjeti 250 milijuna eura”, kaže Borzan, prenosi N1.

The post EU uvodi jedan punjač za sve male uređaje first appeared on KROATIV.AT.

Ljudi koji redovito nose naočale imaju umjereno manji rizik od zaraze covidom-19, dok kontaktne leće nemaju dodatnu zaštitu, prema velikoj studiji koja naglašava važnost oka kao puta za infekciju koronavirusom.

Više od 19.000 ispitanika u studiji Virus Watch u Engleskoj i Walesu odgovorilo je na upitnik o korištenju naočala i kontaktnih leća.

Počevši od lipnja 2020., ispitanici su tjedno izvješćivali o svom statusu covida-19, a njih više od 11.000 dalo je mjesečno uzorke krvi kako bi se utvrdilo jesu li zaraženi koronavirusom ili ne, piše HINA.

Nakon što su uzeli u obzir druge čimbenike rizika, znanstvenici su otkrili 15 posto manji rizik od infekcije za one koji su izjavili da uvijek nose naočale za opću upotrebu u usporedbi s onima koji nikada nisu nosili naočale.

Zaštitni učinak je smanjen kod onih koji su rekli da njihove naočale ometaju nošenje maski, a nije uočen zaštitni učinak za osobe koje nose kontaktne leće, prema izvješću objavljenom u ponedjeljak na medRxiv-u prije znanstvene recenzije.

“Zaštitne naočale treba uzeti u obzir kao dio širih strategija za sprječavanje prijenosa infekcije u zajednici i može biti dragocjeno razmotriti u slučaju budućih pandemija i u zanimanjima s visokom izloženošću, uključujući zdravstvenu skrb”, rekli su znanstvenici.

The post Osobe koje nose naočale imaju manji rizik od zaraze koronavirusom first appeared on KROATIV.AT.

Nova velika studija brazilskih znanstvenika potvrdila je da ivermektin, lijek koji se naveliko kupovao u ljekarnama nakon što su antivakseri iznijeli niz neutemeljenih informacija o njegovu učinku, ne pomaže u liječenju covida-19.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu New England Journal of Medicine, ukazuje na to da ovaj lijek ne smanjuje rizik od hospitalizacije nakon zaraze koronavirusom u usporedbi s placebom.

Ivermektin je lijek koji se daje kravama i konjima kada imaju parazite, svinjama kada imaju gliste i lijek koji se u malim dozama može koristiti za liječenje parazita kod ljudi.

Stekao je veliku popularnost, osobito među protivnicima cijepljenja, koji ga, potaknuti informacijama o liječenju koronavirusa prikupljenim na pogrešnim mjestima, smatraju čudotvornim.

U brojnim su se državama police ljekarni ispraznile nakon neutemeljenih tvrdnji po kojima je ivermektin učinkovit u liječenju covida-19, piše HINA.

Opću pomamu za ivermektinom potaknule su i sumnjive internetske stranice koje su pisale o navodno obećavajućim rezultatima, utemeljenim na manjim istraživanjima, čija su kvaliteta i valjanost, prema mišljenju stručnjaka, bila upitna.

U istraživanju brazilskih znanstvenika ni liječnici ni pacijenti, odabrani nasumice, nisu znali tko je primio lijek, a tko placebo.

Kod 3500 sudionika istraživanja evidentiran je povećan rizik od razvoja težeg oblika covida zbog njihove dobi ili zbog već postojećih bolesti.

Ivermektin je primalo 679 ispitanika, isto toliko ih je dobivalo placebo, a preostalih 2160 pacijenata liječeno je drugim načinima.

Rezultati su pokazali da je ivermektin klinički neučinkovit, kada su posrijedi rizik od hospitalizacije, duljina boravka u bolnici i duljina oporavka nakon infekcije koronavirusom.

“Ovo bi ovu temu trebalo potpuno ostaviti po strani”, tvitao je imunolog Leif Erik Sander iz berlinske bolnice Charité, aludirajući na provedenu studiju.

Ranijim meta-analizama, koje su kombinirale pojedinačne studije i laboratorijske eksperimente, nije se uspjelo doći do jasnog zaključka o navodnoj dobrobiti ivermektina.

No u međuvremenu su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europska agencija za lijekove (EMA) jasno kazale da su protiv upotrebe lijeka za potrebe liječenja covida.

Znanstvenici ističu da lijek, koristi li se neprikladna doza, može biti vrlo toksičan.

Austrijski proizvođač lijekova MSD (Merck Sharp & Dohme) je savjetovao da se lijek ne uzima bez konzultacija s liječnikom, uz napomenu da “nema smislenih dokaza” o upotrebi ivermektina u liječenju Sars-CoVa-2.

The post Još jedna studija pokazala da je ivermektin neučinkovit u liječenju covida first appeared on KROATIV.AT.