Vijesti
Još jedna studija pokazala da je ivermektin neučinkovit u liječenju covida
Nova velika studija brazilskih znanstvenika potvrdila je da ivermektin, lijek koji se naveliko kupovao u ljekarnama nakon što su antivakseri iznijeli niz neutemeljenih informacija o njegovu učinku, ne pomaže u liječenju covida-19.
Studija, čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu New England Journal of Medicine, ukazuje na to da ovaj lijek ne smanjuje rizik od hospitalizacije nakon zaraze koronavirusom u usporedbi s placebom.
Ivermektin je lijek koji se daje kravama i konjima kada imaju parazite, svinjama kada imaju gliste i lijek koji se u malim dozama može koristiti za liječenje parazita kod ljudi.
Stekao je veliku popularnost, osobito među protivnicima cijepljenja, koji ga, potaknuti informacijama o liječenju koronavirusa prikupljenim na pogrešnim mjestima, smatraju čudotvornim.
U brojnim su se državama police ljekarni ispraznile nakon neutemeljenih tvrdnji po kojima je ivermektin učinkovit u liječenju covida-19, piše HINA.
Opću pomamu za ivermektinom potaknule su i sumnjive internetske stranice koje su pisale o navodno obećavajućim rezultatima, utemeljenim na manjim istraživanjima, čija su kvaliteta i valjanost, prema mišljenju stručnjaka, bila upitna.
U istraživanju brazilskih znanstvenika ni liječnici ni pacijenti, odabrani nasumice, nisu znali tko je primio lijek, a tko placebo.
Kod 3500 sudionika istraživanja evidentiran je povećan rizik od razvoja težeg oblika covida zbog njihove dobi ili zbog već postojećih bolesti.
Ivermektin je primalo 679 ispitanika, isto toliko ih je dobivalo placebo, a preostalih 2160 pacijenata liječeno je drugim načinima.
Rezultati su pokazali da je ivermektin klinički neučinkovit, kada su posrijedi rizik od hospitalizacije, duljina boravka u bolnici i duljina oporavka nakon infekcije koronavirusom.
“Ovo bi ovu temu trebalo potpuno ostaviti po strani”, tvitao je imunolog Leif Erik Sander iz berlinske bolnice Charité, aludirajući na provedenu studiju.
Ranijim meta-analizama, koje su kombinirale pojedinačne studije i laboratorijske eksperimente, nije se uspjelo doći do jasnog zaključka o navodnoj dobrobiti ivermektina.
No u međuvremenu su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europska agencija za lijekove (EMA) jasno kazale da su protiv upotrebe lijeka za potrebe liječenja covida.
Znanstvenici ističu da lijek, koristi li se neprikladna doza, može biti vrlo toksičan.
Austrijski proizvođač lijekova MSD (Merck Sharp & Dohme) je savjetovao da se lijek ne uzima bez konzultacija s liječnikom, uz napomenu da “nema smislenih dokaza” o upotrebi ivermektina u liječenju Sars-CoVa-2.
Svijet
Slovenija: Od studenog 2024. godine za produženje boravka obavezan je položeni jezik
Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produženja dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bio potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine.
Podsjećamo, 16. studenog 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produženje dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obaveza polaganje ispita nivoa A2 , kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G), pise GP MAljevac.
Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnom nivou A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na nivou egzistencije.
Nivo poznavanja jezika je nivo znanja slovenskog jezika koji omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku , ograničenu na jednostavne, predvidljive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće. Stranac će kasnije moći da unaprijedi svoj nivo znanja zahtjevnijim tecajevima i u okviru daljih programa integracije.
Kriterije za novi program obrazovanja na egzistencijalnom nivou, uključujući standarde znanja, koji se provjeravaju obaveznom provjerom znanja slovenskog jezika na ovom nivou, utvrdit će ministar nadležan za poslove obrazovanja.
Postojanje je osnovni nivo komunikacije koji nije certificiran, a nositelji programa neformalnog obrazovanja odraslih pripremaju tecajeve, a potom i provjeru znanja prema smjernicama Ministarstva prosvjete.
Vijesti
U2 i U3 ponovno od srijede voze normalno
Vodostaj rijeke Beč nastavio je padati, dok se tijekom srijede, 18. rujna očekuje daljnji pad vodostaja Dunavskog kanala. Mjere zaštite od poplava već su pomogle. Nadzemni vodovi U6 još uvijek se popravljaju pa će se s puštanjem u promet te linije ipak malo sačekati.
No, danas je potvrđeno da se linije u2 i u3 vraćaju u punom prometu od srijede.
Trenutno su u tijeku završni radovi na liniji U4. Kasnije navečer bit će probna vožnja. Ako ne bude problema, rad bi trebao biti nastavljen od srijede ujutro. Ako bude bilo kakvih smetnji, zamjenski autobusi su i dalje dostupni.
Linija U6 još ne može započeti kontinuirani rad. Došlo je do prodora teške vode u području Längenfeldgasse-Niederhofstrasse. I Wiener Linien i profesionalna vatrogasna brigada pumpama rade na isušivanju pogođenih područja. Podzemna željeznica stoga ne može voziti između željezničke stanice Meidung i Westbahnofa. Putnicima se preporučuje korištenje linija 6, 18 i 59 A kao zamjena. Linija 62 je također dostupna i vozi od Lainz Bhf – Margaretengurtel.
Sanirana su oštećenja na tramvajskim linijama 40 i 41.
Svijet
Njemačka od danas uvela kontrole na granicama
Od danas (16.9.2024.) njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj.
S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu šengenske zone, dodatne kontrole mogle bi dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će Njemačka svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli šengenski sustav. Naime, u šengenskoj zoni putovanja su moguća bez kontrola i čekanja, a putovnica se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.
Schengen – kontrole samo kao posljednja opcija
Kontrole na unutarnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Europsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola.
Iako Europska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.
Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD).
Stotine iznimaka u šengenskoj zoni
Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica šengenske zone trenutno ima postavljene kontrole na unutarnjim granicama. Od 2006. godine ukupno je bila prijavljena 441 kontrolna mjera u zemljama Schengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine Pariz zadržava pravo da konstantno kontrolira sve kopnene granice. Kontrole se produljuju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskog pritiska, ruske špijunaže ili sportskih događaja.
Njemačka od 2015. godine provodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontrolira svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.
Vrhunac graničnih kontrola zabilježen je tijekom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoeuropske države uvele kontrole i djelomično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve, što je uzrokovalo nezadovoljstvo među putnicima i prijevoznicima.
Nasumične provjere na autocestama
Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Herrmanna, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autocestama. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente, samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim cestama, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.
Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim prijelazima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage već su preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavale kontrole. S druge strane, vodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz ministarstva unutarnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.
Luksemburški ministar unutarnjih poslova Leon Gloden izjavio je za DW da mu je njemačka ministrica Nancy Faeser zajamčila da kontrole neće značajno ometati promet i svakodnevni život te da neće biti provođene na mostovima prema Luksemburgu.
Faeser želi spriječiti ilegalne ulaske
Njemačka ministrica unutarnjih poslova želi novim kontrolama otkriti osobe koje pokušavaju ilegalno ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, nego bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutarnjih poslova Herrmann.
Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti jesu li nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili u prvu zemlju ulaska u šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dublinskim pravilima može trajati mjesecima.
Ministrica Faeser sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora s odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražitelji azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti i pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.
50 posto nije moglo ući u Njemačku
Savezna policija Njemačke priopćila je da je od siječnja do srpnja ove godine 34.000 osoba pokušalo ilegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dublinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliki je stvarni broj pokušaja ilegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.
Mađarska, koja trenutna predsjedava Europskom unijom, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritizirana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Čini se da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je da nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u priopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.
You must be logged in to post a comment Login