Panorama
Kako prirodno obojiti jaja

Ako volite bojiti jaja za Uskrs, možda da ove godine preskočite kupovne boje i probate na prirodni način?
Trebaju vam lončići za kuhanje jaja, trake, listići ili komadići tvrđeg papira, odnosno obične elastične gumice koje možete omotati oko jaja tako da tvore ornamente kakve želite, te stare najlon čarape, koje ćete izrezati, da biste u njih zamotali jaje na koje ste prislonili takvu šablonu i tako dobili različite ukrase.
Evo nekoliko savjeta o tome kako dobiti različite boje jaja:
Crveni kupus za svijetlu i tamnije plavu pisanicu
Zanimljivu boju jajeta dobit ćete ako ga skuhate u vodi u koju ste dodali narezani crveni kupus. Treba vam jedna glavica crvenog kupusa, oko pola litre vode. Kupus narežite na debele kriške, pa stavite u zdjelu s vodom. Kuhajte oko 45 minuta na laganoj vatri, odnosno dok veći dio tekućine ne ispari.
Preostalu tekućinu možete podijeliti na dva dijela: U jedan dodajte 4 žlice octa. Kad se ohladi, potopite u nju kuhana i ohlađena jaja i ostavite barem dva sata (bili bi idealno preko noći) da dobijete tamnije plave pisanice, možda i s malo ljubičastog tona.
U drugi dio tekućine možete dodati žličicu sode bikarbone, pa stavite jaja da se namaču nekoliko sati i dobit ćete svjetliju plavu nijansu. Kad se jaja dobro osuše, premažite ih uljem za sjaj.
Kelj, blitva, špinat za zelena jaja
Da biste dobili nježnu, svjetlozelenu boju pisanica, skuhajte listove kelja, špinata, blitve, koprive i peršinova lista, odnosno sve zelenilo koje pronađete. Kuhajte ih dok veći dio vode ne ispari i voda ne postane jarko zelena, pa dodajte sirova jaja na samom kraju i kuhajte ih pet do deset minuta. Ostavite da se ohlade i odstoje barem nekoliko sati u toj vodi, pa dobro osušite i premažite uljem.
Kurkuma za žute i narančaste pisanice
Dodajte dvije žlice kurkume u dva do tri decilitra vode. Prokuhajte i dodajte žlicu šećera, pa ubacite kuhana jaja. Ostavite ih da odstoje barem nekoliko sati, odnosno preko noći, da ljuska upije boju. Što dulje jaja budu stajala to će boja biti intenzivnija, pa na ovaj način možete dobiti od nježno žutih do narančastih pisanica. Začin jajima daje žutu, ali i narančastu boju.
Jedna od najpoznatijih namirnica koje se koriste za bojanje jaja je luk. Njegove ljuske treba prokuhati s vodom i dodati žlicu octa, a zatim potopiti jaja te ih pustiti da stoje dok ne dobijete željenu smeđe crvenkastu nijansu.
Sok od višnje ili kuhane cikle – crvena
Jedan od najjednostavnijih načina da dobijete crvene pisanice jest da ih uronite u sok od višnje. Jaja koja u soku držite dva do tri sata dobit će nježno ružičastu boju, ona koja ostanu preko noći mogla bi dobiti izrazito crvenu nijansu.
Sličan učinak dobit ćete ako jaja namačete u vodi u koju ste dodali sitno naribanu ciklu. Dodajte žlicu bijelog octa, umočite jaja i pustite ih da odstoje što duže.
Borovnice jajima daju plavu nijansu
Uzmite smrznute borovnice, pustite da se otope pa ih usitnite blenderom. Dodajte vode i žlicu octa, pa potopite jaja u tu tekućinu i ostavite dok ne dobijete željenu nijansu. Ako ih ostavite preko noći, mogli biste dobiti i ljubičaste tonove.
Kuhanje jaja u kavi za blago smeđu boju
Dodajte nekoliko žlica kave u hladnu vodu, pa promiješajte. Dodajte jaja i stavite na štednjak. Pustite da se zagrijava na laganoj vatri i kuhajte na minimalnoj temperaturi koliko je potrebno da se jaja skuhaju (sveukupno otprilike 15 do 20 minuta). Jaja će biti blago smeđe boje.
Tamno crvena jaja kuhana u vinu
Nabavite kvalitetno crveno vino, primjerice teran. Stavite jaja u lonac u kojem se mogu kuhati, prelijte ih vinom tako da ih pokrije i zakuhajte pa ostavite da kuha na laganoj vatri oko 15 minuta. Ugasite i ostavite da se jaja hlade i odleže u toj tekućini preko noći. Dobit ćete tamnu, pomalo bordo boju. Kad premažete jaja uljem, izgledat će fantastično, pišu 24sata.

Panorama
U Austriji se za vikend očekuje veliki snijeg, u Beču i do 20 cm

Prema svim prognozama Austriju bi ovaj vikend mogao prekriti bijeli prekrivač.
Prognostičari najavljuju velike količine snijega, a u glavnom austrijskom gradu Beču moglo bi ga pasti i do 20 cm.
Temperature bi se mogle kretati od minus 1 do plus dva, ali zbog obilnih padalina osjećaj hladnoće će biti i veći.
Hrvatska
Ryanair uvodi cjelogodišnju zračnu liniju Beč-Dubrovnik

Ryanair otvara sezonsku bazu na dubrovačkom aerodromu, najavljeno je to na konferenciji za medije u Zračnoj luci Ruđer Bošković na kojoj su govorili komercijalni direktor irskog Ryanaira Jason McGuinness i glavni direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober.
“Veliko mi je zadovoljstvo da možemo najaviti nešto što smo pripremili posljednjih mjeseci. Ryanair će za početak imati dva bazirana aviona, a novi avioni koji dolaze u Dubrovnik stvaraju 40 posto manje buke, to je doprinos održivosti zračnog prometa, a sugrađani koji žive blizu aerodroma će sigurno imati nešto od toga, to je najnovija tehnologija. Pripremili smo 18 linija, dvije smo imali, to je bio Beč i Dublin. Želim zahvaliti Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, turističkim zajednicama, svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Imali smo podršku vlasničke strukture, a glavni cilj je zima, imat ćemo tri cjelogodišnje linije: Beč, London i Dublin. Napravili smo prvi iskorak i nadam se da će turistički sektor slijediti dogovore koje smo postigli i da će grad oživjeti na puno bolji način tijekom zime. Ovim dogovorom Dubrovnik radi dodatan iskorak u turističkom segmentu i profilira se kao city break destinacija”, rekao je Šober.
“Ryanair počinje s ljetnom sezonom, s planom da od 18 destinacije, tri ostanu cjelogodišnje tako da očekujemo dosta zanimljivu sljedeću zimu. Očekujem da će ti letovi biti popularni ne samo za goste koji će nam dolaziti, nego i našim sugrađanima. Imat ćemo zanimljivu zimu sa zanimljivim destinacijama. Radimo s Ryanairom, s Croatia Airlinesom i s destinacijama koje su izvan Europske unije”, zaključio je Šober.
McGuinness je najprije zahvalio partnerima iz dubrovačke zračne luke, ali i lokalnoj samoupravi. Predstavio je Ryanair te naglasio kako su troškovi za putnike Ryanaira prije i poslije pandemije korone ostali isti, dok su kod drugih kompanija skočili. Najavio je daljnje investicije u Hrvatsku. Istaknuo i kako dva Ryanairova aviona koji će u budućnosti dolaziti u Dubrovnik, Boeing 8-200, spadaju u avione koji minimalno opterećuju okoliš, piše dubrovački vjesnik.
Sezonska baza kreće s radom od travnja 2024., a uz dvije postojeće linije prema Beču i Dublinu, uvode se novih 16 linija od Dubrovnika. Tako će irska niskotarifna aviokompanija grad podno Srđa povezivati sa sljedećim destinacijama: Berlinom, Bruxellesom, Helsinkijem, Londonom, Milanom, Parizom, Rimom, Stockholmom, Wroclawom, Oslom, Baden-Badenom, Memmingenom, Krakowom, Manchesterom, Düsseldorfom i Poznanom, a u prvih 12 mjeseci očekuje se više od 600 tisuća putnika.
Zanimljivosti
Marijanu i Dragana, brata i sestru iz Zenice, jedan klik na Facebooku spojio nakon 57 godina

Poslije punih 57 godina jedan znatiželjni klik mišem na Facebook opciju “Poznaješ li ove ljude” povezao je brata i sestru Marijanu i Dragana, piše Slobodna Dalmacija. Cijela situacija, da priča dodatno dobije na čaroliji, odvila se na ovoj društvenoj mreži dan uoči prošle Badnje večeri prije šest godina, pa je ovo dvoje rođenih Zeničana, koji su gotovo cijeli život znali jedno za drugo, ali se nikad nisu sreli, dobilo najbolji dar za Božić.
– Vrlo brzo nakon mog rođenja roditelji su se rastali, razloge ne znam, ali donesen sam već kao beba u selo Živinice južno od Tuzle, gdje se moja majka Šefika našla s jednim finim čovjekom Družianijem Kletom, koji me othranio i prihvatio kao svoga. Imao sam lijepo djetinjstvo, ali uvijek me kopkalo zbog čega svi u kući imaju isto prezime, a ja sam jedini Škvara. Takva su bila vremena, nitko se nije smio puno raspitivati – rekao je Dragan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije šest godina.
Kako je kazao tom prilikom, tek 1961. godine, kao dječak od 11 godina, čuo je kako ima devet godina mlađu sestru. Otkrila mu je to tetka koja je živjela u Zenici, gdje bi ponekad odlazio na vikende, piše večernji.ba.
– Zove ona mene kad sam pošao kući. Mislim, dat će mi čokoladu ili neku sitnicu, kad ona kaže: “Sine, imaš sestru Marijanu kojoj su sada dvije godine.” Da sam znao što me u životu čeka, pitao bih za detalje, ali u ono doba djeca nisu smjela postavljati puno pitanja.
Godine su prolazile, a koga god bih pitao, nije mi znao kazati gdje je Marijana ili kako doći do nje – govori Dragan, kojeg je posao poslije odveo u Austriju, gdje je u Klagenfurtu sreo i oca, ali mu nikad nije spomenuo sestru, a on nije imao snage pitati ga.
Marijani je pak informaciju o bratu otkrila majka kad je imala 10 godina.
– Po tko zna koji put listala sam obiteljske fotografije u albumu, ali ovog puta pozornost mi je privukla jedna na kojoj se nalazio meni nepoznat dječak od oko pet godina, a iza koje je pisalo “Dragan”.
Pitala sam mamu tko je to, a ona mi je otvoreno priznala kako taj dječak i ja imamo istog oca, ali da nema nikakvih informacija gdje se nalazi – priča Marijana, koja se upravo kao i Dragan tijekom života često raspitivala za brata kod poznanika u Zenici, koji bi mogli znati više, ali nitko joj nije davao korisne informacije.
Sudbonosni klik
Prošao je za oboje dobar dio životnog vijeka, no tek je moderna tehnologija omogućila da se prvi put zagrle.
– Stigla računala, pa i taj Facebook. Svi su ga otvorili pa rekoh – i ja ću. Tražio sam sestru, ali bio sam siguran kako je neću naći po imenu jer se sigurno udala.
I jednog dana ponudi mi se opcija “Poznajete li ove ljude”. Malo gledam i pozornost mi privuče profil pod imenom Zana Tadić. Ne znam tko je to, mlada djevojka je u pitanju, ali znam da mnogo Tadića živi oko mene u Zenici.
Dodam je za prijatelja, ali bilo mi je nezgodno pisati joj jer je mlađa osoba, znate što se sve događa po internetu – prisjeća se Dragan trenutaka koji su prethodili sudbonosnoj poruci koja mu je stigla već nakon nekoliko sati: “Čika Dragane, moja majka se djevojački prezivala kao vi, a ima i brata kojemu je ime Dragan.” Bila je to Marijanina kći.
– Grlo mi se osušilo, odem se napiti vode, hvata me nervoza. Ali pomislim – sumnjivo mi je sve to, možda se netko igra sa mnom. Kad kaže ona: “Mama živi prekoputa, zovnut ću je da dođe.”
Nakon nekoliko minuta gospođa piše i pita jesam li ja Dragan i govori kako je ona udana za Tadića, ali joj je djevojačko prezime Škvara. I nakon nekoliko minuta šalje mi fotografiju.
Na njoj moj otac u mlađim danima – prisjeća se “pronađeni brat”.
Prvi susret oči u oči
– Ako je ovo i tvoj otac, onda smo brat i sestra – napisala mu je Marijana. Usljedili su intenzivni telefonski razgovori i planiranje susreta jer trebalo je nadoknaditi sve propuštene godine.
– Prvi telefonski razgovor bio je težak, nikako se nisam mogla osloboditi ni početi pričati.
Kad sam počela više pisati i razgovarati, bilo mi je predivno i jedva sam čekala da se vidimo, srcu mi je odmah prirastao – govori za Slobodnu Dalmaciju Marijana, koja je bila “zatočena” u Njemačkoj jer ju je nakon operacije kuka čekala operacija kralježnice, pa je Dragan bio taj koji je morao na put.
Ali on je bio bacio putovnicu jer se zarekao kako više neće napustiti Bosnu i Hercegovinu, no u ovom slučaju, kako kaže, krenuo bi i pješice.
Konačno, brat i sestra susreli su se nakon 57 godina, prije nekoliko tjedana u Freiburgu.
– Dođem do vrata, a gleda ona u mene kao u kip, potpuno u šoku – priča Dragan.
– Nikad ga nisam vidjela osim na jednoj fotografiji kad je bio dijete od pet godina. Ali u tom trenutku vidjela sam sliku svoga oca pred sobom – ispričala je Marijana tom prilikom.
– Riječima to ne mogu opisati. Ako sam ikada imao strah u životu, u tom trenutku neka blagost me je prošla, zaplakao sam.
Kad nemaš novca u džepu, svaki novčić ti je kao dobitak na lotu. Bio je ovo prst sudbine, zvali vi to Bog ili kako god, sto puta sam se uvejrio da postoji neka viša sila.
Zahvalan sam mu jer su u tom trenutku sve moje brige bile kao rukom odnesene – zaključio je Dragan na kraju razgovora.
Priča datira iz 2018. godine.
You must be logged in to post a comment Login