Čak tri četvrtine građana Austrije smatra da su zabrinutosti zbog ugroženosti kulturnog identiteta zemlje opravdane. Istodobno, više od polovice ispitanih vidi najveći potencijal za društvene napetosti u odnosima između domaćeg stanovništva i doseljenika.
To su rezultati novog istraživanja Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), koje je ispitivalo stavove građana o integraciji, društvenoj povezanosti i pripadnosti austrijskom društvu.
Istraživanje je na uzorku od 1016 osoba starijih od 16 godina provela agencija Peter Hajek Public Opinion Strategies između 26. veljače i 9. ožujka 2026. Rezultate je u utorak predstavila ministrica za integraciju Claudia Bauer (ÖVP).
Austrijanci podijeljeni oko društvene povezanosti
Stavovi o tome koliko je austrijsko društvo povezano prilično su podijeljeni. Oko 48 posto ispitanih smatra da je društvena povezanost u Austriji vrlo dobra ili uglavnom dobra, dok 49 posto situaciju ocjenjuje lošom.
Time se nastavlja blago negativan trend koji je vidljiv od kraja 2024. godine.
Kao najvažnije elemente društvene povezanosti građani izdvajaju miran suživot, što navodi 69 posto ispitanih, zatim toleranciju i poštovanje sa 66 posto te međusobnu pomoć i solidarnost, koje ističe 52 posto građana.
Zanimljivo je da samo 22 posto ispitanih otvorenost prema doseljenicima smatra važnim dijelom društvene povezanosti.
Politički islam i migracije među najvećim brigama
Istraživanje je pokazalo i koje pojave građani smatraju negativnim utjecajem na suživot u Austriji.
Lažne vijesti navodi 54 posto ispitanih, dok politički islam i ratove, sukobe i terorizam navodi po 52 posto. Velike migracijske valove kao negativan čimbenik vidi 51 posto građana.
Europsku uniju kao negativan utjecaj na društveni suživot navodi 25 posto ispitanika.
Rezultati pokazuju da su pitanja migracija, sigurnosti i društvenih promjena među temama koje u austrijskoj javnosti izazivaju najveću zabrinutost.
Tri četvrtine zabrinute za austrijsku kulturu
Posebno se ističe podatak o percepciji austrijskog kulturnog identiteta.
Čak 75 posto ispitanih smatra da su zabrinutosti zbog mogućeg ugrožavanja austrijskog kulturnog identiteta vrlo ili uglavnom opravdane.
To predstavlja značajan rast u odnosu na 2018. godinu. Tada je takav stav imalo 57 posto građana.
U samo nekoliko godina tako je znatno porastao udio Austrijanaca koji smatraju da su kulturne promjene povezane s migracijama razlog za zabrinutost.
Najveće napetosti između domaćih i doseljenika
Kada su građani upitani između kojih društvenih skupina postoji najveći potencijal za sukobe i napetosti, najviše ih je, odnosno 56 posto, navelo odnos između domaćeg stanovništva i doseljenika.
Na drugom mjestu nalaze se političke podjele između ljevice i desnice, koje navodi 50 posto ispitanih. Razlike između bogatih i siromašnih kao izvor društvenih napetosti vidi 40 posto građana.
Pozitivnija iskustva s migrantima u privatnom životu
Istraživanje istodobno pokazuje da stavovi prema migrantima nisu jednaki u svim životnim situacijama.
U krugu prijatelja i poznanika čak 73 posto ispitanih svoje kontakte s migrantima ocjenjuje vrlo ili uglavnom pozitivnima.
Slika je znatno drugačija u javnom prostoru. U javnom prijevozu, trgovinama, na ulicama i u parkovima samo 36 posto građana navodi pozitivna iskustva, dok ih 55 posto opisuje kao negativna.
Na radnom mjestu i u susjedstvu prevladavaju pozitivna iskustva.
Koje probleme građani smatraju najvećima?
Kada je riječ o integraciji, građani su posebno kritični prema nasilju počinjenom u ime „časti“ i nedostatku poštovanja prema ženama. Čak 90 posto ispitanih takva ponašanja smatra vrlo ili uglavnom problematičnima.
Gotovo jednak broj građana, odnosno 89 posto, problematičnim smatra doseljenike koji ne rade i žive od socijalne pomoći.
Isti udio ispitanih negativno gleda i na osobe koje odbacuju austrijsku kulturu i vrijednosti ili ne govore dovoljno dobro njemački jezik da bi mogli pronaći posao.
Rezultati tako pokazuju da austrijski građani integraciju u velikoj mjeri povezuju s konkretnim ponašanjem – poštovanjem zakona i društvenih vrijednosti, radom, poznavanjem jezika i ravnopravnim sudjelovanjem u društvu.
