Otprilike trećina bečke osnovnoškolske djece u tekućoj školskoj godini su muslimani, što ih čini najvećom vjerskom skupinom. Gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr (NEOS) ponovno se zalaže za poseban predmet “Demokracija”.
Prema istraživanju Uprave za obrazovanje, katolici su na drugom mjestu s petinom studentske populacije. Najbrže rastuća skupina su studenti bez vjerskih uvjerenja, kojih je oko četvrtine.
Aktualne brojke prikupljene su od javnih osnovnih škola preko Uprave za školstvo, tako da ne uključuju oko deset posto privatnih škola. Prema tome, 35 posto osnovnoškolaca su muslimani, 26 posto nereligiozni, 21 posto katolici, 13 posto pravoslavci, a dva posto su protestanti ili pripadaju nekoj drugoj vjeroispovijesti. Ako se uzmu u obzir privatne škole, vjerojatno bi se udio muslimana malo smanjio, rekao je u utorak sociolog Kenan Güngör.
U usporedbi sa školskom godinom 2016./17., omjeri su se značajno promijenili – iako su se brojke tada prikupljale drugačije i nisu izravno usporedive, a u nekim slučajevima je bilo i praznina. Prema tadašnjim podacima gradskog školskog odbora, prije sedam godina 31 posto je bilo katolika, 28 posto muslimana, a 17 posto djece nisu bili vjernici odnosno nisu dolazili iz obitelji vjernika.
S obzirom na brojke, Wiederkehr je obnovio poziv da predmet “Živjeti u demokraciji” bude obavezan za sve učenike od prvog razreda nadalje. Ovo je namijenjeno prenošenju demokracije, vrijednosti i etike, kao i znanja o svim priznatim religijama. Nasuprot tome, zasebni predmet vjeronauk treba uključiti u raspored samo ako se to traži.
Wiederkehr smatra da je sadašnja konstrukcija da lekcije etike počinju tek od srednje škole i tek kada se izabere vjeronauk u osnovi pogrešna. Međutim, promjena se može napraviti samo saveznim zakonom – a ovdje je više puta dobio odbijenicu od ÖVP-a i Zelenih. “Ali jako sam tvrdoglava u vezi s tim.”, rekao je bečki dogradonačelnik.
Novi predmet u školama
Po njegovom mišljenju, u cijeloj Austriji treba uvesti novi predmet demokracija umjesto religije. Među muslimanima je povećan udio ljudi koji obezvrjeđuju druge skupine – poput Židova, LGBTIQ pripadnika ili žena, piše orf.at.
Međutim, tendencije prema obezvrjeđivanju prema drugim skupinama neovisne su o vjeri, a Wiederkehr navodi i desničarski ekstremizam kao jedan od primjera. Suočavanje s demokracijom i vrijednostima relevantno je za svu djecu u Austriji, smatra on.
Güngör identificira nekoliko paralelnih razvoja u školama. Zbog snažne imigracije iz islamsko-arapske regije, u zemlju dolazi više ljudi koji su više religiozni – što samo po sebi i u većini škola nije veliki problem. Međutim, na nekim mjestima postoje određene ideje o superiornosti koje se temelje na vjeri.
U isto vrijeme u društvu je porastao skepticizam prema islamu. “Muslimanski učenici to primjećuju, naravno.” Stoga su se osjećali zaštićenije u školama s velikim udjelom muslimana. Ali upravo tu postoje te obezvređujuće tendencije prema nevjernicima. “Ovdje moramo razmišljati u oba smjera.” Ova polarizacija se mora riješiti.
