Stanovništvo Austrije i dalje je posebno “neprijateljski raspoloženo” prema EU. Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u srijedu, samo 42 posto vidi članstvo u Uniji kao nešto pozitivno, dok ga 22 posto vidi kao nešto loše. To je najniža i najveća vrijednost među svih 27 članica EU. Od ukupno ispitanih građana EU-a, njih 61 posto ocjenjuje članstvo svoje zemlje kao dobru stvar.

Tek neznatno bolje nego u Austriji, EU stoji u Italiji (43 posto) i Češkoj (44 posto). Odobravanje je najveće u Luksemburgu i iznosi 86 posto. 55 posto ispitanih Austrijanaca vjeruje da je članstvo u EU donijelo dobrobiti zemlji općenito – i to je najniža brojka u cijeloj Europi. U Litvi, Irskoj, Luksemburgu i Malti to je bilo preko 90 posto u svakoj.

Austrijanci još uvijek osjećaju posljedice odluka donesenih u Bruxellesu, Strasbourgu i Luksemburgu. Gotovo tri četvrtine ispitanih u ovoj zemlji reklo je da EU utječe na njihov svakodnevni život. U cijeloj EU 70 posto ljudi dijeli to mišljenje.

Istraživanje Europskog parlamenta objavljeno je točno šest mjeseci prije europskih izbora. Vjerojatnost glasanja porasla je u odnosu na prošle izbore – i u EU i u Austriji. Vjerojatno sudjelovanje ovdje se računa na 68 ili 66 posto. To odgovara udjelu ispitanika koji svoju osobnu vjerojatnost glasanja ocjenjuju sa sedam ili više na ljestvici od jedan do deset. Na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. odaziv birača u Austriji bio je gotovo 60 posto.

Međutim, veći odaziv birača ne znači da birači žele jaču ulogu EU parlamenta. U Austriji to čini samo 38 posto ispitanih, naspram 39 posto onih koji bi htjeli da Europski parlament ima manje važnu ulogu (preostali postotak podijeljen je na opcije odgovora “istu ulogu” i “ne znam”) . Sudionici u Estoniji, Danskoj i Češkoj bili su još negativniji. Na Cipru pak 86 posto želi da Europski parlament ima veći utjecaj.

Malta je imala najvišu ocjenu (77 posto) na pitanje je li se njezin vlastiti životni standard pogoršao i očekuje li se nastavak pada. U Austriji je na to pitanje potvrdno odgovorilo 44 posto ispitanih. Za ovo istraživanje Eurobarometra ispitano je ukupno 26 523 osoba starijih od 15 godina diljem EU-a.

Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj.

Ministri prometa država članica EU-a usvojili su u ponedjeljak zajedničko stajalište o novim pravilima u području sigurnosti na cestama, koja uključuju direktivu o vozačkim dozvolama i razmjenu informacija o prometnim prekršajima. Europska komisija je u ožujku ove godine, u okviru zakonodavnog paketa o cestovnoj sigurnosti, predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u i nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola.

Komisija je također predložila da mladi vozači s navršenih 17 godine mogu polagati ispit i voziti ako su s njima stariji vozači, da se uvede probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola za mlade vozače.

Iako mladi vozači čine samo osam posto od svih vozača, dva od pet smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina. Vijeće EU-a u svojem stajalištu prihvatilo je većinu odredbi iz prijedloga Europske komisije, s tim da su predvidjeli određene izmjene što se tiče probnog roka za mlade vozače, a kojima se uvažavaju ovlasti država članica.

U zajedničkom stajalištu država članica, na temelju kojeg će pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, također se predviđa da skraćivanje roka valjanosti vozačkih dozvola za starije vozače i dalje ostane dobrovoljno. Uvode se i jasnije odredbe o provjeri tjelesne i psihičke sposobnosti za vožnju. Također se predviđa da osobe koje imaju državljanstvo jedne članice, a stalno prebivalište u drugoj članici mogu polagati teorijski dio vozačkog ispita u zemlja svoga državljanstva, ali takva mogućnost se ne predviđa za praktični dio vozačkog ispita.

Predlaže se također i proširenje popisa prometnih prekršaja koji će se kažnjavati na razini EU-a. Trenutačni popis uključuje ukupno osam prometnih prekršaja među kojima su prebrza vožnja, nekorištenje sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nenošenje zaštitne kacige, kretanje zabranjenim prometnim trakom te nepropisno korištenje mobilnog telefona ili drugih komunikacijskih uređaja tijekom vožnje.

Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj. Isto se odnosi i na ostale prometne prekršaje koji će biti kažnjivi na razini EU-a,

Prošli tjedan odbor za promet i turizam Europskog parlamenta usvojio je nacrte stajališta o paketu zakona o sigurnosti na cestama. O tim nacrtima Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici u prosincu, a nakon toga predstojeće belgijsko predsjedništvo će započeti pregovore s predstavnicima Parlamenta o konačnom tekstu zakona.

Cijena zlata preko noći je porasla na rekordnih 2.135 američkih dolara (1.963 eura). Ujutro je troy unca zlata (oko 31,1 gram) i dalje koštala 2087 dolara (1918 eura), 0,74 posto više nego u petak.

Cijenu plemenitog metala već neko vrijeme pokreću izgledi da je vjerojatno dosegnut vrhunac kamatnih stopa u SAD-u. Nedavno su se povećale pretpostavke da bi američka središnja banka mogla napraviti svoje prvo smanjenje ključne kamatne stope u samo nekoliko mjeseci ako inflacija nastavi padati.

Govor predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella u petak dodatno je potaknuo očekivanja kamatnih stopa. Iako je ponovio spremnost središnje banke da dodatno podigne kamatne stope ako bude potrebno, rekao je i da je monetarna politika već prilično restriktivna.

Uz očekivanje da će ključne kamatne stope u budućnosti padati, zlato postaje sve zanimljivije ulagačima. Za razliku od vrijednosnih papira s fiksnom kamatom, zlato ne stvara nikakav stalni prihod. Ako očekivanja kamatnih stopa padnu, nedostatak prihoda od kamata postaje manji – a zlato postaje privlačnije.