Sudac istrage odredio je pritvor 31-godišnjem hrvatskom državljaninu osumnjičenom da je u nedjelju navečer u Ozlju napao 44-godišnjeg državljanina Uzbekistana, zadavši mu više udaraca s namjerom da ga usmrti, uslijed kojih je Uzbekistanac i preminuo, priopćilo je danas tužiteljstvo.

Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu izvijestilo je da je po zaprimanju kaznene prijave ispitalo osumnjičenog i nakon toga sucu istrage Županijskog suda u Karlovcu predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, što je i prihvaćeno.

Preminuo tijekom reanimacije

Tužiteljstvo je objavilo da je u obiteljskoj kući na području Ozlja državljanin Uzbekistana preminuo tijekom reanimacije, da je očevid provodio dežurni zamjenik županijskog državnog odvjetništva u suradnji s policijom te naložio pregled mrtvog tijela i obdukciju.

Policija je ranije izvijestila da je 32-godišnjak pod utjecajem alkohola od 0,78 promila u nedjelju u Ozlju ubio 44-godišnjeg državljanina Uzbekistana tako što ga je više puta udario u glavu, nanijevši mu ozljede od kojih je na mjestu umro.

Napad iz neutvrđenih razloga

Utvrdili su i da je uhićeni 32-godišnji hrvatski državljanin napao državljanina Uzbekistana u večernjim satima u kući 61-godišnjaka iz neutvrđenih razloga i povoda. “U cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja, kriminalističko istraživanje se nastavlja”, kazali su ranije u policiji, koja je osumnjičenika kazneno prijavila za ubojstvo.

S obzirom na to da je osumnjičenik prilikom reanimacije Uzbekistanca ometao djelatnike hitne medicinske pomoći te ih vrijeđao i omalovažavao, policija će protiv njega podnijeti i optužni prijedlog zbog prekršaja. “Isto tako je zbog utvrđenih prekršaja prema osumnjičenom postupano i sukladno odredbama Zakona o osobnoj iskaznici i Zakona o prebivalištu”, dodala je policija.

Putovanja preko granice danas su brža nego ikada, ali pravila su u nekim segmentima postala stroža. Jedno od onih koje mnogi putnici i dalje zanemaruju odnosi se na – gotovinu u džepu.

Naime, svatko tko prelazi granicu i sa sobom nosi više od 10.000 eura u gotovini dužan je taj iznos prijaviti carinskim službenicima. Pravilo je jasno i odnosi se na sve: građane, turiste, vozače u tranzitu i poslovne putnike. Čim iznos koji nosite prijeđe zakonski prag – makar i za jedan cent – potrebno ga je prijaviti.

Za to postoje propisani obrasci i točno određena procedura. Carinskim službenicima morate prijaviti iznos koji prenosite, a oni zatim evidentiraju podatke o putniku i porijeklu novca. Postupak je kratak i jednostavan, ali ako ga preskočite, posljedice mogu biti vrlo neugodne.

Mnogi putnici i dalje misle: “To je moj novac u mom novčaniku.” No zakon to gleda drugačije. Ako vas carina otkrije s neprijavljenim iznosom većim od dopuštenog, slijedi prekršajna prijava i visoka novčana kazna.

Primjer s jednog graničnog prijelaza pokazuje koliko takav propust može biti skup.

Državljanin Bosne i Hercegovine prilikom prelaska granice nije prijavio da kod sebe ima 20.000 eura gotovine, odnosno iznos koji prelazi dopušteni limit. Carinska kontrola to je otkrila, nakon čega je protiv njega pokrenut prekršajni postupak.

Kazna koja mu je izrečena iznosila je čak 6.600 eura.

Ipak, zakon omogućuje da se dio kazne odmah plati na licu mjesta, čime se postupak brže završava. U ovom slučaju putnik je platio dvije trećine kazne – 4.400 eura – uz 30 eura troškove postupka, nakon čega se kazna smatra podmirenom, piše Slobodna Dalmacija.

Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik da se pravila na granicama moraju shvatiti ozbiljno. Prijava gotovine ne znači da će vam novac biti oduzet niti da ne smijete putovati s većim iznosom. Ona služi isključivo evidenciji i sprječavanju pranja novca i ilegalnih financijskih tokova.

Drugim riječima – novac smijete nositi, ali ga morate prijaviti. A jedna kratka prijava na granici svakako je bolja opcija nego kazna od nekoliko tisuća eura.

Konzorcij Logistika priopćio je da je Bosna i Hercegovina danas suočena s ozbiljnim poremećajem međunarodnog cestovnog prijevoza.

Jutros je s granica vraćeno više od 100 transportnih vozila, dok je oko 2.000 tona robe ostalo zarobljeno u transportu, bez mogućnosti da bude isporučeno na tržište Europske unije.

“Najveći dio međunarodnog robnog prometa Bosne i Hercegovine odvija se preko graničnih prijelaza na sjeveru zemlje uz rijeku Savu, koji predstavljaju ključne izlazne točke za bh. gospodarstvo prema tržištu Europske unije. Upravo na tim pravcima danas dolazi do ozbiljnih zastoja i vraćanja vozila.

Istodobno želimo naglasiti da, prema dostupnim informacijama iz sektora transporta, na pravcima preko Srbije nije zabilježena ista razina problema, te da su dobrosusjedski odnosi omogućili određeni operativni pristup na prijelazima, uključujući pravac prema Bajakovu. Također, Srbija je na pravcu prema Mađarskoj uspjela osigurati određene pomake ili privremena rješenja za svoje prijevoznike”, priopćili su.

Iz Konzorcija su zbog toga postavili pitanje institucijama Bosne i Hercegovine: Zašto Bosna i Hercegovina nema istu razinu zaštite svojih prijevoznika i gospodarstva?

“Ako se hitno ne poduzmu konkretni koraci i ne pokrenu izravni razgovori s institucijama Europske unije i susjednih država, Bosna i Hercegovina suočit će se sa situacijom u kojoj su uvoz i izvoz robe ozbiljno ugroženi, a lanci opskrbe dovedeni u pitanje. Konzorcij Logistika Bosne i Hercegovine poziva institucije da odmah reagiraju, jer svaki sat čekanja znači nove gubitke za kompanije, radnike i ekonomiju zemlje.”