Rat je, ne samo daleko, nego i u Europi. Studija Sveučilišta u Innsbrucku sada se bavila stanjem vojne pripravnosti u slučaju napada na Austriju.

Rezultat nakon oko 3000 ispitanih: četvrtina muškaraca očito je spremna osobno uzeti oružje za obranu vlastite zemlje u slučaju rata. Za žene je to sedam posto – što je ključni pokazatelj vojne spremnosti. U hitnim slučajevima uključivanje u druge vojne aktivnosti, kao što je opskrba vojnika ili civilne medicinske službe, nema presudan utjecaj.

“Imamo vojnu spremnost koja je jedna od najnižih na svijetu”, rekao je za vol.at stručnjak za sigurnost Franz Eder, koji je s kolegama radio na istraživanju. Slične vrijednosti u Europi imaju Slovačka, Litva, Nizozemska, Španjolska i Portugal.

U skandinavskim zemljama stvari su bitno drugačije. Tamo je to oko 80 do 90 posto. Ogromna razlika leži u “percipiranoj prijetnji”. Prema Ederu, veća je u Švedskoj i Finskoj nego kod nas zbog Rusije.

No, stručnjak vidi i drugi razlog: “U Austriji političari izbjegavaju te teme. Radije ostavljaju dojam da ne moramo ništa učiniti jer nas neutralnost navodno štiti.”

Prema Ederovim riječima, to pokazuje i postojeća sigurnosna strategija iz 2013., gdje je Rusija i dalje navedena kao strateški partner. Zeleni i ÖVP po tom pitanju dosad nisu ništa promijenili. Stanovništvo se, međutim, ne može kriviti. “Govoriti o dezerterima bilo bi nepošteno. Podići svijest je politička odgovornost”, rekao je Eder.

Ali također ističe još jedan uzbudljiv aspekt: 72 posto ispitanih smatra da bi druge države EU trebale pružiti vojnu pomoć u slučaju napada na Austriju. Međutim, samo 14 posto je za takvu potporu Austrije ako bi neka druga članica bila napadnuta.

Eder pak vidi sve jasno: vojna ofenziva protiv Austrije je “vrlo malo vjerojatna”. Ne zna nijedan scenarij po kojem bi se to dogodilo. Ali još uvijek je važno odgovoriti na ta pitanja. “Mi smo dio EU-a, dio zajednice vrijednosti, ne možemo jednostavno biti slobodni jahači”, rekao je stručnjak za sigurnost.