Austrija
Istražitelji u islamskim udrugama pronašli 25 mil. eura – u gotovini
Austrijski mediji objavili su detaljne informacije
U sklopu policijske akcije „Luxor“, koja se prije zvala „Ramzes“, sudjelovalo je oko 900 policijskih službenika. U ponedjeljak ujutro ukupno je pretraženo 60 stanova u Austriji, a cilj su bile osobe i klubovi koji podržavaju Muslimansku braću i Hamas. Među ispitanima se nalazi i više osoba iz kruga Islamske zajednice Austrije (IGGÖ).
Informacije dnevnog lista „Standard“ i „Morgenjournala“ (Ö1) pokazuju kako su akcije bile provedene u tri zaklade, od kojih jedna pripada bivšem predsjedniku IGGÖ-a, čija uprava se sastoji od nekoliko poznatih osoba iz znanosti, gospodarstva i politike. Ispitano je ukupno 30 osoba, ali uhićenih nije bilo. Razlog istrage su sumnja u financiranje terorizma, terorističkog udruživanje, protudržavni rad i uspostavljanje kriminalne organizacije, a istražuje se i pranje novca. Na sve ispitane se odnosi pretpostavka nevinosti.
Među istraženim prostorijama su i one dvojice suosnivača austrijske Muslimanske braće (Muslimbruderschaft). Službeno, organizacija nema svoje predstavništvo u zemlji. Jedan od suosnivača je bivši savjetnik za kulturu IGGÖ-a, a drugi je financijski savjetnik Islamske akademije za vjersko obrazovanje (IRPA). Ova akademija je zadužena za obrazovanje islamskih profesora vjeronauka i pripada IGGÖ-u, a među praćenim osobama je i jedan politolog koji se bavi istraživanjem islamofobije te jedan veliki investitor u start-up tvrtke.
Spomenutih 900 službenika je pretražilo stanove, kuće, klupske prostorije i trgovine, a ukupno je pronađeno čak 25 milijuna eura – u gotovini. Dnevni list „Kurier“ saznaje kako se na ukupno 185 istražnih stranica spominju i udruge u Beču, a jedan od bivših članova ovih udruga se povezuje sa u međuvremenu preminulim egipatskim predsjednikom Mohammedom Morsijem, koji je bio poznati član Muslimanske braće.
Foto: Ilustracija | LPD
Austrija
Bierpartei traži zaposlenike u Austriji, nude plaću od 2800 eura
Prije samo tjedan dana Pivska stranka (Bierpartei) najavila je kandidaturu na izborima za Nacionalno vijeće. Sada joj treba osoblje, raspisani su poslovi.
Nakon što su najavili kandidaturu na izborima za Nacionalno vijeće, Bierpartei čelnika stranke Dominika Wlaznyja nastavlja raditi na snažnom timu za izbore za Nacionalno vijeće. Na početnoj stranici trenutno su oglašene dvije pozicije, a oglašavanje se vrši i na Instagramu. Tražimo “Office Managera” i “Community Managera”.
Za prve su u oglasu za posao definirana sljedeća područja odgovornosti: „Unutarnja organizacija ureda“, „Pomoć upravi“, „Organizacija i koordinacija događanja“, Izrada godišnjeg proračuna troškova zajedno s upravom“ ili „ Upravljanje sastancima s našim poslovnim partnerima”.
Potrebna je, primjerice, komercijalna ili poslovna izobrazba, višegodišnje profesionalno iskustvo kao menadžer, neovisan i rješivo usmjeren način rada, kao i sposobnost timskog rada i otpornost na stres.
“Community Manager” je pak odgovoran za podršku i organizaciju online zajednice na svim platformama, za online komunikaciju i razmjenu s pratiteljima i članovima, za implementaciju i održavanje online prisutnosti “u suradnji s menadžmentom društvenih medija”. kao i odgovoran za pisanje biltena, priopćenja za javnost i slično.
Bierpartei uvjete definira kao “entuzijazam i stručnost za društvene medije”, “samouvjereno korištenje digitalnih kanala” i završenu obuku u područjima marketinga, medijskog dizajna ili komunikacijskih znanosti. Profesionalno iskustvo u agencijama, medijskim odjelima ili kreativnim industrijama bila bi “prednost”. Traže se i snažne komunikacijske vještine i izvrsno pisano i govorno poznavanje njemačkog i engleskog jezika.
Dobrice
Prema stranci, nudi se: “dinamična i prijateljska radna atmosfera”, “atraktivno radno okruženje”, “uzbudljiva radna područja” i mjesečna plaća od 2.800 eura bruto na temelju 40 sati tjedno. “Spremnost na preplatu ovisno o kvalifikacijama i iskustvu.” Možda i ne posve nezanimljivo za potencijalne kandidate: “Hladnjak je uvijek pun”, naglašava Bierpartei na svom Instagram profilu.
Zainteresirani se mogu prijaviti na bewerbung@bierpartei.eu. Sadržajna dokumentacija za prijavu i motivacijsko pismo. Inače, mjesto rada je Beč-Simmering, rodna četvrt osnivača stranke Wlaznyja.
Austrija
Velika tragedija: Hitno prizemljen let Austrian Airlinesa
U ponedjeljak se dogodio tragičan incident u zrakoplovu AUA-e, zbog čega je bilo potrebno hitno slijetanje. Jedan putnik je preminuo.
Šok na letu AUA OS66 iz Chicaga s destinacijom Beč-Schwechat. Prema informacijama iz zrakoplovne kompanije, zrakoplov je morao sletjeti u Irskoj zbog hitne medicinske pomoći.
Interno izvješće koje je dostupno “Heuteu” je šokantno: “Unatoč hitnim i sveobuhvatnim mjerama prve pomoći od strane posade i medicinskih stručnjaka prisutnih u zrakoplovu tijekom leta i spasilaca na licu mjesta nakon sigurnog slijetanja [u zračnoj luci ], putnik je preminuo u zrakoplovu”.
Pokojnik i njegovi suputnici su ostali u Irskoj, dok je OS66 ponovno poletio za Beč s odgovarajućim kašnjenjem.
“Veliko hvala posadi na brodu OS66 za njihovu izuzetnu pomoć u ovoj emocionalno izuzetno izazovnoj situaciji. Izražavamo sućut preživjelim rođacima preminulih”, zaključio je predstavnik AUA-e.
Austrija
Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje
U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.
Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.
Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.
Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.
Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.
Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.
E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.
