Poskupljenje svaka osoba osjeti individualno i ovisno o životnim uvjetima. Prema IHS-u, visoka inflacija trenutno više pogađa osobe s višim primanjima.
Život je posljednjih mjeseci znatno poskupio: potrošači u Austriji su u srpnju u prosjeku potrošili 9,2 posto više nego prethodne godine.
Ovisno o prihodima i stilu života, austrijska kućanstva u različitoj su mjeri pogođena inflacijom. Institut za ekonomska istraživanja IHS došao je do ovog zaključka na temelju ankete potrošača i podataka Statističkog zavoda Austrije.
Poskupljenje svatko osjeti individualno i ovisno o životnim uvjetima: Onaj tko se svakodnevno vozi automobilom u doba poskupljenja goriva, primjerice, više je pogođen višom stopom inflacije od osobe koja se kreće biciklom ili javnim prijevozom, smatraju iz IHS-a.
Posljednjih su godina siromašnija kućanstva više osjećala inflaciju. No odnos se sada preokrenuo. Ankete instituta za ekonomska istraživanja pokazuju da inflacija trenutno jače pogođena osobama s višim primanjima. Na najviši dohodovni decil utječe stopa inflacije od 8,4 posto, na deveti i osmi dohodovni decil po 8,8 posto. Inflacijom je najviše pogođen šesti dohodovni decil, sa stopom inflacije od 9,3 posto. Podaci se odnose na lipanj. Tada je službena stopa inflacije iznosila 8,7 posto.
S druge strane, inflacija za kućanstvo s najnižom desetinom prihoda iznosi 7,5 posto, oko jedan postotni bod ispod austrijskog prosjeka. Prema IHS-u, to je ponajviše zbog činjenice da ta kućanstva znatno manje troše na rad vozila te su stoga manje izložena rastu cijena goriva.
Bez obzira na to kako inflacija utječe na različita kućanstva, veća je vjerojatnost da će visoke stope inflacije dovesti do poteškoća za osobe s niskim primanjima. “Kućanstva s nižim prihodima obično imaju niže stope štednje i stoga je vjerojatnije da će biti prisiljena reagirati na visoka povećanja cijena odricanjem od potrošnje”, kaže stručnjak IHS-a Sebastian Koch. Bogatija bi kućanstva, s druge strane, izbjegla trenutačno smanjenje potrošnje smanjenjem štednje, zaključuje IHS.
IHS preporučuje političarima da poduzmu mjere protiv inflacije koje su “društveno točne” i koje “ne umanjuju cjenovne signale”. Izravna plaćanja ili transferi kućanstvima u nesigurnoj situaciji poželjniji su od smanjenja poreza ili drugih državnih intervencija u mehanizmu cijena. Široko zasnovane mjere imale bi nedostatak jer bi bile skupe i mogle bi dodatno potaknuti inflaciju.
