Ryanair, vodeći europski zrakoplovni prijevoznik, objavio je Zimski red letenja 2023/24 za Zagreb, s 19 linija, uključujući i jednu novu destinaciju na ruti za sunčane Lanzarote te povećanje frekvencija na rutama za Basel, Dublin, Göteborg, Malagu, Maltu Memmingen i Paris Beauvais, piše N1. 

Ryanairov zimski red letenja 2023/24 Zagreb:

– 3 bazirana zrakoplova – (ulaganje od 300 milijuna USD)

– 19 destinacija, 1 nova destinacija – Lanzarote

– 22% rasta prometa (u fiskalnoj 2023.)

– Povećanje frekvencija na 7 ruta: Basel, Dublin, Göteborg, Malaga, Malta, Memmingen i Paris Beauvais

– Podržavanje preko 1000 radnih mjesta uključujući 90 visoko plaćenih poslova pilota, kabinskog osoblja i inženjera.

– Rast prometa putnika do 1,2 milijuna godišnje

Ryanair je zrakoplovni prijevoznik broj 1 u Hrvatskoj sa 19 linija u Zagrebu te prometom od 1,2 milijuna putnika godišnje. Ryanair nudi putnicima veliki izbor destinacija za zimski odmor po najnižim cijenama. Ovaj značajni rast (+22% u 2023. fiskalnoj godini) osiguravaju 3 Ryanairova zrakoplova bazirana u Zagrebu što predstavlja ulaganje od 300 milijuna dolara u Zagrebu i osigurava 90 visoko plaćenih radnih mjesta u zrakoplovnoj industriji.

Kako bi obilježili zimski red letenja 2023/24, Ryanair nudi zrakoplovne karte po cijenama od samo 29,99 € u jednom smjeru koje su dostupne isključivo na web stranici/aplikaciji Ryanaira.

Na predstavljanju Ryanair Zimskog reda letenja u Zagrebu Jason McGuinness, direktor komercijalnih poslova rekao je:

“Ryanair sa zadovoljstvom nudi više izbora i najniže cijene karata našim putnicima u Zagrebu u Zimskom redu letenja 2023/24 za 19 destinacija, uključujući i jednu novu sunčanu destinaciju Lanzarote, kao i povećajne frekvencije do popularnih odredišta poput Dublina i Göteborga te sunčane Malage i Malte između ostalog. Ovaj novi Zimski red letenja opsluživati će 3 Ryanairova zrakoplova bazirana u Zagrebu, što predstavlja ulaganje od 300 milijuna $ i podržava 90 visoko plaćenih profesionalnih poslova u zrakoplovnoj industriji, a Ryanair nastavlja jačati povezanost, razvijati turizam i otvarati nova radna mjesta u Zagrebu.”

Huseyin Bahadir Bedir, predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb d.d., istaknuo je: “Izražavamo zadovoljstvo predstavljanjem Zimskog reda letenja zrakoplovne kompanije Ryanair za sezonu 2023/24. Želimo istaknuti da Ryanair daje veliki doprinos mreži letova zagrebačke zračne luke sa 27 destinacija u ljetnom redu letenja i najavom 19 odredišta u nadolazećem zimskom redu letenja. Međunarodna zračna luka Zagreb će i dalje raditi na širenju svoje mreže letova, kako bismo ponudili najbolje iskustvo putovanja svim našim putnicima”.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

„Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. 

Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko–dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko–neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko–kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko–senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.  

„Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.  

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa  2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa  2022. godine).  

U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja 

Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.

Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).

Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja). 

U slučaju prekoračenja brzine s automobilom ili motociklom, kazne za Austrijance u popularnim zemljama za odmor ponekad su znatno veće nego u Austriji.

Pokazuje to pregled ÖAMTC-a koji na internetu daje podatak da vožnja 20 km/h vise od ograničenja u Švicarskoj stoji najmanje 180 eura, od 175 eura u Italiji i najmanje 135 eura u Francuskoj. S druge strane, u Austriji se prekršitelji brzine mogu izvući s 20 km/h više već za 30 eura.

U slučaju ove razlike u brzini, kazna je više od tri puta veća u Španjolskoj, počevši od 100 eura, a u Grčkoj također s fiksnim iznosom od 100 eura. U Mađarskoj (80 eura) te u Hrvatskoj i Njemačkoj (po 60 eura) mora se izdvojiti najmanje duplo više od donjeg raspona kazne u Austriji s 30 eura.

S druge strane, najniža kazna za 20 km/h previše jednako je niska u Slovačkoj s najmanje 35 eura, u Sloveniji od 40 i u Češkoj najmanje 45 eura.

Za 50 km/h previše, kazne i minimalne visine još se više razlikuju. Dok se za takav slučaj ludnice u Mađarskoj, primjerice, mora izdvojiti od 160 eura, u Italiji je to već najmanje 545 eura, u Španjolskoj od 600 eura, a u Sloveniji od 1200 eura. U Švicarskoj se, ovisno o primanjima, moraju platiti dnevnice od 60 ili više, u Hrvatskoj do 2650 eura, a u Austriji najviše 5000 eura.

ÖAMTC na svojim stranicama upozorava i na stroge kazne za korištenje telefona tijekom vožnje, ignoriranje crvenog svjetla na semaforu i nepropisno parkiranje u inozemstvu.