Panorama
Hrvatski turizam u prvih pola godine ostvario rast od oko 10 posto u noćenjima
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja, odnosno tijekom prvih šest mjeseci ostvareno više od 6,7 milijuna dolazaka i preko 27,3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 16 postou dolascima i 10 postou noćenjima, odnosno rast od 4 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Hrvatski je turizam tijekom prvih šest mjeseci ostvario pozitivan i vrlo dobar rezultat, kako u odnosu na lani, tako i u odnosu na prvih šest mjeseci rekordne 2019. godine. Uz odličan svibanj u kojem smo ostvarili rast od 30 posto u odnosu na lani te lipanj u kojem smo uspješno izjednačili lanjski rezultat, sada se nalazimo na početku srpnja i špice sezone tijekom koje će dnevne brojke turista kontinuirano rasti. Na našim emitivnim tržištima u tijeku su promotivne aktivnosti za ljetni dio godine i to posebno na tržištu Njemačke, Italije, Poljske i SAD-a, te kampanje za posezonu u kojoj očekujemo rast turističkog prometa u odnosu na lani“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih šest mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (8,5 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,7 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Kvarneru (4,5 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (3 milijuna noćenja, +8% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (2,5 milijuna noćenja, +20% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (1,3 milijuna noćenja, +1,5% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (727 tisuća noćenja, +14% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja što je 20% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun noćenja što je 20% više nego lani.
„Vjerujem da turističkim pokazateljima za prvu polovicu ove godine svi možemo biti zadovoljni. Izvrsne rezultate turističkog prometa, koji je iznad razine istog razdoblja 2019. godine prate i rekordni financijski pokazatelji. Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje 2023. godine iznosili su 672 milijuna eura što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. godine, predstavlja povećanje od 38 %, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ovi podaci ukazuju da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade RH, ostao stabilan. Vlada je sa svoje strane, i u doba pandemije, kada je fokus bio na očuvanju radnih mjesta i zaštiti turista i zaposlenika u sektoru, ali i za vrijeme ove recentne krize s energentima, učinila sve da se olakša rad poduzetnika, kao i da se očuva standard hrvatskih građana. Naš strateški cilj je razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a kruna te reforme upravljanja novi je Zakon o turizmu kojim ćemo po prvi puta svim destinacijama omogućiti alate za razvoj održivog i konkurentnog turizma“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih šest mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (6,4 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Hrvatske (3,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Austrije (2,6 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Slovenije (2,4 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Poljske (1,5 milijuna noćenja, +13% u odnosu na 2022.) te UK-a (1,2 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.).
U lipnju ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja.
Prema podacima sustava eVisitor, u lipnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata ako govorimo o lipnju 2019.
Pritom je u lipnju u jadranskim županijama ostvareno 2,7 milijuna dolazaka i 14,5 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto, u Zagrebu je pritom ostvareno 122 tisuće dolazaka (+22% u odnosu na lani) i 235 tisuća noćenja (+13% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 128 tisuća dolazaka (+6% u odnosu na lani) i 247 tisuća noćenja (+7% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u lipnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (3,9 milijuna noćenja), Hrvatske (1,4 milijuna noćenja), Austrije (1,4 milijuna noćenja), Slovenije (1,4 milijuna noćenja), Poljske (1 milijun noćenja) te Češke (848 tisuća noćenja).
Zanimljivosti
Baby Lasagna: Ne mogu prihvatiti 50.000 eura, molim Plenkovića da taj novac donira
Baby Lasagna oglasio se nakon što mu je vlada ponudila 50.000 eura. Naime, na sjednici tehničke vlade Andrej Plenković objavio je da će novčano nagraditi Marka Purišića, poznatijeg kao Baby Lasagna, nakon njegovog nevjerojatnog uspjeha i osvojenog drugog mjesta na ovogodišnjem Eurosongu.
Odlučili su mu ponuditi nagradu od 50.000 eura za “ogromnu promidžbu” Hrvatske. Međutim, Marko se sada oglasio i rekao da želi da novac ide u humanitarne svrhe.
“Zahvaljujem hrvatskoj vladi na novčanoj nagradi u iznosu od 50.000 eura. Ipak, te novce ja ne mogu prihvatiti. Mogao bih navesti mnogo razloga zašto, ali prvi, najbitniji i dovoljni je što postoji puno drugih pojedinaca i organizacija kojima će ti novci daleko više pomoći”, napisao je Marko.
“Ovim putem molim gospodina Plenkovića da u moje ime i u ime hrvatske vlade donira 25.000 eura Zavodu za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom Mladen Ćepulić. Nadalje, ostalih 25.000 eura volio bih donirati Zavodu za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica KBC Zagreb. Hvala”, poručio je.
Panorama
Vozači ‘provalili‘ trik kojim izbjegavaju policijske kamere
Pametne policijske kamere trebale bi napraviti red na cestama. No, kako tehnologija kamera napreduje, napreduju i trikovi vozača koji uvijek pronađu način kako izbjeći kaznu.
Najnoviji primjer stiže iz Velike Britanije gdje su vozači pronašli način kako svoje registarske pločice učiniti “nevidljivima”.
Britanski mediji izvještavaju o ‘nevidljivim pločicama‘ koje kamere ne mogu očitati. Riječ je o infracrvenim reflektirajućim registarskim pločicama, poznatim kao 3D ili 4D pločice, piše BirminghamLive, prenosi jutarnji.hr.
U Velikoj Britaniji je, naime, propisana dimenzija pločica, font te boje, no posljednjih godina napredak u tehnologiji proizvodnje doveo je do razvoja različitih vrsta registarskih pločica, uključujući standardne 2D, ali i 3D i 4D pločice.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Situacija se toliko otela kontroli da je policija nedavno predstavila nove kamere koje otkrivaju ‘lažne, nevidljive pločice‘.
Već nakon par dana, uhvaćeno je nekoliko vozača s nevidljivim pločicama i svaki od njih je kažnjen sa 100 funti (116 eura).
Craig Collingswood, član kabineta za okoliš u Gradskom vijeću Wolverhamptona rekao je da njegov grad prednjači u borbi protiv drskih prijestupnika.
‘Ulažemo u ovu najsuvremeniju tehnologiju za odvraćanje i otkrivanje prijestupnika jer su vozne trake za autobuse ključne za učinkovito funkcioniranje mreže javnog prijevoza, a kamere za kontrolu brzine pomažu u zaštiti javnosti od prebrzih vozila i smanjuju vjerojatnost sudara.
Svi vozači mogu očekivati kaznu ako se utvrdi da koriste ove ilegalne metode za izbjegavanje kamera, a vozačima taksija s licencom Wolverhamptona može se suspendirati ili poništiti dozvola‘, zaključuje Collingswood.
Panorama
Austrija: Opada interes za kupovinu električnih automobila, raste potražnja za automobilima s unutarnjim izgaranjem
Procvat električnih automobila usporava. U travnju ove godine na cestama je bilo znatno više novoregistriranih osobnih automobila nego prije godinu dana. Registracije novih automobila porasle su za 15,3 posto na 21.337.
Međutim, povećanje je “uglavnom posljedica značajnog porasta registracija motora s unutarnjim izgaranjem i hibrida, dok je potražnja za električnim automobilima pala treći mjesec zaredom”, rekao je šef austrijske statistike Tobias Thomas.
U usporedbi s travnjem prošle godine, broj novoregistriranih automobila s motorima na klasično izgaranje porastao je za četvrtinu (plus 25,2 posto) na 12.267. Hibridni automobili također su bili u većoj potražnji, pri čemu je potražnja za benzinskim hibridima porasla za oko 10,9 posto na 4555 automobila. S druge strane, čisto električni automobili bili su manje popularni.
