Hrvatska
Hrvatski premijer čestitao Novu godinu: “2022. bila je teška i zahtjevna”
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu nove 2023. godine, u kojoj stoji:
Drage Hrvatice i Hrvati u domovini i izvan Hrvatske, dragi sugrađani,
2022. bila je teška i zahtjevna.
Malo tko je mogao predvidjeti rat u Europi i brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu. Hrvatska, koja je i sama bila žrtva agresije, od prvog je dana stala uz prijateljski ukrajinski narod.
Nakon pandemije i potresa morali smo se suočiti s energetskom krizom i rekordnom inflacijom. No pronašli smo rješenje kako bismo zaštitili građane i gospodarstvo.
Kroz tri paketa mjera ublažili smo rast cijena energenata i solidarnim mjerama sačuvali društvenu koheziju.
Posebno se brinemo o našim umirovljenicima, osobama s invaliditetom, nezaposlenima i hrvatskim braniteljima te svima koji su najranjiviji.
Zahvaljujući mjerama Vlade, kao i doprinosu svih zaposlenih i gospodarstvenika, ovu godinu završit ćemo s rastom od oko šest posto. Štoviše, dostigli smo rekordan broj zaposlenih i nikad manju nezaposlenost, uz značajan rast plaća, mirovina i socijalnih naknada.
Godinu na izmaku pamtit ćemo i kao godinu u kojoj smo ostvarili strateške ciljeve kojima smo kao narod dugo težili. Otvorili smo Pelješki most, svehrvatski projekt ponosa i zajedništva, kojim smo povezali krajnji jug s ostatkom zemlje, a integrirali smo i Baranju u mrežu hrvatskih autocesta.
Večeras u ponoć Hrvatska će postati članica Schengenskog prostora i europodručja. Postajemo ravnopravni s 420 milijuna Europljana koji imaju mogućnost slobodnog kretanja preko granica, a uvođenjem eura bit ćemo ekonomski zaštićeniji od budućih kriza. To je, u sadašnjim geopolitičkim okolnostima, važnije nego ikada.
Prije tri desetljeća Hrvatska nije bila međunarodno priznata, a večeras ulazi u uski krug 15 država koje su istodobno članice NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja.
U godini pred nama naš prioritet bit će ubrzanje obnove potresom pogođenih područja. Nastavit ćemo poduzimati niz mjera za demografsku revitalizaciju, jer je to pitanje opstojnosti hrvatskog naroda.
Uložit ćemo dodatne napore u smjeru zelene i digitalne tranzicije, jer želimo da Hrvatska bude energetski neovisnija, gospodarski otpornija te klimatski neutralnija, sve radi očuvanja našeg okoliša, prirodnih resursa i budućih generacija.
Premda ne znamo koja će nam iznenađenja donijeti nova godina, Vlada će kao i dosad biti spremna na sve izazove.
Štitit ćemo svakog hrvatskog građanina, biti čvrst oslonac gospodarstvu te Hrvatsku i dalje voditi prema boljitku i razvoju.
Svima vam od srca želim sretnu i uspješnu novu godinu!
Hrvatska
Ryanair uvodi cjelogodišnju zračnu liniju Beč-Dubrovnik
Ryanair otvara sezonsku bazu na dubrovačkom aerodromu, najavljeno je to na konferenciji za medije u Zračnoj luci Ruđer Bošković na kojoj su govorili komercijalni direktor irskog Ryanaira Jason McGuinness i glavni direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober.
“Veliko mi je zadovoljstvo da možemo najaviti nešto što smo pripremili posljednjih mjeseci. Ryanair će za početak imati dva bazirana aviona, a novi avioni koji dolaze u Dubrovnik stvaraju 40 posto manje buke, to je doprinos održivosti zračnog prometa, a sugrađani koji žive blizu aerodroma će sigurno imati nešto od toga, to je najnovija tehnologija. Pripremili smo 18 linija, dvije smo imali, to je bio Beč i Dublin. Želim zahvaliti Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, turističkim zajednicama, svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Imali smo podršku vlasničke strukture, a glavni cilj je zima, imat ćemo tri cjelogodišnje linije: Beč, London i Dublin. Napravili smo prvi iskorak i nadam se da će turistički sektor slijediti dogovore koje smo postigli i da će grad oživjeti na puno bolji način tijekom zime. Ovim dogovorom Dubrovnik radi dodatan iskorak u turističkom segmentu i profilira se kao city break destinacija”, rekao je Šober.
“Ryanair počinje s ljetnom sezonom, s planom da od 18 destinacije, tri ostanu cjelogodišnje tako da očekujemo dosta zanimljivu sljedeću zimu. Očekujem da će ti letovi biti popularni ne samo za goste koji će nam dolaziti, nego i našim sugrađanima. Imat ćemo zanimljivu zimu sa zanimljivim destinacijama. Radimo s Ryanairom, s Croatia Airlinesom i s destinacijama koje su izvan Europske unije”, zaključio je Šober.
McGuinness je najprije zahvalio partnerima iz dubrovačke zračne luke, ali i lokalnoj samoupravi. Predstavio je Ryanair te naglasio kako su troškovi za putnike Ryanaira prije i poslije pandemije korone ostali isti, dok su kod drugih kompanija skočili. Najavio je daljnje investicije u Hrvatsku. Istaknuo i kako dva Ryanairova aviona koji će u budućnosti dolaziti u Dubrovnik, Boeing 8-200, spadaju u avione koji minimalno opterećuju okoliš, piše dubrovački vjesnik.
Sezonska baza kreće s radom od travnja 2024., a uz dvije postojeće linije prema Beču i Dublinu, uvode se novih 16 linija od Dubrovnika. Tako će irska niskotarifna aviokompanija grad podno Srđa povezivati sa sljedećim destinacijama: Berlinom, Bruxellesom, Helsinkijem, Londonom, Milanom, Parizom, Rimom, Stockholmom, Wroclawom, Oslom, Baden-Badenom, Memmingenom, Krakowom, Manchesterom, Düsseldorfom i Poznanom, a u prvih 12 mjeseci očekuje se više od 600 tisuća putnika.
Hrvati u iseljeništvu
Hrvat iz BiH otišao raditi u Njemačku pa nestao. Nema ga već mjesecima
Od 1. rujna na službenim stranicama MUP-a kao nestali vodi se Stipo Perak.
Nestali Stipo je rođen u Barevu (Jajce) 1967. godine, a prebivalište ima u Nerežišća. Kako se navodi na stranici nestali.gov.hr on je u Njemačku otišao radi posla. Perakov nestanak se vodi u PU splitsko-dalmatinska.
“U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi, molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr”, objavljeno je na stranici nestali.gov.hr.
Hrvatska
U Hrvatskoj i dalje traje protest svinjogojaca, već su peti dan na cesti.
Nezadovoljni Vladinim mjerama poduzetim radi suzbijanja afričke svinjske kuge svinjogojci su i dalje na cesti. Ne odustaju od svojih zahtjeva zbog čega su i peti dan traktorima blokirali neke prometnice. Pozvali su predstavnike Vlade da u 18 sati dođu u Gradište na sastanak.
Svinjska kuga već 5 mjeseci zadaje glavobolju hrvatskim svinjogojcima. Od prve potvrde virusa na području Posavskih Podgajaca – potkraj lipnja – u našoj je zemlji do danas usmrćeno oko 35 tisuća svinja na oko 1.100 gospodarstava. To uključuje i zaražene jedinke i one usmrćene radi prevencije, a riječ je o 2-3 posto od ukupnog broja svinja.
You must be logged in to post a comment Login