Connect with us

Austrija

Hrvatska poduzetnica u Austriji napala radnice sa Balkana: “Kad vidim bijesne face prodavačica…bile bi sretnije u svom selu…”

Objavljeno

na

Od kad se udala za supruga Austrijanca Franza Schillingera, hrvatska poduzetnica Snježana Schillinger živi u Beču. Često putem društvenih mreža dijeli informacije i fotografije iz svog života, pa je tako u najnovijoj objavi napisala kako je Beč upoznala kao svoj džep, a osvrnula se i na žene iz istočne Europe koje rade u Austriji.

– Mišljenja sam da svi imamo izbor raditi što volimo, nemojte raditi u čemu ne uživate, štetite sebi i svima oko sebe, piše Snježana Schillinger i nastavlja:

– Kada god vidim bijesne face prodavačica u Billy u Beču iz istočnoeuropskih, uglavnom zapadnobalkanskih zemalja, nikako mi nije jasno što tu rade?! Neka Vam Bog pomogne kao kupcu ako ih nešto priupitate ili tražite neki proizvod. Na lošem ili nerazumnom njemačkom će Vas otpiliti. Rijetke su one koje taj posao rade pune entuzijazma. Bile bi sretnije u svom selu da rade na zemlji, imaju OPG. 

U nastavku svoje objave je još napisala: Što su s ovime dobile nesretan život u stranoj zemlji u nekom podrumskom stanu? I pitanje je hoće li ih zdravlje poslužiti da uživaju tu “prokleta je Austrija” penziju u tom svom “selu” iz kojeg su pobjegle!

– Rijetke su one koje taj posao rade pune entuzijazma, ljubazne i uslužne za te sam sigurna da su sretne i njihov put ima smisla! Svaki posao ima smisla, ako Vas veseli i zavisi iz kog kuta gledate jer na kraju dana baš svaki pošteni posao Vas može veseliti, napisala je između ostalog Snježana Schillinger na Instagramu, prenosi dnevnik.ba.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Velike promjene u sustavu azila, uvodi se ‘obvezni’ rad

Objavljeno

na

By

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) predstavio je u ponedjeljak nove mjere za tražitelje azila u Austriji i promjene u osnovnim uslugama.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predstavio je u ponedjeljak nova pravila koja će se od utorka primjenjivati ​​na tražitelje azila u Austriji. Paket mjera uključuje radnu obvezu i takozvani katalog dužnosti. Nadalje, pilot-projekt „kartice za beneficije u naturi“ također će se proširiti.

Sustav osnovne skrbi rasterećen je posljednjih mjeseci. Razlog tome je, smatra Karner, stroža useljenička politika, što se vidi u Gradišću. Osvrnuo se na brojke iz posljednje dvije godine. U prvoj polovici 2022. u Austriju je iz Mađarske došlo više od 19.000 ljudi, 2023. bilo ih je samo 10.000, a u prvih šest mjeseci ove godine 303. Nadalje, oko 34.000 ljudi trenutno prima osnovnu skrb u Austriji. Većina njih je pod državnom skrbi.

Nove mjere imaju za cilj ojačati integraciju izbjeglica i dati jasne smjernice o tome koje vrijednosti vrijede u Austriji. Zato od utorka vrijedi obvezni katalog poslova.

To znači da su izbjeglice dužne dobrotvorno raditi za saveznu, državnu i lokalnu vlast. No, to mogu učiniti i u poduzećima s najmanje 5 društveno korisnih radnika, u službama za njegu, u prihvatilištima za beskućnike ili, za nekoliko mjeseci, u zimskoj službi. “Ako se ne bavite dobrotvornim radom, džeparac će vam biti smanjen sa 40 na 20 eura, to je jedna od jasnih posljedica”, kaže Karner.

Još jedna velika promjena bit će “katalog obveza” za federalne tražitelje azila. Oni bi trebali biti informirani o smjernicama, austrijskoj kulturi i standardima na obveznim tečajevima obuke. Teme koje se obrađuju su bonton u društvu, jednakost, demokracija, ali i antisemitizam.

“Cjeloviti katalog obveza i katalog poslova odlučujuća su, važna mjera za funkcioniranje sustava osnovne skrbi. Mjera koja je stroga, ali s nesigurnog stajališta pravedna i nužna”, istaknula je Karner.

Osim toga, kartica beneficija također će biti proširena u sljedećih nekoliko dana – u državnim mirovinskim ustanovama u Steyru, Gornja Austrija. Prvi džeparac bit će prebačen na karticu ovaj tjedan, najavio je Andreas Achreiner, direktor Savezne agencije za njegu i podršku.

Achreiner je u ponedjeljak bio zadovoljan novim mjerama. Jasno je istaknuo važnost toga za uspješnu integraciju i naglasio: “Možete poštivati ​​samo ono što znate.” Velik uspjeh bilježi i obuka koja je dosad bila volonterska. Sudionici su željni učenja.

Obvezni radni katalog ne samo da bi izbjeglicama dao “strukturu u svakodnevnom životu i smisao dok čekaju odluku BFA-a”, nego bi bio i profitabilan za austrijsko društvo. Nadalje, dobrovoljni rad do sada je dobro funkcionirao. “U Kornneuburgu mladi ljudi već rade na zelenim površinama”, naveo je kao primjer. Razmjena između tražitelja azila i lokalnog stanovništva također bi imala pozitivan učinak za sve.

Nastavi čitati

Austrija

Beč je već ostvario cilj ukupne proizvodnje solarne energije za 2024

Objavljeno

na

By

Grad Beč je do sredine godine već postigao i premašio svoj cilj proširenja fotonaponskih sustava za 2024. godinu. Više od 200 megavat-peaka električne energije godišnje sada potječe iz solarnih elektrana.

Kako potvrđuju iz Grada Beča, cilj postizanja proizvodnje solarne energije ukupne snage 50 MWp u austrijskoj prijestolnici premašen je prije početka druge polovice godine. Trenutačno oko 10.000 fotonaponskih sustava osigurava dovoljno električne energije za opskrbu više od 57.500 kućanstava. Od početka godine u rad je pušteno više od 1.500 novih fotonaponskih postrojenja, kako privatnih tako i onih na javnim zgradama, poput zgrada s gradskim stanovima. Ove je godine na površinama u vlasništvu grada postavljeno 15 fotonaponskih sustava ukupne snage od gotovo 2,5 MWp. U sljedećih nekoliko mjeseci Grad Beč planira instalirati sustave s ukupnim kapacitetom od 8 MWp.

No posebni izazovi tek slijede. Dok je cilj za ovu godinu proizvodnja električne energije ukupne snage od 210 MWp, povećanje kapaciteta solarnih postrojenja na 250 MWp očekuje se do 2025. godine. Od 2026. cilj će biti još ambiciozniji: 360 MWp planirano je za 2026., 470 MWp za 2027. i konačno 800 MWp u 2030. godini. Tada će se oko četvrtina stanovništva Beča opskrbljivati strujom iz solarnih postrojenja.

Grad Beč svojim građanima nudi opsežne informacije u vezi s postavljanjem fotonaponskih sustava kao i različita financiranja, među njima i subvencijski paket za sustave s ukupnom snagom do 1.000 kWp. Proračun za solarne elektrane podignut je na 15 milijuna eura godišnje, a za financiranje se moguće prijaviti svih 365 dana u godini.

Proširenje fotonaponskih sustava austrijsku prijestolnicu čini sve bližom cilju da do 2040. postane klimatski neutralan grad.

Nastavi čitati

Austrija

U Austriji sve više lažnih prebivališta i prijava, kazne ogromne

Objavljeno

na

By

Radna skupina za prijevare socijalne sigurnosti (SOLBE), koju vodi Federalni ured kriminalističke policije (BK), prošle je godine istražila gotovo 4700 osumnjičenih. Šteta koja im se pripisuje iznosi 25,5 milijuna eura, što je povećanje od 80,7 posto u odnosu na 2022. i najjača godišnja bilanca otkako je osnovana radna skupina 2018., rečeno je jučer.

Radna skupina SOLBE trenutačno se usredotočuje na osobe koje prijavljuju lažna prebivališta u Austriji kako bi nezakonito primale socijalne naknade. Od 2018. godine identificirano je više od 20.000 osumnjičenika u vezi s tim.

Više od 50 različitih oblika kriminala grupirano je pod naslovom prijevara socijalnog osiguranja. Broj prijava i visina šteta godinama kontinuirano raste. Ministarstvo unutarnjih poslova povećanje pripisuje bliskoj suradnji s poreznom upravom i brojnim drugim partnerima.

Prema podacima ministarstva, stopa rješavanja je 99,6 posto. Od identificiranih optuženika, 1250 su bili austrijski državljani, 3394 nisu.

“Impresivni istražni uspjesi još jednom potvrđuju da je osnivanje ove istražne skupine bio pravi korak”, rekao je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP).

“Socijalne naknade namijenjene su potpori osobama koje se nađu u teškoj životnoj situaciji. “Ali poduzimamo odlučne mjere protiv onih koji se nezakonito obogaćuju na račun opće javnosti”, rekao je ministar financija Magnus Brunner (ÖVP).

Nastavi čitati
LM