Hrvatska
Evo koja pravila vrijede na schengenskim i hrvatskim granicama – budite na oprezu
Ulaskom u šengenski prostor Hrvatska je ušla u zonu slobodnog kretanja robe i ljudi u 27 zemalja članica. Dignute su rampe na granicama sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, dok na graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom na snazi ostaje stari režim prelaska, a kontrola vanjskih granica je pojačana
Znate li koliko cigareta smijete unijeti u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice Schengena? Koliko mesa, kobasica, parfema ili žestokih pića smijete imati u gepeku kada dolazite iz, primjerice, Srbije ili BiH?
Neka su pravila ostala ista kao i prije ulaska u Schengen jer je Hrvatska od ranije članica EU-a, no ulaskom u Schengen najduža vanjska granica Europske unije s BiH i Srbijom sada je postala i najduža vanjska granica Schengena, a šengenski režim vrijedi i na granici s Crnom Gorom, piše Dnevnik.hr.
U Hrvatsku iz Srbije, BiH, Crne Gore i ostalih zemalja koje nisu članice EU-a i Schengena te zemalja trećeg svijeta ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i med.
Preko granice možete prenijeti ‘druge proizvode životinjskog podrijetla’, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci, do dva kilograma po osobi. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda, tako jedna osoba može unijeti 20kg ‘svježih proizvoda ribarstva bez utrobe ili pripremljenih ili prerađenih proizvoda ribarstva’ ili jednu ribu po osobi.
Za biljne proizvode, što uključuje voće i povrće te rezano bilje, potreban je fitosanitarni certifikat o zdravlju bilja, kojim se potvrđuje da proizvod nije zaražen određenim nametnicima.
Dozvoljeno je najviše dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i najviše dva kilograma hrane za kućne ljubimce. Nosite li meso ili mliječne proizvode koje niste prijavili, ti će proizvodi biti zaplijenjeni i uništeni, a vi možete biti kažnjeni novčanom kaznom ili čak kazneno gonjeni.
Preko granice možete unijeti četiri litre vina i 16 litara piva te sveukupno jednu od ovih kategorija: jednu litru jakog pića s više od 22 posto vol. alkohola (npr. votka ili džin) ili jednu litru etilnog alkohola s 80 posto vol. alkohola ili dvije litre ‘pojačanog’ vina (npr. sherry ili porto) ili pjenušavo vino, piše Dnevnik.hr.
Kod unosa duhana moguće je prenijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 g duhana. Možete kombinirati bilo koje od tih duhanskih proizvoda, ali ne smijete premašiti ukupnu dopuštenu količinu.
Možete nositi drugu vrijednu robu poput parfema, ali u maksimalnoj vrijednosti do 300 eura po putniku ili 430 eura po putniku koji putuje zrakom ili morem. Uz gorivo koje se nalazi u vašem spremniku, možete nositi najviše 10 litara goriva u prijenosnom spremniku. Ovo se pravilo primjenjuje na sve vrste motornih vozila.
Ako preko granice planirate nositi više od 10.000 eura u gotovini (ili u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, uključujući valute koje više nisu u optjecaju, ali ih banke prihvaćaju za konverziju), morate ih prijaviti carinskim tijelima podnošenjem obrasca EU-a za prijavu gotovine. Ako to ne učinite ili je prijava neispravna ili nepotpuna, možete dobiti kaznu, piše Dnevnik.hr.
Preko granice bez ograničenja i prijave idu sve vrste kruha, kolača, keksa i termički obrađenih i trajnih pekarskih proizvoda. Mogu se prenijeti i čokolade i slatkiši, tjestenina i rezanci, također termički obrađeni i bez mesnih proizvoda, kao i koncentrati juhe i poboljšivači okusa.
Imajte na umu da carinska tijela na vanjskim granicama Schengena mogu provoditi pojedinačne provjere, kao i provjere prtljage i vozila. Carinska tijela intervenirat će i ako postoje sumnjivi proizvodi ili naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnosti, čak i ako je iznos ispod praga od 10.000 eura.
Hrvatska
Detalji strašne nesreće na A1 kod Karlovca: Poginuo državljanin Ukrajine, kaznena prijava vozaču autobusa
Policija je objavila detalje jučerašnje prometne nesreće koja se dogodila na autocesti A1 kod Karlovca, u kojoj je smrtno stradao 43-godišnji ukrajinski državljanin. Nesreća se dogodila u 15:24 na vijaduktu Drežnik u smjeru juga, kada vozač autobusa, 62-godišnji muškarac s riječkim registarskim oznakama, nije prilagodio brzinu stanju i gustoći prometa.
Naime, zbog vozila koje je zbog kvara bilo zaustavljeno u desnoj prometnoj traci, vozač autobusa nije na vrijeme reagirao i udario je prednjim dijelom autobusa u osobni automobil austrijskih registarskih oznaka koji je bio ispred njega. Tim automobilom upravljao je 43-godišnji Ukrajinac, prenosi Index.hr.
Tragičan ishod nesreće Od siline udarca, osobni automobil je odbačen udesno u betonski zid vijadukta, a zatim se u zanošenju vratio na kolnik i zaustavio. Vozač automobila preminuo je na mjestu nesreće, dok nitko od putnika i vozača autobusa nije ozlijeđen.
Na vijaduktu gdje se nesreća dogodila, nema zaustavne trake, pa je vozilo koje je bilo u kvaru moralo stati u desnoj prometnoj traci. Očevidu je prisustvovao zamjenik županijske državne odvjetnice iz Karlovca.
Kaznena prijava vozaču autobusa Prema izvještaju Policijske uprave karlovačke, nakon završetka kriminalističkog istraživanja, 62-godišnji vozač autobusa bit će kazneno prijavljen zbog izazivanja prometne nesreće i bit će predan pritvorskom nadzorniku.
Zbog nesreće, promet na toj dionici autoceste bio je obustavljen do 19:15 sati.
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
You must be logged in to post a comment Login