Svijet
‘Eksplozija’ korone u Njemačkoj i u Austriji

Austrijski znanstvenik Ulrich Elling koji vodi sekvencioniranje virusa na Institutu za molekularnu biologiju Austrijske akademije znanosti, obrušio se na ljetno ukidanje maski kao mjeru protiv širenja koronavirusa u toj zemlji: “To je ludost.”
Povod mu je bilo ono što je u nedjelju objavio na Twitteru, da se broj zaraženih u Austriji u samo tjedan dana povećao “više nego dvostruko”, s 2989 na 6406 zaraženih dnevno. RTL.hr prije desetak dana je prenio konstataciju vodećeg njemačkog virologa Christiana Drostena:
“Ono što sam rekao početkom proljeća o mojim očekivanjima, potvrdilo se. Ove godine nećemo imati ljeto bez zaraze.”
Prema podacima Europskog centra za prevenciju bolesti i kontrolu (ECDC) oko polovice članica Europske unije bilježi sve brže širenje koronavirusa. Daleko najgori je Portugal s čak 2751 otkrivenih slučajeva u 14 dana na 100.000 stanovnika. Austrija i Njemačka su također među gorima, s 400 odnosno čak 679.
Hrvatska prema tim pokazateljima trenutno zapravo stoji još i relativno dobro (14 dana na 100.000 stanovnika) 84,2 slučaja. Čak je i postotak pozitivnih testova u Hrvatskoj bitno niži od onih u Austriji; 6,8 posto prema 13,3 posto.
Ali, ako znamo da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku prošle turističke sezone iz Njemačke i Austrije u Hrvatsku došlo čak 36 posto svih turista iz inozemstva, ako se tome pridoda i Slovenija koja također ne stoji najbolje, da na te tri zemlje otpada više od pola (51,4 posto) svih stranih turista, kakve su onda perspektive naše zemlje s koronom ovog ljeta?
Epidemiolozima HZJZ-a smo poslali pitanja o tome što naša zemlja može očekivati ovog ljeta s obzirom na ono što se s koronom događa u glavnim turističkim, kako se veli, “određenim krugovima”, kakav režim maski tijekom ljeta možemo očekivati i, možda i najvažnije, što možemo očekivati na jesen?
Jesen smo naveli zbog iskustava Hrvatske s eksplozijom korone neposredno nakon svake turističke sezone od početka pandemije. A još pamtimo i kolovoz 2020. kad se već sredinom tog mjeseca u Njemačkoj počelo spominjati “korona alarm u Hrvatskoj” i prijetnju da naša zemlja dospije na tada užasno nepopularnu “crvenu listu” Instituta Robert Koch.
Prisjetimo se, Austrija je 17. kolovoza 2020. svim putnicima u cestovnom prometu koji se vraćaju iz Hrvatske u Njemačku uvela zabranu zaustavljanja sve do granice, gdje ih je čekalo testiranje, doduše besplatno, ali su potom morali doma čekati koji dan dok im se ne pošalju rezultati.
Za zemlju koja je uoči izbijanja COVID pandemije turizmu zahvaljivala i do 20-ak posto BDP-a, kojoj je dobra i bogata turistička u dobu energetske, ekonomske i sigurnosne krize zbog rata u Ukrajini posebno važna, problemi s koronom u, primjerice, kolovozu kao što je bilo 2020., zadnje je što joj treba. O vlastitim zdravstvenim posljedicama da se ne govori.
I prije odgovora HZJZ-a na naša pitanja, neke činjenice o aktualnom širenju koronavirusa u Austriji i Njemačkoj u odnosu na Hrvatskoj jasne su već sad.
U Hrvatskoj je, prema najnovijim podacima HZJZ-a, do sada od korone umrlo 16.030 ljudi. Dnevno zadnjih dana umire oko troje zaraženih. Svakih 24 sata cijepi se – otprilike nitko. Zadnji izvještaj navodi devet (9) ljudi. Cijepljenih s dvije ili više doza je nešto manje od 2 milijuna, s jednom dozom 2,3 milijuna.
Odnosno, ECDC vodi da je u našoj zemlji potpuno cijepljeno samo 55,5 posto stanovnika. U Austriji je to 74 posto, u Njemačkoj čak 78 posto. Odakle onda takva eksplozija korone u puno bolje procijepljenim društvima?
Jedan od brojnih grafikona koje ECDC prilaže pandemijskom COVID profilu svake članice EU-a je onaj o raširenosti Omikronovih podvarijanti BA.4 i BA.5 među stanovništvom svake od njih. Tu stvari postaju vrlo zanimljive.
Diljem EU-a Omikron je apsolutno dominantan. Međutim, u Njemačkoj se vidi da u najnovijem tjednu na BA.4 i BA.5 otpada skoro trećina svih novih slučajeva. Za Deltu znamo da je bila bitno zaraznija od početne “divlje” varijante. Za Omikron znamo da se već u startu pokazao puno zaraznijim i od Delte.
Za podvarijante BA.4 i BA.5 ECDC je sredinom prošlog mjeseca konstatirao da “pokazuje značajan rast zaraznosti” u odnosu na ranije podvarijante Omikrona. Za BA.5 tada se prognoziralo da će u Portugalu već krajem svibnja biti uzrokom čak dvije trećine svih zaraza.
U Portugalu je danas epidemiološko stanje s koronom višestruko najgore u EU-u, čak 2751 otkrivenih zaraženih na 100.000 stanovnika u 14 dana. I to još uz postotak pozitivnih testova od šokantnih 50,3 posto. U skladu s tim, tamo imaju i stopu od 53,3 umrla od COVID-a na svakih 100.000 stanovnika tijekom zadnjih 14 dana.
To je bio razlog zašto je Christian Drosten u onoj izjavi prije desetak dana rekao da ga čak ne zabrinjava niti takva eksplozija Omikrona, koliko indicije da Omikron “ubija sve veći postotak zaraženih”. Govorio je o “jugu Europe”, o Portugalu, gdje ispada da od Omikronovih podvarijanti umire bitno više zaraženih nego drugdje, kao da se “nešto događa” u smislu mutiranja virusa. U vezi većeg broja umrlih u Hrvatskoj, i o tome smo poslali upit HZJZ-u…
“Za mjesec dana ćemo znati događa li se nešto slično i kod nas”, kazao je, misleći na Njemačku.
U toj istoj Njemačkoj, znači, od kraja svibnja naglo raste udio podvarijanti BA.4 i BA.5 u ukupnom broju zaraženih koronom, i to naočigled ne pravocrtno, nego još strmije. Točno u trenutku kad se vidi početak naglog širenja tih podvarijanti, grafikoni ECDC-a pokazuju za Njemačku i ponovno povećanje broja oboljelih, i to po prvi put nakon strmog pada još tamo malo poslije početka proljeća.
U Austriji je sve to još očitije. Sredinom svibnja pojavljuje se nagli skok udjela BA.4 među zaraženima. Već krajem svibnja vidi se nagli skok udjela BA.5. koji uspijeva bitno potisnuti čak i BA.4. Najnoviji tjedan kojega za Austriju prati ECDC kaže da na te dvije podvarijante otpada preko 40 posto, zapravo skoro pola (!) svih otkrivenih zaraženih koronom.
Isto kao kod Njemačke, broj zaraženih prati to što se događa s udjelima te dvije posebno zarazne podvarijante, tako da je i u Austriji po prvi put od malo nakon početka proljeća počeo rasti broj zaraženih. Ali, poklopilo se i to da je u Austriji od početka lipnja strmo skočio postotak pozitivnih testiranja na koronavirus.
To je zapravo onaj skok dnevno novozaraženih Austrijanaca u samo jednom tjednu s 2989 na 6406 zaraženih dnevno, zbog čega je molekularni biolog Elling, njihov top stručnjak za sekvencioniranje virusa, gorko otvorio upitnik za svoje pratitelje na društvenim mrežama smatraju li da će Austrija probiti broj od 10.000 već ove srijede…
A Hrvatska? Prema podacima ECDC-a, a to je doista malo neobično, u Hrvatskoj je stopa umrlih u dva tjedna na milijun stanovnika unatoč nominalno boljim epidemiološkim pokazateljima 8,9 umrlih. U Austriji je, pak, 2,4, u Njemačkoj 3,3… Što se tiče Omikronovih posebno zaraznih varijanti koje se u te dvije zemlje u zadnje vrijeme rapidno šire, Hrvatska prema podacima ECDC-a još nije niti izbliza u tako lošoj situaciji. Ili barem – vjerojatno – nije u takvoj situaciji. Za zadnjih tjedan dana ECDC za Hrvatsku, naime, nema podataka. No, i ono što je zadnje objavljeno, iako nepotpuno, oslikava da je tada kod nas stanje s udjelom BA.4 i BA.5 među svim zaraženima bilo onakvo kakvo je u Austriji i u Njemačkoj bilo još prije nekoliko tjedana.
Zato ECDC u prognozama za naredna dva tjedna za Hrvatsku računa da će broj zaraženih stagnirati ili čak i malo padati. Austriji se, međutim, prognozira rast, i to za dva tjedna od čak 50 posto. Njemačkoj još i gore.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach sredinom travnja na sebe je navukao gnjev javnosti kao glasnik s mračnim prognozama kada je za list Bild am Sonntag rekao da je sasvim moguće da ćemo na jesen “dobiti vrlo zaraznu varijantu Omikrona, smrtonosnu poput Delte”.
Kritičarima je malo značilo to što je Lauterbach tada rekao i to da bi dobra vijest trebala biti to da će se do rujna vjerojatno razviti ciljano cjepivo protiv Omikrona.
Najnovije, Der Standard je o ovakvom stanju išao porazgovarati s Hans-Peterom Hutterom, stručnjakom za javno zdravstvo i za epidemiologiju na Medicinskom sveučilištu u Beču, da bi ih profesor dočekao otrovnim sarkazmom, uperenim ne protiv njih, nego na najnovije stanje s koronom u Austriji.
“Što bih trebao reći o tome? Ne, nema više korone, kao što možete i sami vidjeti iz percepcije u javnosti”, komentirao je.
Rekao je da je stanje “nažalost onakvo čega su se bojali da će se dogoditi nakon što su korona-mjere odjednom praktično isparile”. Ali, mjere su “isparile”, ali “ispario” nije i virus, dodao je, nego upravo suprotno.
Ono što ga najviše boli, kao i mnoge druge znanstvenike i medicinare u Austriji, je plan da maske ostanu neobavezne sve do 23. kolovoza, kako je zasad u planu.
“Ne mogu shvatiti da se sve ovo događa, a da nitko ne razmišlja o mjerama”, kazao je Hutter.
Što se Hrvatske tiče, trenutno je na snazi odluka o produljenju obaveznih maski u zdravstvenim ustanovama, u “trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost”, zatim za pacijente i sve zdravstveno osoblje, te za sve koji rade u ustanovama socijalne skrbi u kojima su smješteni stariji, nemoćni i osobe s invaliditetom, piše RTL Hrvatska.
Svijet
Na ceste stižu nove kamere kojima nitko neće moći pobjeći? “Kaznit će više vozača”

Nove kamere za detekciju brzine bilježit će i one vozače koji naglo koče neposredno prije kamere ili ubrzaju nakon prolaska iste. Kamere su uspješno isprobane u Španjolskoj, a neki upozoravaju da bi se ovi uređaji uskoro mogli naći i na ostalim europskim cestama.
Ne radi se ovdje o nikakvoj tehnološkoj inovaciji. U osnovi, s obje strane fiksne kamere za brzinu nalaze se mobilni radari, piše TopGear, a prenosi N1.
Jedan radar nalazi se ispred fiksne kamere kako bi detektirao vozače koji koče, dok drugi mobilni radar, koji se ponekad nalazi više od kilometra nakon kamere, hvata one vozače koji ponovno ubrzaju nakon što prođu.
“Ako se uvedu, ovi uređaji će uhvatiti i kazniti više vozača koji prebrzo voze, potičući više vozača da se pridržavaju zakonskih ograničenja i poboljšaju sigurnost na cestama. Jedan od četiri sudara sa smrtnim ishodom dogodi se zbog prebrze vožnje na cestama u Ujedinjenom Kraljevstvu”, rekao je Gary Digva, osnivač Road Angela, tvrtke koja proizvodi kamere.
“Sama ova šokantna statistika trebala bi potaknuti vozače da dvaput razmisle prije nego što krenu u prebrzu vožnju”, dodao je.
Svijet
Ministri unutarnjih poslova EU raspravljaju o paktu o azilu i migraciji

U središtu pozornosti Vijeća ministara unutarnjih poslova EU-a danas će započeti pregovori o paktu o azilu i migracijama.
Druga velika tema je Ukrajina. Europska komisija predložila je produljenje statusa privremene zaštite za prognanike za godinu dana. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) također boravi u Bruxellesu.
Budući da članice EU-a još nisu uspjele usuglasiti zajedničko stajalište o planiranoj regulaciji krize, Europski parlament je prošli tjedan stavio pregovore o ostalim dijelovima dogovora o migracijama na čekanje.
Krizna uredba ima za cilj uspostaviti iznimke od pravila o azilu u slučaju da je država članica suočena s pristizanjem posebno velikog broja izbjeglica. I Austrija je tu bila skeptična.
“Trebamo kopnenu sigurnost umjesto spašavanja na moru. Jer želimo spriječiti da se ljudi svakodnevno utapaju u Sredozemnom moru. Europski parlament bi stoga trebao prekinuti svoju taktiku odugovlačenja i brzo pregovarati o paktu o azilu i migracijama koji su odlučili ministri unutarnjih poslova. Slike s Lampeduse jasno pokazuju: Europa se konačno mora boriti protiv zlostavljanja i zaustaviti azil”, rekao je Karner uoči Vijeća.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na brzo rješavanje spora oko planirane reforme sustava azila. Kontinuirana instrumentalizacija migranata od strane zemalja poput Bjelorusije također pokazuje da je potreban brzi politički dogovor. Važno je imati zajednička pravila.
Svijet
Na svadbenom slavlju izbio veliki požar, poginulo 114 ljudi, najmanje 200 ozlijeđeno (VIDEO)

U požaru na svadbi u Iraku poginulo je najmanje 114 ljudi, a najmanje 200 ih je ozlijeđeno. Guverner sjeverne pokrajine Nineveh, Najim al-Djabouri, potvrdio je to u srijedu navečer. Glasnogovornik ministarstva zdravstva Saif al-Badr govorio je o 100 mrtvih i 150 ozlijeđenih. Slike katastrofe prikazuju srušenu i izgorjelu dvoranu u gradu Al-Hamdanija.
Na video snimkama na društvenim mrežama koje bi trebale prikazati trenutke prije požara, gorući dijelovi lamperije sobe padaju sa stropa. Svatovi skaču sa stolova i pokušavaju se skloniti na sigurno. Vjenčani par na plesnom podiju izgleda kao da je u šoku. U drugim video snimkama svatovi se mogu vidjeti neposredno prije toga kako plešu i čavrljaju za stolovima. Preživjeli su nakon toga na televiziji rekli da su mladenka i mladoženja preživjeli.
Civilna obrana objasnila je da je dvorana u kojoj su se održavala vjenčanja bila opremljena lakozapaljivom oblogom. Time su prekršeni sigurnosni zahtjevi i nije postojao obvezni alarmni sustav. “Požar je doveo do djelomičnog urušavanja dvorane jer su korišteni lako zapaljivi, jeftini građevinski materijali koji se u slučaju požara sruše u roku od nekoliko minuta”, rekli su iz Stožera civilne zaštite.
Spasioci su ispod ruševina izgorjele hale tražili preživjele. Ispred mjesta nesreće noću se okupilo mnoštvo ljudi. Lokalne televizijske postaje prikazale su slike leševa prekrivenih plahtama na ulici i vozila hitne pomoći. Glasnogovornik Ministarstva zdravstva Saif al-Badr rekao je rano jutros da je situacija pod kontrolom.
Do 1.000 ljudi bilo je u dvorani kada je izbio požar, rekao je Rudawu poslanik Ichlas al-Dulaimi. Zidovi i stropovi su se srušili. Obitelji su tražile svoje voljene, a bolnice trenutno liječe mnoge ozlijeđene ljude s opeklinama.
Al-Hamdaniya se nalazi u blizini Mosula na sjeverozapadu zemlje i oko pet sati vožnje od glavnog grada Bagdada. U početku je ostalo nejasno zašto je u izgradnji dvorane vjerojatno korišten lako zapaljivi materijal. Raširena korupcija i loše upravljanje u Iraku također utječu na građevinski sektor. Neki očevici rekli su da je požar izazvao vatromet,
Irački premijer Mohammed al-Sudani naredio je ministarstvima unutarnjih poslova i zdravstva da pruže svu moguću pomoć unesrećenima.
You must be logged in to post a comment Login