Otprilike dvanaest posto stanovnika Austrije. a to je 1,1 milijun, prošle je godine bilo pogođeno umjerenim ili teškim nedostatkom hrane. To znači da su morali ograničiti kvalitetu ili količinu ili oboje kada je u pitanju opskrba hranom. To je bio rezultat nedavnog istraživanja.

Istraživanje na oko 2000 ljudi u dobi od 16 i više godina predstavljeno je u četvrtak na simpoziju koji je organizirao Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču – nekoliko dana nakon općeg izvješća o siromaštvu Austrijske statistike. Prema mišljenju socijalnog stručnjaka Martina Schenka, aktualno istraživanje slaže se sa statistikama, ali prije svega pokazuje da postoje određene praznine u općenito dobrom domaćem socijalnom sustavu.

Prema istraživanju, oko 420.000 ljudi čak spada u kategoriju “teškog prehrambenog siromaštva”. To znači da su ponekad morali nehotice preskakati obroke ili cijeli dan nisu imali što jesti jer im je novac hitnije trebao za stanarinu ili račune za struju.

Gotovo 13 posto ispitanih s maloljetnicima u kućanstvu u posljednjih je dvanaest mjeseci bilo zabrinuto da njihova djeca nemaju dovoljno hrane. Otprilike petina ispitanih izjavila je da ne može večerati s prijateljima, poznanicima, rođacima ili u restoranu ili pozvati druge na jelo.

Prema istraživanju, posebno su pogođeni mlađi ljudi, bolesni, niskoobrazovani i nezaposleni. Pogođeni bi više pažnje pri kupnji htjeli posvetiti zdravoj hrani i kvaliteti. Najveće prepreke su nedostatak financijskih sredstava, nedostatak vremena i nedostatak pristupačnih opcija.

Prema mišljenju stručnjaka, mjere kao što su besplatna komunalna prehrana, smanjenje PDV-a na voće, povrće i mahunarke te promicanje socijalnih tržišta u kombinaciji s mjerama ponašanja poput povećanja nutricionističke pismenosti bile bi jako dobro.

Prema socijalnom stručnjaku Schenku, određene skupine nisu obuhvaćene socijalnom pomoći, kao što pokazuje istraživanje siromaštva u hrani, rekao je Schenk u intervjuu za radio Ö1. Posebno su često pogođeni samohrani roditelji, obitelji s više djece i kućanstva s kroničnim bolesnicima.

Bilo siromaštvo ili nestašica hrane – oboje ima posljedice ne samo za one koji su izravno pogođeni, već i za društvo u cjelini. Utječe na obrazovanje djece i zdravlje svih pogođenih. Manje prilika za karijeru i bolesti opteretilo bi državne sustave manjim prihodima i dodatnim troškovima.

Studija OECD-a nedavno je procijenila dodatne troškove uzrokovane siromaštvom djece u Austriji na 17 milijardi eura, rekao je Schenk. Ovdje se zalagao za ponude poput toplog obroka u školi. Strukturno, Schenk zagovara kombiniranje socijalnog indeksa i indeksa mogućnosti – oba identificiraju one škole u kojima je udio djece iz obitelji u riziku od siromaštva posebno visok. Tu bi se kroz financijsko izravnanje moralo usmjeriti više sredstava. Druga strukturna mjera je više cjelodnevnih škola kako bi se povećale obrazovne mogućnosti pogođene djece.