Austrija
Drastičan pad Austrije na ljestvici slobode medija
Austrija je zbog afere “Ibiza” 2019. izgubila mjesto u prvoj skupini zemalja s dobrom slobodom medija. Nakon laganog uzlaznog kretanja posljednjih godina, Austrija je ponovno drastično kliznula na trenutnoj ljestvici Reportera bez granica (ROG) – sa 17. na 31. Organizacija za slobodu medija govori o “katastrofalnom krahu”.
Austrija se tako nalazi u sredini od 180 ispitanih zemalja sa “zadovoljavajućom” slobodom medija. Ovogodišnji rezultati nisu u potpunosti usporedivi s prošlogodišnjim jer se promijenila metoda. Prema ROG Austria, promjena kriterija objašnjava samo pomake za jedno ili dva mjesta, ali ne i za 14.
Kao objašnjenje za pad Austrije na ljestvici, organizacija za slobodu medija rekla je za ORF.at da napadi na novinare na demonstracijama protiv korona mjera i otkrivanje “kupovine pozitivnog izvještavanja” u medijima tijekom afere oglašavanja ÖVP-a. Osim toga, Austrija je jedina zemlja EU koja još uvijek nema zakon o slobodi informacija, kritizira komunikolog Fritz Hausjell iz ROG Austria.
Veća pažnja posvećena ekonomskom kontekstu
U ovogodišnjoj ljestvici po prvi put su financijski i ekonomski aspekti uzeti u obzir i jače uvaženi u konačni rezultat, pojašnjavaju iz ROG-a. Velika koncentracija medija, nedostatak raznolikosti i nepostojanje “razumnog” zakona o medijskoj promociji sada su jednako važni u ocjeni kao napadi i katastrofalni uvjeti za novinare.
Što se tiče gospodarskog konteksta, Austrija je najlošija u usporedbi i već je u “problematičnoj” kategoriji, utvrdio je ROG. Osim ekonomske komponente, pri kreiranju ljestvice više su se uzimali u obzir politički kontekst, pravni okvir, sigurnost i sociokulturni kontekst.
Oporba traži posljedice
Savezni direktor SPÖ-a Christian Deutsch pripisao je austrijski “dramatični pad” u indeksu slobode medija “tirkiznim skandalima i stalnim napadima na kritične medije”. On to vidi kao “posljednji poziv upozorenja” za saveznu vladu. Kao posljedica toga, SPÖ je pozvao na uspostavu “Konvencije za slobodu medija” uz sudjelovanje civilnog društva.
“Postoji hitna potreba za paketom za slobodu i transparentnost medija protiv korupcije u oglašavanju i kontrole poruka kako bi se podržali mediji u njihovom neovisnom izvještavanju”, rekao je glasnogovornik SPÖ-a za medije Jörg Leichtfried. Konkretno, također je spomenuo povećanje sredstava za tisak i novi zakon o ORF-u s većom neovisnošću za odbore ORF-a.
NEOS je dao slične izjave. “Neovisan medij jedan je od kamena temeljaca demokracije. Vladajuće stranke, posebno Zeleni, više ne smiju stajati po strani i gledati kako ona polako, ali sigurno umire”, upozorila je glasnogovornica za medije Henrike Brandstötter. Konkretno, ÖVP i Zeleni bi morali “odmah predstaviti moderni zakon o slobodi informiranja”, zahtijeva zastupnica.
Češka i Slovačka prestigle su Austriju
Zbog toga je samo osam umjesto dosadašnjih dvanaest zemalja među najboljima u pogledu dobre slobode medija. To predvode Norveška, Danska i Švedska, a slijede Estonija, Finska, Irska, Portugal i Kostarika. Austriju su pretekle susjedne zemlje Češka (20) i Slovačka (27). Iza Austrije su Slovenija (54), Italija (58) i Mađarska (85).
Nakon promjene vlasti, međutim, Češka i Bugarska su ublažile svoj utjecaj na medije. Srbija je također neznatno napredovala u borbi protiv nekažnjivosti napada na novinare. Njemačka je pak pala na 16. mjesto. Organizacija za slobodu medija ovu ocjenu opravdala je zakonima koji ugrožavaju novinare i njihove izvore, smanjenjem medijske raznolikosti i nasiljem tijekom demonstracija.
Broj provjerenih nasilnih napada na medijske djelatnike u Njemačkoj popeo se sa 65 u prethodnoj godini na 80 – i time na novi maksimum. Većina incidenata dogodila se tijekom prosvjeda protiv korona mjera. Oni su činili 52 od 80 napada. Dvanaest policajaca napalo je novinare.
Gotovo 30 zemalja u “vrlo ozbiljnoj situaciji”
Organizacija za slobodu medija promatrala je neprijateljstva i fizičke napade protivnika korona mjera na novinare u nekoliko europskih zemalja. Osim toga, u Europi je povećan brojubojstava novinara, kao što su Giorgios Karaivaz u Grčkoj i Peter De Vries u Nizozemskoj. Kritizirano je i široko rasprostranjeno pooštravanje strogih zakona protiv novinara, posebice u Mađarskoj, Sloveniji, Poljskoj i Albaniji.
ROG je upozorio da proliferacija medija javnog mnijenja i dezinformacija povećavaju podjele u demokratskim društvima. Globalno, rekordnih 28 zemalja trenutno je u “vrlo ozbiljnoj situaciji” kada je u pitanju sloboda medija. Dvanaest zemalja je sada skliznulo na crvenu listu, uključujući Bjelorusiju i Rusiju.
Austrija
Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.
“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”.
Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.
Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.
Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.
Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.
Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.
Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”
Austrija
Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
Austrija
U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.
U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.
Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.
Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.
Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.
You must be logged in to post a comment Login