Austrija
Drastičan pad Austrije na ljestvici slobode medija
Austrija je zbog afere “Ibiza” 2019. izgubila mjesto u prvoj skupini zemalja s dobrom slobodom medija. Nakon laganog uzlaznog kretanja posljednjih godina, Austrija je ponovno drastično kliznula na trenutnoj ljestvici Reportera bez granica (ROG) – sa 17. na 31. Organizacija za slobodu medija govori o “katastrofalnom krahu”.
Austrija se tako nalazi u sredini od 180 ispitanih zemalja sa “zadovoljavajućom” slobodom medija. Ovogodišnji rezultati nisu u potpunosti usporedivi s prošlogodišnjim jer se promijenila metoda. Prema ROG Austria, promjena kriterija objašnjava samo pomake za jedno ili dva mjesta, ali ne i za 14.
Kao objašnjenje za pad Austrije na ljestvici, organizacija za slobodu medija rekla je za ORF.at da napadi na novinare na demonstracijama protiv korona mjera i otkrivanje “kupovine pozitivnog izvještavanja” u medijima tijekom afere oglašavanja ÖVP-a. Osim toga, Austrija je jedina zemlja EU koja još uvijek nema zakon o slobodi informacija, kritizira komunikolog Fritz Hausjell iz ROG Austria.
Veća pažnja posvećena ekonomskom kontekstu
U ovogodišnjoj ljestvici po prvi put su financijski i ekonomski aspekti uzeti u obzir i jače uvaženi u konačni rezultat, pojašnjavaju iz ROG-a. Velika koncentracija medija, nedostatak raznolikosti i nepostojanje “razumnog” zakona o medijskoj promociji sada su jednako važni u ocjeni kao napadi i katastrofalni uvjeti za novinare.
Što se tiče gospodarskog konteksta, Austrija je najlošija u usporedbi i već je u “problematičnoj” kategoriji, utvrdio je ROG. Osim ekonomske komponente, pri kreiranju ljestvice više su se uzimali u obzir politički kontekst, pravni okvir, sigurnost i sociokulturni kontekst.
Oporba traži posljedice
Savezni direktor SPÖ-a Christian Deutsch pripisao je austrijski “dramatični pad” u indeksu slobode medija “tirkiznim skandalima i stalnim napadima na kritične medije”. On to vidi kao “posljednji poziv upozorenja” za saveznu vladu. Kao posljedica toga, SPÖ je pozvao na uspostavu “Konvencije za slobodu medija” uz sudjelovanje civilnog društva.
“Postoji hitna potreba za paketom za slobodu i transparentnost medija protiv korupcije u oglašavanju i kontrole poruka kako bi se podržali mediji u njihovom neovisnom izvještavanju”, rekao je glasnogovornik SPÖ-a za medije Jörg Leichtfried. Konkretno, također je spomenuo povećanje sredstava za tisak i novi zakon o ORF-u s većom neovisnošću za odbore ORF-a.
NEOS je dao slične izjave. “Neovisan medij jedan je od kamena temeljaca demokracije. Vladajuće stranke, posebno Zeleni, više ne smiju stajati po strani i gledati kako ona polako, ali sigurno umire”, upozorila je glasnogovornica za medije Henrike Brandstötter. Konkretno, ÖVP i Zeleni bi morali “odmah predstaviti moderni zakon o slobodi informiranja”, zahtijeva zastupnica.
Češka i Slovačka prestigle su Austriju
Zbog toga je samo osam umjesto dosadašnjih dvanaest zemalja među najboljima u pogledu dobre slobode medija. To predvode Norveška, Danska i Švedska, a slijede Estonija, Finska, Irska, Portugal i Kostarika. Austriju su pretekle susjedne zemlje Češka (20) i Slovačka (27). Iza Austrije su Slovenija (54), Italija (58) i Mađarska (85).
Nakon promjene vlasti, međutim, Češka i Bugarska su ublažile svoj utjecaj na medije. Srbija je također neznatno napredovala u borbi protiv nekažnjivosti napada na novinare. Njemačka je pak pala na 16. mjesto. Organizacija za slobodu medija ovu ocjenu opravdala je zakonima koji ugrožavaju novinare i njihove izvore, smanjenjem medijske raznolikosti i nasiljem tijekom demonstracija.
Broj provjerenih nasilnih napada na medijske djelatnike u Njemačkoj popeo se sa 65 u prethodnoj godini na 80 – i time na novi maksimum. Većina incidenata dogodila se tijekom prosvjeda protiv korona mjera. Oni su činili 52 od 80 napada. Dvanaest policajaca napalo je novinare.
Gotovo 30 zemalja u “vrlo ozbiljnoj situaciji”
Organizacija za slobodu medija promatrala je neprijateljstva i fizičke napade protivnika korona mjera na novinare u nekoliko europskih zemalja. Osim toga, u Europi je povećan brojubojstava novinara, kao što su Giorgios Karaivaz u Grčkoj i Peter De Vries u Nizozemskoj. Kritizirano je i široko rasprostranjeno pooštravanje strogih zakona protiv novinara, posebice u Mađarskoj, Sloveniji, Poljskoj i Albaniji.
ROG je upozorio da proliferacija medija javnog mnijenja i dezinformacija povećavaju podjele u demokratskim društvima. Globalno, rekordnih 28 zemalja trenutno je u “vrlo ozbiljnoj situaciji” kada je u pitanju sloboda medija. Dvanaest zemalja je sada skliznulo na crvenu listu, uključujući Bjelorusiju i Rusiju.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login