Connect with us

Hrvati u Austriji

DR. SC. MARINA PERIĆ KASELJ: Ova kriza dovest će do jačeg povezivanja građana Hrvatske i iseljeništva

Objavljeno

na

U grčkom korijenu riječi kriza stoji i značenje – obrat, nova prilika, šansa. Pandemija korona virusa izazvala je obilje pesimizma, negativnih ekonomskih trendova, ali i veliki val lošeg raspoloženja i straha za sutrašnjicu. 

Kriza koju je izazvao Covid- 19, donijela je i nekoliko iznimno konstruktivnih pomaka u hrvatskom društvu te pozitivnih pojava, kojima se već bavio i bavit će se i Institut za migracije i narodnosti.

Među prvima, kao pozitivna posljedica korona pandemije, javlja se još jača, intenzivnija i pozitivna promjena u odnosima iseljenih Hrvata s domovinom, smatra ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

”Institut za migracije i narodnosti od svojega postojanja, najprije u sklopu Matice iseljenika kao povijesni odjel, a potom kao Zavod za migracije i narodnosti, koji se poslije spaja s Centrom za istraživanje migracija, koji je djelovao unutar Geografskog Instituta Sveučilišta, kada postaje javni znanstveni institut, naglasak stavlja na istraživanja vanjskih migracija i istraživanja migracijskih procesa hrvatskog iseljeništva.

U posljednje vrijeme jedna od važnijih tema istraživanja IMIN-a suvremeni su procesi iseljavanja. Od 1999. godine, od kada sam zaposlena u Institutu kao znanstvena novakinja, do danas, bavim se istraživanjima različitih migracijskih i identitetskih pitanja vezanih uz hrvatsko iseljeništvo. Od kada sam na čelu IMIN-nastojim promicati, popularizirati i stavljati u fokus hrvatsko iseljeništvo kao bitan, neodvojiv  i važan segment u razvoju hrvatskog društva.

Vjerujem u povratak hrvatskih građana u domovinu

Nakon korona krize očekujem pozitivne promjene u odnosima između hrvatske države i hrvatske dijaspore, a poglavito u segmentu povratka hrvatskih građana koji su iselili posljednjih nekoliko godina”, najavljuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj.

”Uloga IMIN-a znanstvena su istraživanja koja kao javni znanstveni institut želimo i nastojimo staviti u funkciju javnih politika, poručuje također ravnateljica ove institucije, ističući kako, napose i u korona krizi, Institut surađuje s cijelim nizom udruga iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, znanstvenim institutima u Hrvatskoj i inozemstvu, sveučilištima, ali i državnim institucijama, kako bi zajedno i u koordinaciji s njima došli do mogućih prijedloga i rješenja za nastalo stanje.

Osobno sam ispred svoje Institucije upozoravala na krucijalni problem velikog iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU, koja je dakako, imala izravno posljedicu na tržište, radnu snagu i demografski razvoj. Upozoravala sam i na problem nedovoljnog ulaganja i poticanja programa za uspostavljanje odnosa Hrvatske i hrvatskog iseljeništva, ponajprije u segmentu povezivanje znanstvene i profesionalne dijaspore i njene moguće uloge u razvoju hrvatskog društva, ali i probleme integracije potomaka iseljenika.

Znamo kako značajnu ulogu u BDP-u Hrvatske čine iseljeničke doznake te različiti novčani transferi hrvatskih građana iz inozemstva. Korona kriza pogodila je cijeli svijet, što će neminovno imati za posljedicu ekonomsku krizu i veliki gospodarski pad, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Europe i svijeta, u kojima hrvatski građani i njihovi potomci žive.

No, unatoč tome, u ovo vrijeme pandemije, a posebno nakon potresa u Zagrebu, pomoć pristiže iz iseljeništva u vidu medicinske opreme, ali i pomoći za obnovu različitim kulturnim institucijama i Crkvama oštećenima u potresu, novčanim pomoćima za ugrožene obitelji. Solidarnost je ponovno na djelu, kao i mobilizacija iseljene i domovinske Hrvatske”, ističe Marina Perić Kaselj.

Ujedno podsjeća kako je Institut kojemu je na čelu, upravo u vrijeme pandemije započeo zajednički rad s tvrkom MOBILone  na projektu ”Hrvatska digitalna mreža”.

‘Zahvaljujući znanju i dugogodišnjem iskustvu u razvoju softvera, firma MOBILone razvila je platformu za jednostavno kreiranje i umrežavanje mobilnih aplikacija na koje su povezani različiti alati za digitalnu transformaciju poslovanja. Hrvatska digitalna mreža  predstavljala bi mrežu mobilnih aplikacija sastavljenu od raznih poslovnih subjekata, tvrtki, udruga, sportskih i drugih organizacija te pojedinaca sa svrhom olakšavanja međusobnog poslovanja općenito, a posebno za vrijeme trajanja pandemije.

Jedan od ciljeva je da  se svim korisnicima ‘Hrvatske digitalne mreže’ omogući da lakše dođu do donacija, kako bi si olakšali poslovanje uzrokovano pandemijom te prezentirali svoje potrebe širom svijeta. Uz primanje donacija, korisnici će moći prezentirati svoje aktivnosti i ponuditi svoje proizvode i usluge svim posjetiteljima ‘Hrvatske digitalne mreže’. IMIN smatra kako je ključ u povezivanju, stoga ova kriza može biti novi početak u boljim i snažnijim odnosima između Hrvatske i iseljeništva”, poručuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.

U ovim trenucima teško je predvidjeti do kada će pandemija trajati, ali nije teško predvidjeti da će se nakon nje život svima uvelike promijeniti.

‘Korona kriza, kao što sam rekla, resetirat će i dovesti do promjena u mnogim segmentima našega dosadašnjeg života ali nadam se i do preispitivanja odnosa i političkih odluka prema hrvatskom iseljeništvu općenito. Kada kažem hrvatsko iseljeništvo, mislim na sve Hrvate, odnosno hrvatske građane koji su iseljavali u prošlom i ovom stoljeću, kao i njihove potomke. Ova kriza pokazala nam je kako je globalni svijet krhke strukture i ponovno smo suočeni kako je u globalnom svijetu važno pitanje za opstanak jaka i stabilna nacionalna država, čiju  bit/okosnicu čini nacionalna ekonomija.

Nadam se da u Hrvatskoj već polako osvještavamo i uviđamo kako je dosadašnji pristup bio pogrešan te da se moramo usmjeriti na vlastitu proizvodnju hrane, energije i dr.  Već se polako okrećemo prema vlastitoj proizvodnji.

Nadam se kako će se ovaj trend nastaviti. Očekujem kako će se vratiti i značajan broj hrvatskih građana koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku, jer će zbog krize najvjerojatnije ostajati bez posla. Hrvatska potaknuta korona krizom, koja će neminovno dovesti i do gospodarske krize, treba razviti modele za njihov povratak, kako bi time ojačala hrvatsko gospodarstvo. Treba otvoriti prostor i za prodor investicija iz iseljeništva kroz porezne olakšice i poticajne mjere usmjerene na razvoj poduzetništva. Smatram kako je sada idealno vrijeme za dijalog i zajedničko rješavanje problema kao i za novi bolji početak”, zaključuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj.

T.N. I Marina Perić Kaselj
Foto: Moj Zagreb

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvati u Austriji

HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo

Objavljeno

na

By

konzulat

U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.

Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.

Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.

Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).

HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo

HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.

Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.

Nastavi čitati

Hrvati u Austriji

Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj

Objavljeno

na

By

konzulat

Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.

U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača. 

Izbori u Austriji

Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g.  (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)

Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
 
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.

Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.

Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:

  • osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
  • poštom, ili
  • putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Nastavi čitati

Hrvati u Austriji

Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti

Objavljeno

na

By


I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.

U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.

Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.

Nastavi čitati
LM