13.3 C
Beč
25. svibnja 2020.
Hrvati Istaknuto Iz Austrije Iz BiH Iz Hrvatske Iz Hrvatske Iz iseljeništva

DR. SC. MARINA PERIĆ KASELJ: Ova kriza dovest će do jačeg povezivanja građana Hrvatske i iseljeništva

U grčkom korijenu riječi kriza stoji i značenje – obrat, nova prilika, šansa. Pandemija korona virusa izazvala je obilje pesimizma, negativnih ekonomskih trendova, ali i veliki val lošeg raspoloženja i straha za sutrašnjicu. 

Kriza koju je izazvao Covid- 19, donijela je i nekoliko iznimno konstruktivnih pomaka u hrvatskom društvu te pozitivnih pojava, kojima se već bavio i bavit će se i Institut za migracije i narodnosti.

Među prvima, kao pozitivna posljedica korona pandemije, javlja se još jača, intenzivnija i pozitivna promjena u odnosima iseljenih Hrvata s domovinom, smatra ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

”Institut za migracije i narodnosti od svojega postojanja, najprije u sklopu Matice iseljenika kao povijesni odjel, a potom kao Zavod za migracije i narodnosti, koji se poslije spaja s Centrom za istraživanje migracija, koji je djelovao unutar Geografskog Instituta Sveučilišta, kada postaje javni znanstveni institut, naglasak stavlja na istraživanja vanjskih migracija i istraživanja migracijskih procesa hrvatskog iseljeništva.

U posljednje vrijeme jedna od važnijih tema istraživanja IMIN-a suvremeni su procesi iseljavanja. Od 1999. godine, od kada sam zaposlena u Institutu kao znanstvena novakinja, do danas, bavim se istraživanjima različitih migracijskih i identitetskih pitanja vezanih uz hrvatsko iseljeništvo. Od kada sam na čelu IMIN-nastojim promicati, popularizirati i stavljati u fokus hrvatsko iseljeništvo kao bitan, neodvojiv  i važan segment u razvoju hrvatskog društva.

Vjerujem u povratak hrvatskih građana u domovinu

Nakon korona krize očekujem pozitivne promjene u odnosima između hrvatske države i hrvatske dijaspore, a poglavito u segmentu povratka hrvatskih građana koji su iselili posljednjih nekoliko godina”, najavljuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj.

”Uloga IMIN-a znanstvena su istraživanja koja kao javni znanstveni institut želimo i nastojimo staviti u funkciju javnih politika, poručuje također ravnateljica ove institucije, ističući kako, napose i u korona krizi, Institut surađuje s cijelim nizom udruga iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, znanstvenim institutima u Hrvatskoj i inozemstvu, sveučilištima, ali i državnim institucijama, kako bi zajedno i u koordinaciji s njima došli do mogućih prijedloga i rješenja za nastalo stanje.

Osobno sam ispred svoje Institucije upozoravala na krucijalni problem velikog iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU, koja je dakako, imala izravno posljedicu na tržište, radnu snagu i demografski razvoj. Upozoravala sam i na problem nedovoljnog ulaganja i poticanja programa za uspostavljanje odnosa Hrvatske i hrvatskog iseljeništva, ponajprije u segmentu povezivanje znanstvene i profesionalne dijaspore i njene moguće uloge u razvoju hrvatskog društva, ali i probleme integracije potomaka iseljenika.

Znamo kako značajnu ulogu u BDP-u Hrvatske čine iseljeničke doznake te različiti novčani transferi hrvatskih građana iz inozemstva. Korona kriza pogodila je cijeli svijet, što će neminovno imati za posljedicu ekonomsku krizu i veliki gospodarski pad, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Europe i svijeta, u kojima hrvatski građani i njihovi potomci žive.

No, unatoč tome, u ovo vrijeme pandemije, a posebno nakon potresa u Zagrebu, pomoć pristiže iz iseljeništva u vidu medicinske opreme, ali i pomoći za obnovu različitim kulturnim institucijama i Crkvama oštećenima u potresu, novčanim pomoćima za ugrožene obitelji. Solidarnost je ponovno na djelu, kao i mobilizacija iseljene i domovinske Hrvatske”, ističe Marina Perić Kaselj.

Ujedno podsjeća kako je Institut kojemu je na čelu, upravo u vrijeme pandemije započeo zajednički rad s tvrkom MOBILone  na projektu ”Hrvatska digitalna mreža”.

‘Zahvaljujući znanju i dugogodišnjem iskustvu u razvoju softvera, firma MOBILone razvila je platformu za jednostavno kreiranje i umrežavanje mobilnih aplikacija na koje su povezani različiti alati za digitalnu transformaciju poslovanja. Hrvatska digitalna mreža  predstavljala bi mrežu mobilnih aplikacija sastavljenu od raznih poslovnih subjekata, tvrtki, udruga, sportskih i drugih organizacija te pojedinaca sa svrhom olakšavanja međusobnog poslovanja općenito, a posebno za vrijeme trajanja pandemije.

Jedan od ciljeva je da  se svim korisnicima ‘Hrvatske digitalne mreže’ omogući da lakše dođu do donacija, kako bi si olakšali poslovanje uzrokovano pandemijom te prezentirali svoje potrebe širom svijeta. Uz primanje donacija, korisnici će moći prezentirati svoje aktivnosti i ponuditi svoje proizvode i usluge svim posjetiteljima ‘Hrvatske digitalne mreže’. IMIN smatra kako je ključ u povezivanju, stoga ova kriza može biti novi početak u boljim i snažnijim odnosima između Hrvatske i iseljeništva”, poručuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.

U ovim trenucima teško je predvidjeti do kada će pandemija trajati, ali nije teško predvidjeti da će se nakon nje život svima uvelike promijeniti.

‘Korona kriza, kao što sam rekla, resetirat će i dovesti do promjena u mnogim segmentima našega dosadašnjeg života ali nadam se i do preispitivanja odnosa i političkih odluka prema hrvatskom iseljeništvu općenito. Kada kažem hrvatsko iseljeništvo, mislim na sve Hrvate, odnosno hrvatske građane koji su iseljavali u prošlom i ovom stoljeću, kao i njihove potomke. Ova kriza pokazala nam je kako je globalni svijet krhke strukture i ponovno smo suočeni kako je u globalnom svijetu važno pitanje za opstanak jaka i stabilna nacionalna država, čiju  bit/okosnicu čini nacionalna ekonomija.

Nadam se da u Hrvatskoj već polako osvještavamo i uviđamo kako je dosadašnji pristup bio pogrešan te da se moramo usmjeriti na vlastitu proizvodnju hrane, energije i dr.  Već se polako okrećemo prema vlastitoj proizvodnji.

Nadam se kako će se ovaj trend nastaviti. Očekujem kako će se vratiti i značajan broj hrvatskih građana koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku, jer će zbog krize najvjerojatnije ostajati bez posla. Hrvatska potaknuta korona krizom, koja će neminovno dovesti i do gospodarske krize, treba razviti modele za njihov povratak, kako bi time ojačala hrvatsko gospodarstvo. Treba otvoriti prostor i za prodor investicija iz iseljeništva kroz porezne olakšice i poticajne mjere usmjerene na razvoj poduzetništva. Smatram kako je sada idealno vrijeme za dijalog i zajedničko rješavanje problema kao i za novi bolji početak”, zaključuje ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj.

T.N. I Marina Perić Kaselj
Foto: Moj Zagreb

Povezane vijesti:

UPIŠITE FAKULTET U HRVATSKOJ: Posebne upisne kvote za hrvatske iseljenike i manjine

T.N.

ULAZAK U REPUBLIKU HRVATSKU: Dostupne detaljne informacije i on-line obrazac

Desk 2

(VIDEO) RAZGOVOR S HELENOM FJOROVIĆ, VLASNICOM I TERAPEUTKINJOM LINEA SNELLE: ‘Ljubaznost i odgovornost prema sebi prvi su koraci uspjeha’

T.N.