Connect with us

Austrija

Corona demo: Policija zabranila i “FPÖ-ov prosvjed”

Objavljeno

na

Bečka policija je u petak zabranila održavanje 15 od 17 prosvjeda planiranih za ovaj vikend. Velika većina zabranjenih prosvjeda odnosila se na prosvjede protiv trenutnih mjera u borbi protiv koronavirusa. Kao zamjenu za otkazan prosvjed, Slobodarska stranka (FPÖ) je u nedjelju prijepodne najavila zamjenski skup na području Maria-Theresien-Platza, na kojem je trebao sudjelovati i Herbert Kickl. Policija je danas objavila da je i taj prosvjed zabranjen.

Jennifer Klauninger organizatorica jednog od prosvjeda koji je otkazan svejedno je pozvala građane da dođu ispred bečkog Burgtora: „Da, prosvjedi će se svakako održati“, napisala je u pojedinim grupama na društvenim mrežama. Pozvala je građane da rade na tome da se policija dobije „na našu stranu“, a „potrebna nam je i vojska“.

Policija je na velikom prosvjedu u nedjelju očekivala oko 15.000 okupljenih. Drugi veliki organizator ovakvih prosvjeda Martin Rutter pozvao je ljude da „marširaju“ protiv austrijske Vlade koja bi trebala zbog „pritiska naroda dati ostavku“.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova odluke o otkazivanju prosvjeda opravdavaju činjenicom da prosvjedi direktno ugrožavaju javnu dobrobit te da predstavljaju opasnost po zdravlje građana. Iz policije su objasnili i da se minimalna socijalna udaljenost ne može poštovati na prosvjedima na kojima se okupi više tisuća ljudi. Nedavni prosvjedi su pokazali da se mjera nošenja zaštite za usta i nos nije poštivala što se prema aktualnim mjerama smatra prekršajem.

Odjel bečke policije traži od građana da se ne odazivaju na pozive za tako velika okupljanja te da se suzdrže od sudjelovanja. U slučaju okupljanja policija će biti prisiljena djelovati. Svi oni koji se ogluše na policijske zabrane mogu očekivati kazne. Već je prethodno najavljeno da će se svako nepoštivanje epidemioloških mjera kažnjavati kaznama u iznosu i do 500 eura.



Advertisement

Austrija

Težak sudar u Austriji, u vozilu bilo troje mladih, među njima i djevojka iz BiH

Objavljeno

na

By

Dana 19. travnja 2024. u 20.05 sati, 22-godišnji vozač iz Slovenije upravljao je automobilom Loibacher Landesstraße iz smjera St. Georgena prema Unterortu. U autu je s njim bilo još dvoje ljudi.

Na mjestu suvozača bio je i 19-godišnji Slovenac, a na stražnjem sjedalu 19-godišnjakinja iz BiH. U blagom desnom zavoju vozač automobila je zbog prevelike brzine izletio s lijeve strane kolnika i udario u nadstrešnicu i automobil parkiran ispod nje.

Vozač je teško ozlijeđen i spasilačkim helikopterom C11 prevezen je u bolnicu u Klagenfurtu. Suvozač je zadobio neutvrđene ozljede desne ruke, a žena lakše ozljede leđa. Oboje su primljeni na Kliniku u Klagenfurtu. Alkotest vozača je bio pozitivan. Nadstrešnica i oba vozila su totalno uništeni.

Nastavi čitati

Austrija

Otkazni rokovi za zaposlenike u Austriji

Objavljeno

na

By

Otkazni rokovi za zaposlenike i radnike u Austriji obično su između šest tjedana i pet mjeseci. Ovisno o kolektivnom ugovoru i duljini radnog staža (stažu), rok za zaposlenike može varirati. Tvrtke i zaposlenici to mogu sami dogovoriti.

U slučaju prestanka ili prestanka radnog odnosa između radnika i poslodavca primjenjuju se otkazni rokovi utvrđeni ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Otkazni rokovi moraju se poštovati prije konačnog raskida radnog odnosa. Izuzetak je sporazumni raskid. Poslodavac i zaposlenik mogu zajednički izabrati bilo koji datum prestanka radnog odnosa.

Ako želite dati otkaz u Austriji, u najgorem slučaju morate se pridržavati određenih rokova. To se uvijek događa ako poslodavac nije spreman sporazumno raskinuti radni odnos. To je obično zbog činjenice da u slučaju sporazumnog raskida odmah postoji pravo na otpremninu.

Kada sami raskinete ugovor, važno je da se strogo pridržavate zakonskih otkaznih rokova. U suprotnom, poslodavac vam ima pravo dati otkaz bez prethodne najave, a to će imati negativan učinak na naknadne naknade za nezaposlene. Tada se može čak dogoditi i da se dobije zabrana rada šest tjedana. U tom razdoblju neće primati nikakvu plaću, ali će je primati nakon ovog razdoblja blokade.

Druga važna točka su alikvotna posebna plaćanja. Ako sami raskinete ugovor, zastarijeva i vaše potraživanje tog novca. Poslodavac je tada samo dužan isplatiti plaću za posljednje razdoblje do dana otkaza. Jedina iznimka je sporazum prema kojem se zaposlenik stavlja na neplaćeni dopust i za to vrijeme se više ne pojavljuje u tvrtki, piše kroativ.at.

Okolnosti poput odsustva moraju se razjasniti zajedničkim dogovorom. Ako radnik neopravdano izostane s posla, poslodavac ima pravo dati otkaz bez otkaznog roka.

Ako se raskid radnog ugovora podnese, to ovisi o tome kakav je dogovor napravljen u ugovoru o radu. U pravilu se navodi da se raskid mora dogoditi zadnjeg dana u mjesecu. Moguće je raskid podnijeti i ranije, ali rok počinje teći tek zadnjeg dana u mjesecu.

Dok ste prije morali poslodavcu slati preporučeno pismo, danas je dovoljno neformalno obostrano potpisano pismo.

Ovisno o trajanju radnog odnosa razlikuju se otkazni rokovi:

 Do 2 godine radnog staža = 6 tjedana otkaznog roka
 Od 3 godine radnog staža = 2 mjeseca otkaznog roka
 Od 6 godina radnog staža = 3 mjeseca otkaznog roka
 Od 16 godina radnog staža = 4 mjeseca otkaznog roka
 Od 26 godina radnog staža = 5 mjeseci otkazni rok

Tu i tamo se dogodi da je u ugovoru o djelu određen paušalni otkazni rok od tri mjeseca. To bi trebalo biti neovisno o trajanju aktivnosti unutar tvrtke, ali se ne odnosi na mjerodavno pravo. Poslodavac stoga nema pravo određivati ​​otkazne rokove koji se razlikuju od propisanih. Ako se ovdje pojave problemi, preporučujemo odlazak u Radničku komoru.

U razdoblju konačnog otkaza često dolazi do raznih dogovora između poslodavca i zaposlenika. Primjerice, događa se da zaposlenik iskoristi preostali godišnji odmor do prestanka radnog odnosa. To je u interesu obje strane.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Dogovoreno povećanje plaća za radnike u elektro i elektroničkoj industriji

Objavljeno

na

By

Otprilike 60.000 zaposlenih u elektro i elektroničkoj industriji može odahnuti. U trećem krugu pregovora poslodavci i sindikat uspjeli su dogovoriti novi kolektivni ugovor. KV plaće i nadnice rastu za 7,5 posto. Povećanja se primjenjuju od 1. svibnja.

Novi kolektivni ugovor minimalna plaća/minimalna osnovna plaća iznosit će 2.406,56 eura bruto mjesečno. Prihodi pripravnika, naknada i putnih naknada povećavaju se svaki za 7,5 posto. Naknada za drugu smjenu bit će povećana za jedan euro po satu.

“Dogovor u ovoj rundi i na ovoj razini bio je moguć samo kroz radne sastanke”, rekli su glavni sindikalni pregovarači Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA) u izjavi za javnost. Osim toga, partneri u kolektivnom ugovoru dogovorili su kvalifikacijsku ofenzivu. U sljedećih nekoliko godina zaposlenici bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja bit će kvalificirani kao KV radnici.

Nastavi čitati
LM