Prema studiji Austrijske radničke komore (AK) i Tehničkog sveučilišta u Beču, cijene starijih stambenih zgrada u Beču su od 2000. do 2022. godine porasle za čak 511 posto. Dok je prosječna cijena takve zgrade 2000. godine iznosila oko 573.000 eura, 2022. godine ta cijena dosegnula je 3,5 milijuna eura, prilagođeno za inflaciju. Taj rast daleko premašuje rast inflacije u istom razdoblju, koji je iznosio 62 posto, kao i rast građevinskih troškova od 98 posto

Prema riječima AK-ekonomista Thomasa Ritta, došlo je do ogromne dinamike cijena, pri čemu su najamnine često previsoke. AK procjenjuje da je oko 90 posto najamnina u starijim zgradama prekomjerno visoko. Osim toga, sve više kupaca dolazi iz komercijalnog sektora, što dovodi do profesionalizacije i daljnjeg rasta cijena. Tradicionalni bečki „kućevlasnik“ postupno nestaje.

Kupci često koriste razne metode kako bi vratili investiciju, no legalni putevi su, prema Rittu, rijetki. Strategije uključuju rušenje i izgradnju novih objekata, prodaju stanova kao vlasničkih jedinica ili nadogradnju potkrovlja — u svim slučajevima stanari moraju iseliti, a novi najamninski ugovori obično su skuplji i često vremenski ograničeni.

Stambeni ugovori za zgrade izgrađene prije 1946. u Beču potpadaju pod Zakon o najmu (MRG), koji štiti stanare, uključujući regulaciju visine najamnine. Novi objekti su izuzeti ili djelomično obuhvaćeni tim zakonom.

U Beču postoji oko 20.000 starijih stambenih zgrada, a u razdoblju od 2000. do 2022. godine prodano ih je oko 6.400. Otprilike petina svih stanova u Beču nalazi se u ovakvim zgradama.

AK poziva na reformu Zakona o najmu, uključujući ograničenje dodataka na najamninu na 25 posto te proširenje definicije starog objekta na sve zgrade starije od 30 godina. Također, traže se veće kazne za pretjerano visoke najamnine i ukidanje prekratkih najamnih ugovora.