Hrvatska
Čačić: Znanstvenik Lauc izgovara gluposti
Varaždinski župan Radomir Čačić posljednjih tjedana je najglasniji kritičar odluka hrvatske vlade.
Varaždinski župan Radomir Čačić posljednjih je tjedana najglasniji kritičar odluka Vlade i lokalnih uprava zbog suzbijanja širenja koronavirusa. Čačićeva županija je bila jedno vrijeme najgora regija u Europskoj uniji zbog visoke incidencije zaraženih na 100.000 stanovnika, a nakon donesenih mjera su uspjeli ostvariti prve pozitivne rezultate.
Još prije ostatka Hrvatske, njegova županija je odlučila zatvoriti srednje škole i ugostiteljske objekte. Odluka je na snazi od 21. studenog, a šest dana kasnije je zaustavljen rast epidemije, kada su imali sedmodnevnu incidenciju od više od 1.200 zaraženih na 100.000 stanovnika. Ovih dana je incidencija pala na 870 zaraženih s daljnjim silaznim trendom.
Za vrijeme uvođenja tih mjera, Čačić je imao obračune s gradonačelnikom Varaždina Ivana Čehoka te mnogim drugim epidemiolozima i stručnjacima. Iz današnje perspektive smatra da se napravio pomak i pozitivan rezultat: „Dakle, čini se da smo malo ranije dobili pravo da uvedemo mjere, veliki dio županija škole je zatvorio nakon nas, a mi smo zatvorili istovremeno s mjerama za ugostiteljstvo, kontaktne sportove, a nakon toga sedam dana i više razrede osnovnih škola“.
„Ako ima malo pameti i odgovornosti“, očekuje odluku na razini zemlje da se zatvore škole, a „srećom idu školski praznici“, izjavio je u gostovanju RTL Direktu. Na tvrdnju stručnjaka kako bi se pad dogodio i bez mjera, izjavio je: „Tu vrstu gluposti sam slušao jako dugo. (…) U svijetu postoji nekoliko najjačih svjetskih instituta koji se time bave i njih slušaju Merkel, Macron, Češka, Njemačka, ali, eto, u Varaždinu, Ogulinu, u Zagrebu imamo nekoliko njih koji pričaju tu praznu priču“.
Osvrnuo se i na znanstvenika Gordana Lauca, koji je izjavio da je prokuženost veća pet do 10 puta od evidentirane zaraženosti. Složio se da je prokuženost veća, ali ne toliko: „Ako danas imamo 12 tisuća zaraženih u županiji koji su prošli koronu, pomnožite to s tih 10 našeg stručnjaka Lauca. To je 120.000. Mi imamo 30.000 djece ispod 18. Od 165.000 građana Varaždinske županije, dakle, po cesti hodaju samo zaraženi. Treba biti ozbiljna budala…“.
Na kraju je zaključio kako Hrvatska treba gledati što radi Njemačka, kao što se na proljeće kopirala svaka njihova mjera: „Mi imao incidenciju 650, a Njemačka u pokrajinama u kojima je 200 zabranjuje izlazak na ulicu“.
Na Laucov odgovor nije trebalo dugo čekati. Poznati hrvatski znanstvenik oglasio se na svom facebook profilu. Njegov odgovor prenosimo u cijelosti.
“Župan Čačić prikazao je podatke koji pokazuju da je u Varaždinskoj županiji COVID-19 preboljelo možda i više od 50% nastavnika i radnika u tvornicamaKako su mi rekli da me župan Čačić nekoliko puta spomenuo poslušao sam sinoćnji RTL direkt.
Moram priznati da ja sasvim pristojno i razumno govorio i vjerujem da ima dobre namjere. Zato ću se potruditi pojasniti jednu stvar koju je pogrešno prikazao. Ne znam je li u pitanju nesporazum, ili mu je netko to namjerno krivo prikazao, no razlika između trenutne prevalencije (oko 3% što su pokazali testovi) i ukupnog broja do sada oboljelih (prokuženost koju možemo samo procjenjivati) je velika.
Župan Čačić kaže da je u pogonima, školama i sl. antigenskim testovima pronađeno oko 2,5 – 3% ljudi koji su potpuno asimptomatski, no ipak su zaraženi sa SARS-CoV-2. U Zagrebu je zaraženih nastavnika bilo čak i nešto više. Što nam taj podatak govori o stvarnom broju do sada zaraženih osoba u Varaždinskoj županiji ili Zagrebu?Varaždinska županija je na incidenciju stvarno zaraženih koju ima sada došla negdje polovinom listopada, a PCR testovi su to pokazali tjedan dana kasnije. Jedno mjesec dana bila je i znatno viša. Zaražena osoba je prosječno zaražena oko dva tjedna, dakle od tih 3% potvrđenih negdje oko 0,2% – 0,3% se svaki dan zarazilo / oporavilo.
Dakle rezultati testiranja pokazuju da je u zadnjih šezdeset dana negdje između 12% i 18% radnika i nastavnika u Varaždinskoj županiji (i nastavnika u Zagrebu) preboljelo COVID-19, a da nije imalo nikakve simptome.Broj od 2-3% utvrđen je antigenskim testovima za koje znamo da nisu potpuno pouzdani kada se koriste za testiranje asimptomatskih osoba. Procjene su da ih „promaše“ negdje između 20% i 40%. Postoji i problem lažno pozitivnih, no prema specifikacijama testa njih ne bi trebalo biti puno.
Za potrebu ovog izračuna pretpostavimo da je lažno negativnih bilo 30%, tako da bi to značilo da je stvarni broj radnika u tvornicama i nastavnika u Varaždinskoj županiji koji je u zadnja dva mjeseca bio asimptomatski zaražen s SARS-CoV-2 negdje između 16% i 24%.Iz brojnih studija koje su provedene u svijetu znamo da je COVID-19 asimptomatski kod 20 – 40% zaraženih osoba. Teško je znati jesu li ovih 16-24% u Varaždinu bili doista asimptomatski, ili su samo ignorirali blage simptome, no na tako velik broj asimptomatskih treba dodati još najmanje toliko ljudi koji su doista i razvili simptome COVID-19, što je doista minimalna i jako konzervativna procjena.Zaključno, rezultati koje je župan Čačić prikazao govore da je samo u zadnja dva mjeseca u tvornicama i školama u Varaždinu zaraženo najmanje 30%, a vrlo vjerojatno i preko 50% svih zaposlenika.
To naravno ne možemo ekstrapolirati na opću populaciju, budući da primjerice umirovljenik u nekom selu ipak ima manje kontakata s drugim ljudima no nastavnik u školi. No kako je u Varaždinskoj županiji u zadnja dva mjeseca PCR testovima potvrđena zaraza kod 11,500 ljudi, što je oko 8% odrasle populacije, čak i najkonzervativnije procjene govore da je stvarno zaraženo više od 30%, a možda čak i preko 50% ukupne odrasle populacije. Tako velik broj ljudi koji su u međuvremenu postali otporni na COVID-19 znači da možemo biti dosta sigurni da će se pad broja slučajeva nastaviti.
Pad bi se vjerojatno nastavio i ako bi došlo do relaksacije mjera (učinak prokuženosti od 30% više usporava širenje zaraze no nekoliko najjačih mjera zajedno), no kako s dolaskom zime sve više ljudi ima teški oblik COVID-19 moramo još malo izdržati i maksimalnim naporima svakoga od nas što više smanjiti broj zaraženih, posebice u visoko-rizičnim skupinama.
Cjepivo je jako blizu i bilo bi stvarno šteta izgubiti još više baka i djedova dok ih ne uspijemo cijepiti u sljedećih mjesec, dva i zbog toga se svatko od nas mora maksimalno potruditi minimalizirati kontakte s drugim ljudima kako se ne bi zarazio ili zarazio nekog drugog. No ako je netko već prebolio COVID-19, onda mu druženje s drugim osobama koje su također preboljele ne bi trebalo zamjeriti, jer ipak trebamo sačuvati i psihičko zdravlje. To je nemoguće kontrolirati ili propisati, tako da i tu možemo samo računati na osobnu odgovornost.”
Antonio Šećerović
Foto: Snimka zaslona | RTL.hr
Hrvatska
Sastanak predsjednika u Sloveniji: Slovenci pozvali na ukidanje granica
Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske – Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.
Proširenje Unije u njezinu je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.
– Proširenje je važno. Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć, dodala je Pirc Musar.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.
– Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, rekao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, nego da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.
– Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.
Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
– Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada prije. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica zauzima za punu provedbu ‘šengena’.
Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.
– Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.
Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengenskog prostora.
– Međutim, ‘šengen’ je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke ‘šengena’, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.
Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće”.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU-u.
– Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU-u, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju nego daju, rekao je.
Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.
– Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno jer mantra “ever closer union” je, recimo, jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma “da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”, rekao je.
Hrvatska
Poznati rezultati izbora u Hrvatskoj: HDZ-u 61 mandat, SDP-u 42, DP-u 14 i Mostu 11 mandata
Državno izborno povjerenstvo na svojim stranicama objavljuje privremene rezultate parlamentarnih izbora.
Rezultate DIP-a kako se budu osvježavali podaci možete pratiti ovdje.
Rezultati u mandatima nakon prebrojanih 99,3 posto glasova:
HDZ i partneri su osvojili 61 mandata.
SDP i partneri osvojili su 42 mandata.
Domovinski pokret i partneri osvajaju 14 mandata.
Most i partneri 11 mandata.
Možemo i partneri 10 mandata.
IDS i partneri 2 mandata.
Nezavisna platforma Sjevera osvaja 2 mandata.
Fokus, Republika osvaja 1 mandat.
Hrvatska
Ovo su prve izlazne ankete izbora u Hrvatskoj
Prve rezultate izlaznih anketa u 19 sati objavile su tri hrvatske televizije, HRT, Nova TV i RTL.
HDZ 58
Rijeke pravde (SDP) 44
Domovinski pokret 13
Most 9
Možemo 11
