Connect with us

Panorama

Broj stanovnika u Beču ponovno u porastu

Objavljeno

na

Prema preliminarnim podacima Bečkog statističkog ureda broj stanovnika u glavnom gradu Austrije 2021. povećao se za 13.900, odnosno za 0,7 posto. Tako je zabilježen najveći rast od 2017. godine, no taj broj nalazi se ispod desetogodišnjeg prosjeka (od 2011. do 2020.) kada je broj stanovnika u prosjeku rastao za 21.809 ili 1,2 posto. Najveći rast stanovništva pritom imaju rubni gradski okruzi na istoku i jugu Beča.

Austrijska prijestolnica 1. siječnja 2022. bilježi ukupno 1.935.000 stanovnika, što ga čini petim najvećim gradom u Europskoj uniji. Više stanovnika imaju samo Berlin, Madrid, Rim i Pariz. Prema najnovijoj prognozi demografskih kretanja iz 2018. predviđa se da će Beč dosegnuti brojku od dva milijuna stanovnika do 2027. godine.

Broj stanovnika Beča i 2021. godine povećao se ponajviše zahvaljujući doseljavanju. Prošle se godine u austrijsku metropolu doselilo 12.400 ljudi. Najviše novih bečkih građana rođenih u inozemstvu dolazi iz Sirije, Njemačke, Afganistana i Rumunjske. Doseljenici iz Hrvatske zauzeli su 11. mjesto na ljestvici, dok su 2020. bili među prvih pet, piše eurocomm.pr.

Prošle je godine u Beču ponovno zabilježen pozitivan prirodni prirast s 19.400 rođenih i 17.900 umrlih. Privremeni podaci pokazuju da pandemija nije značajno utjecala na natalitet u Beču, dok je 2021. smrtnost bila nešto viša od očekivanja, posebno tijekom novog pandemijskog vala krajem godine. Kao jedan od razloga povećanog mortaliteta navodi se pandemija koronavirusa. Od početka pandemije višak smrtnih slučajeva u Beču iznosi otprilike 9 posto, čime spada u prosjek zapadnoeuropskih zemalja.

Udio žena u glavnom gradu Austrije iznosi 51 posto te u odnosu na prethodnu godinu ostaje gotovo nepromijenjen, dok je prosječna starost Bečana prethodne godine blago porasla i sada iznosi nešto više od 41 godine. Zanimljiva je činjenica i da je Beč najmlađa austrijska savezna zemlja, a s oko 38 posto stanovništva rođenog u nekoj stranoj zemlji jedan je od najraznolikijih velikih gradova u Europskoj uniji uz Bruxelles.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Zanimljivosti

Baby Lasagna: Ne mogu prihvatiti 50.000 eura, molim Plenkovića da taj novac donira

Objavljeno

na

By

Baby Lasagna oglasio se nakon što mu je vlada ponudila 50.000 eura. Naime, na sjednici tehničke vlade Andrej Plenković objavio je da će novčano nagraditi Marka Purišića, poznatijeg kao Baby Lasagna, nakon njegovog nevjerojatnog uspjeha i osvojenog drugog mjesta na ovogodišnjem Eurosongu.

Odlučili su mu ponuditi nagradu od 50.000 eura za “ogromnu promidžbu” Hrvatske. Međutim, Marko se sada oglasio i rekao da želi da novac ide u humanitarne svrhe.

“Zahvaljujem hrvatskoj vladi na novčanoj nagradi u iznosu od 50.000 eura. Ipak, te novce ja ne mogu prihvatiti. Mogao bih navesti mnogo razloga zašto, ali prvi, najbitniji i dovoljni je što postoji puno drugih pojedinaca i organizacija kojima će ti novci daleko više pomoći”, napisao je Marko.

“Ovim putem molim gospodina Plenkovića da u moje ime i u ime hrvatske vlade donira 25.000 eura Zavodu za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom Mladen Ćepulić. Nadalje, ostalih 25.000 eura volio bih donirati Zavodu za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica KBC Zagreb. Hvala”, poručio je.

Nastavi čitati

Panorama

Vozači ‘provalili‘ trik kojim izbjegavaju policijske kamere

Objavljeno

na

Pametne policijske kamere trebale bi napraviti red na cestama. No, kako tehnologija kamera napreduje, napreduju i trikovi vozača koji uvijek pronađu način kako izbjeći kaznu.

Najnoviji primjer stiže iz Velike Britanije gdje su vozači pronašli način kako svoje registarske pločice učiniti “nevidljivima”.

Britanski mediji izvještavaju o ‘nevidljivim pločicama‘ koje kamere ne mogu očitati. Riječ je o infracrvenim reflektirajućim registarskim pločicama, poznatim kao 3D ili 4D pločice, piše BirminghamLive, prenosi jutarnji.hr.

U Velikoj Britaniji je, naime, propisana dimenzija pločica, font te boje, no posljednjih godina napredak u tehnologiji proizvodnje doveo je do razvoja različitih vrsta registarskih pločica, uključujući standardne 2D, ali i 3D i 4D pločice.

Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.

Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.

Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.

Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.

Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.

Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.

Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.

Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.

Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.

Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.

Situacija se toliko otela kontroli da je policija nedavno predstavila nove kamere koje otkrivaju ‘lažne, nevidljive pločice‘.

Već nakon par dana, uhvaćeno je nekoliko vozača s nevidljivim pločicama i svaki od njih je kažnjen sa 100 funti (116 eura).

Craig Collingswood, član kabineta za okoliš u Gradskom vijeću Wolverhamptona rekao je da njegov grad prednjači u borbi protiv drskih prijestupnika.

‘Ulažemo u ovu najsuvremeniju tehnologiju za odvraćanje i otkrivanje prijestupnika jer su vozne trake za autobuse ključne za učinkovito funkcioniranje mreže javnog prijevoza, a kamere za kontrolu brzine pomažu u zaštiti javnosti od prebrzih vozila i smanjuju vjerojatnost sudara.

Svi vozači mogu očekivati ​​kaznu ako se utvrdi da koriste ove ilegalne metode za izbjegavanje kamera, a vozačima taksija s licencom Wolverhamptona može se suspendirati ili poništiti dozvola‘, zaključuje Collingswood.

Nastavi čitati

Panorama

Austrija: Opada interes za kupovinu električnih automobila, raste potražnja za automobilima s unutarnjim izgaranjem

Objavljeno

na

Procvat električnih automobila usporava. U travnju ove godine na cestama je bilo znatno više novoregistriranih osobnih automobila nego prije godinu dana. Registracije novih automobila porasle su za 15,3 posto na 21.337.

Međutim, povećanje je “uglavnom posljedica značajnog porasta registracija motora s unutarnjim izgaranjem i hibrida, dok je potražnja za električnim automobilima pala treći mjesec zaredom”, rekao je šef austrijske statistike Tobias Thomas.

U usporedbi s travnjem prošle godine, broj novoregistriranih automobila s motorima na klasično izgaranje porastao je za četvrtinu (plus 25,2 posto) na 12.267. Hibridni automobili također su bili u većoj potražnji, pri čemu je potražnja za benzinskim hibridima porasla za oko 10,9 posto na 4555 automobila. S druge strane, čisto električni automobili bili su manje popularni.

Nastavi čitati
LM