Unatoč tome što u Austriji veliki broj tvrtki ima problema sa poslovanjem i dalje je veliki broj tvrtki koje traže radnike. Naime, prema zadnjoj objavi AMS-a u Austriji je trenutačno slobodno više od 150.000 radnih mjesta. Za one koji traže posao donosimo pregled poslova po branšama.

Ovo su slobodna radna mjesta po branšama u Austriji:

Građevinarstvo, pomoćni građevinski obrt, drvo, tehnika gradnje: 10.667
Rudarstvo, sirovine, staklo, keramika, kamen: 5.205
Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost: 14.758
Kemija, biotehnologija, hrana, plastika: 1.198
Elektrotehnika, elektronika, telekomunikacije, IT: 23.081
Trgovina, logistika, transport: 25.878
Poljoprivreda, hortikultura, šumarstvo, okoliš: 1.239
Strojarstvo, automobili, metal: 18.246
Mediji, grafika, dizajn, tisak, umjetnost, obrt: 605
Računovodstvo, kontroling, porezi: 4.544
Poslovi čišćenja, održavanja domaćinstva, polukvalificirani i nekvalificirani poslovi: 5.785
Socijalna, zdravstvena, njega ljepote: 18.737
Tekstil, odjeća, moda, koža: 169
Turizam, ugostiteljstvo, slobodno vrijeme: 14.602
Znanost, obrazovanje, istraživanje i razvoj: 4.121
Zaštita, sigurnost, nadzor: 406

“Sa 152.267 slobodnih radnih mjesta, nedostatak radne snage i dalje je alarmantno visok. Kako bismo osigurali konkurentnost naše lokacije, hitno moramo smanjiti troškove rada koji nisu povezani s plaćom, jer je rad preskup, a troškovi energije također predstavljaju ogroman pritisak na Austriju kao poslovnu lokaciju. Trebamo brze mjere pomoći, pod hitno.Sve više je tvrtki i poslova ugroženo”, upozorava glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger.

Situacija je i dalje posebno napeta u maloprodaji s 25.878 slobodnih radnih mjesta te u sektoru elektrotehnike, elektronike, telekomunikacija i informatike s 23.081 slobodnim radnim mjestom.

“Hitno su potrebni poticaji za prekovremeni rad, olakšice za zaposlene na puno radno vrijeme i one koji rade u starijoj dobi, kao i proširenje mjesta za čuvanje djece. Degresivna naknada za nezaposlene također može pomoći da se ljudi brže zapošljavaju – trebalo bi biti nikakvih zabrana razmišljanja u pregovorima o vladi”, naglašava Egger.

Kardinal Christoph Schönborn, koji odlazi s dužnosti bečkog nadbiskupa krajem siječnja oko svog 80. rođendana, zalaže se za “gradnju mostova bez naivnosti” kada je riječ o islamu te je pozvao da se više priča o temi migracija. Objektivnost i manje emocija. Istodobno, imigrantima mora biti jasno da se moraju pridržavati osnovnih vrijednosti demokracije i posvetiti se Austriji.

“Islamski koncept identiteta, države i vjere više nam nije prihvatljiv u ovakvom obliku”, istaknuo je Schönborn. Muslimani u Austriji moraju priznati da su prije svega građani ove zemlje i da ovdje mogu slobodno ispovijedati svoju vjeru – “ali i uz poštovanje drugih religija”. To je i Katolička crkva morala naučiti u povijesti. U konačnici, relativna razlika između vjere i politike također je povezana s građanskim slobodama kao što su sloboda vjeroispovijesti, sloboda savjesti i sloboda okupljanja, prenosi APA.

Schönborn je jasno rekao da Austriji treba imigracija zbog njezine demografske situacije. Inače skrb o starijim osobama, poput 24-satne skrbi, sada ne bi bila moguća. Ovo pitanje treba odvojiti od pitanja izbjeglica. Ujedno je pozvao da se prema ljudima postupa onako dobro kako bi netko želio da se prema njemu postupa u njihovoj situaciji.

Po Schönbornovom mišljenju, pitanje treba li svećeništvo biti otvoreno za žene ostat će na stolu i nakon nedavno završene Svjetske sinode. U svakom slučaju, već ima mnogo žena na vodećim mjestima u crkvi. Također nema problema s crkvama koje vode žene. No, služba župnika vezana je za svećeništvo koje, prema tradiciji dugoj 2000 godina, obnašaju samo muškarci.

Prema Kathpressu u nedjelju, Katolička akcija Austrija (KAÖ) govorila je u korist obvezujućih prava glasa na razini crkvenog vodstva u nedjelju. Obavezno savjetovanje, transparentnost i odgovornost trebali bi se – kako zahtijeva Svjetska sinoda – primijeniti i u slučaju imenovanja biskupa, kao što je sada slučaj u Bečkoj nadbiskupiji, zatražila je potpredsjednica KAÖ Katharina Renner. Kritizirala je i nedovoljno razvijeno pravo glasa među župnim vijećima.