Austrija
Bečki ugostitelji: “Puno nas neće opstati, očajni smo”
U hladne prosinačke dane, centar Beča bi uvijek bio dobro ispunjen. Predbožićno vrijeme na gradske ulice uvijek izmami veliki broj ljudi. Poslovično bi bili puni i bečki hoteli jer prosinac u Beču često je “motiv i sa/za božićne čestitke”. Ove godine prizori su potpuno drugačiji. Bečki restorani i kafići su zatvoreni, a nema ni tradicionalnih božićnih sajmova, tek božićni ukrasi da nas podsjete da je predbožićno vrijeme važan dio bečke i austrijske tradicije. Punč s prijateljima i kolegama pričekat će neke bolje dane. Boljim danima se nadaju i bečki ugostitelji.
Prema odluci austrijske vlade kafići i restorani u Austriji zatvorili su svoja vrata 3. studenog, a tako će ostati najmanje do početka siječnja. To je drugi put ove godine da su ugostiteljski objekti morali prisilno zatvoriti zbog pandemije koronavirusa. Ugostiteljski sektor je, jednako kao i onaj turistički – na aparatima. Austrija je “svjetski prvak” u turizmu među državama koje nemaju izlaz na more. S preko 11 milijardi eura prometa i preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata (službeni podaci za 2018. godinu) ugostiteljska djelatnost važan je dio austrijske ekonomije. S preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata, koji zapošljavaju preko 200 tisuća ljudi, austrijski ugostitelji nisu samo važan kotač austrijske ekonomije, nego su na neki način i dio austrijske tradicije.
Među mnogobrojnim bečkim ugostiteljima nalaze se i Hrvati. Veliki broj hrvatskih građana koji žive u austrijskoj metropoli vole posjećivati ugostiteljske objekte koji slove kao “hrvatski”, odnosno domaći. Mnogi kažu da se tamo najbolje osjećaju, a to je i svojevrsni podsjetnik da Hrvatska i nije tako daleko. Kao i najmanje 40 tisuća ostalih ugostitelja i njih muče iste brige – egzistencijalni problemi i neizvjesnost koja vlada u vrijeme pandemije koronavirusa.
Za potrebe ovog članka kontaktirali smo njih nekoliko. Većina nije bila pretjerano voljna za razgovor, ističu tek kako je teško i kako ove okolnosti nisu normalne. Jedan od onih s kojim smo razgovarali je vlasnik poznatog kafića i okupljališta Hrvata (i mnogih drugih gostiju) u 15. bečkom kotaru. U ugostiteljstvu je gotovo dva desetljeća, a ovakvu situaciju ne pamti. “Teško je, ove okolnosti nas dovode na rub očaja, a najgore je što vlada neizvjesnost. Toliko smo godina ulagali u svoje ugostiteljske objekte, borili se – ljudima osiguravali plaće. Pandemija bi mogla sve otjerati u nepovrat. Vladine mjere nisu dovoljne, mnogi ugostitelji neće preživjeti ovu pandemiju.”
Njegovo mišljenje dijeli i vlasnik manjeg ugostiteljskog objekta u 12. bečkom kotaru. “Nemam riječi. Mislim da za ovo nitko nije bio pripremljen. Teško je. I nama ugostiteljima, a još više i našim djelatnicima. Nadam se da će ovo brzo proći, ali nisam siguran koliko će vremena trebati da se sve vrati u normalu. I ovi ljetni mjeseci, nakon prvog lockdowna, bili su ispod normalnog prosjeka. Bojim se i da se ljudi polako odvikavaju od kafića. Pogledajte samo ugostiteljske objekte u prvom bečkom kotaru. Mnogi od njih više neće otvoriti. Tužno je. Ne znam kako će sve ovo izgledati u budućnosti”.
Isti problemi muče i vlasnike restorana. Vlasnik jednog restorana u 5. bečkom kotaru istaknuo je kako razmišlja o zatvaranju svog restorana. “Već devet mjeseci poslujemo u minusu. Već bi zatvorio svoj restoran, ali dugo sam u ovom poslu i teško je reći zbogom onom što si godinama gradio. Pored moje obitelji u restoranu radi još 9 djelatnika. Svima je teško. Vlada je nešto ponudila, ali mislim da pomoć mora biti izdašnija. Istina, kafićima je možda i teže, mi bar imamo mogućnost da dostavljamo svoju hranu. No, broj dostava je puno manji, ljudi su više kod kuće i više kuhaju. Nikome nije lako. Pored toga, ne možete mi reći da se ljudi lakše zaraze u restoranu gdje su kontrolirani uvjeti, nego primjerice u shopping centru. Nisam pretjerani optimist.”, pojasnio je.
Austrijska vlada najavila je (u slučaju povoljne epidemiološke situacije) ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata početkom siječnja. Do tada, ugostiteljima predstoji nada da će pandemija koronavirusa zbilja popustiti i da će njihovi objekti ponovno krenuti s radom u siječnju.
Svi zajedno se nadamo i da je ovaj lockdown bio i posljednji takav u Austriji. Ugostiteljstvo još jedan sigurno ne može preživjeti. S nadom u bolje sutra, vjerujemo da ćemo sljedeće godine ponovno uživati u našim omiljenim restoranima i kafićima, i da će ova godina biti jedno loše sjećanje koje ćemo što prije zaboraviti.
R.P
Foto: kroativ.at / Marcus Spiske – unsplash.com
Austrija
Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.
“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”.
Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.
Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.
Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.
Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.
Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.
Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”
Austrija
Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
Austrija
U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.
U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.
Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.
Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.
Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.
