Hrvatsku ove godine očekuje veliki pad gospodarskih aktivnosti, puno veći nego što je ranije najavljeno. Zbog pandemije corona virusa može se očekivati da će hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini potonuti za čak 11 posto, što je veći pad nego u bilo kojoj drugoj zemlji srednje i istočne Europe.
Ovo su najnovije prognoze prestižnog bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji je nedavno dao svoju procjenu utjecajacorona krize na tranzicijske ekonomije. Analiza ističe da je pandemija izazvala neviđen šok u ekonomijama zemalja regije i da će njezine posljedice biti jače od onih iz posljednje recesije.
Prema Beču, Hrvatska će stradati najgore, zbog pretjerane orijentacije na turizam, u koji se okreće svaka peta kuna svog gospodarstva. Štoviše, pad hrvatskog BDP-a ove bi godine mogao biti gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini zemalja u tranziciji, koji iznosi 6,1 posto.
“Hrvatska ekonomija, koja jako ovisi o turizmu, među najranjivijima je za pandemiju Covid-19”, upozoravaju iz Beča.
I hrvatski makroekonomisti upozoravaju da Hrvatsku u ovoj godini čeka pad u ekonomski ponor.
“Realno je očekivati pad BDP-a s devet na 11 posto ove godine. To će uvelike ovisiti o padu prometa u turizmu, kao i padu ostalih industrija “, rekao je za Index Damir Novotni, ekonomski analitičar.
“Ove godina je izgubljena, bio je pad od 9, 10 ili 11 posto”, rekao je Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje da će dubina pada ovisiti o daljnjem kretanju epidemije i pronalasku cjepiva, kao i o tome hoće li i kako biti organizirana sloboda kretanja ljudi u EU, o čemu ovisi i hrvatski turizam.
Analitičari su posebno zabrinuti zbog mogućnosti da se Hrvatska na jesen vrati u karantenu. Izračuni Lovrinčevića, na primjer, pokazuju da karantena košta Hrvatsku do stotine milijuna eura svaki dan. Također, dodaje, dosadašnja iskustva pokazuju da gotovo nijedno svjetsko gospodarstvo, pa ni hrvatsko, ne može izdržati karantenu koja bi trajala dulje od tri mjeseca.
Novotny, s druge strane, upozorava da bi mogući povratak na zastoj u jesen značio veći pad gospodarske aktivnosti za Hrvatsku od one najavljene u Beču, jer bi tada bio pad BDP-a od čak 15 posto.
T.N.
Foto: HTZ