Donja Austrija uvodi novi jednokratni bonus za grijanje u iznosu od 150 eura – pravo imaju građani s niskim primanjima, a prijave počinju već 22. listopada 2025.

U utorak, 21. listopada, vlada Donje Austrije odlučuje o novom grijavnom dodatku za građane koji se najteže nose s visokim troškovima energije. Prema informacijama iz ureda socijalne ministrice Christiane Teschl-Hofmeister (ÖVP) i zdravstvene ministrice Eve Prischl (SPÖ), dodatak je namijenjen najugroženijim skupinama stanovništva.

Prijave od 22. listopada do kraja ožujka

Prijave za dodatak moguće su od srijede, 22. listopada 2025., i trajat će do 31. ožujka 2026.. Radi se o pomoći za grijnu sezonu 2025./2026..

Tko može podnijeti zahtjev?

Za dodatak se mogu prijaviti:

• Građani s niskim prihodima
• Mirovljenici s minimalnim primanjima
• Svi koji najmanje 6 mjeseci imaju prijavljeno glavno prebivalište u Donjoj Austriji

Uvjet je da neto mjesečni prihod kućanstva ne prelazi određene pragove socijalne pomoći:

Primjeri graničnih iznosa (2025.):

• Samci: do 1.273,99 €
• Parovi: do 2.009,85 €
• Dodatak po djetetu: 196,57 €
  (ako dijete zarađuje manje od 468,58 €)

Kako se podnosi zahtjev?

• Korisnici socijalne pomoći ne moraju podnositi zahtjev – isplata ide automatski.
• Svi ostali (npr. zaposleni s niskim primanjima ili mirovine ispod granice) moraju osobno podnijeti zahtjev u općini svog prebivališta.

Koliko se dobiva?

Dodjeljuje se jednokratni bonus od 150 eura po kućanstvu.

Sve više austrijskih škola izbacuje svinjetinu iz svojih jelovnika – slučaj je stigao do Parlamenta. FPÖ optužuje: ‘Kulturne vrijednosti se žrtvuju zbog vjerskih prilagodbi!’

Na početku školske godine, jedna majka iz Austrije primijetila je da školski jelovnik za njezinu kćer ne nudi više jela sa svinjetinom – ponuđene su samo opcije “vegetarijanski” ili “bez svinjetine”. Prvo je pomislila da se radi o pogrešci, ali brzo je postalo jasno da svinjetina u toj školi više nije dio prehrane. I nije jedina – takva praksa, čini se, postaje sve češća diljem Austrije.

FPÖ: “Ne ideološkim zabranama hrane!”

Sada se u raspravu uključila desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ). Zastupnica u Nacionalnom vijeću Ricarda Berger službeno je uputila parlamentarno pitanje ministru obrazovanja Christophu Wiederkehru (NEOS).

“Roditelji imaju pravo da se u školama poštuju tradicionalne prehrambene navike i kulturne vrijednosti – uključujući i svinjetinu,” poručila je Berger, dodajući da se jelovnici ne bi smjeli mijenjati zbog zahtjeva vjerskih manjina.

Ključna pitanja upućena ministru:

1. Koliko je pritužbi roditelja ili školskih odbora stiglo zbog ukidanja svinjetine u školama?
2. U koliko škola trenutno nema jela sa svinjetinom?
3. Postoje li službene preporuke ili direktive Ministarstva da se svinjetina ne poslužuje zbog vjerskih razloga?
4. Planira li ministar konkretne mjere za očuvanje tradicionalne austrijske prehrane u školama?
5. Kako ministarstvo komentira činjenicu da vjerski propisi jedne skupine utječu na prehrambenu ponudu u javnim školama?
6. Koje će mjere biti poduzete da kulturna raznolikost ne rezultira jednostranim prilagodbama prema jednoj religijskoj skupini?

Školska prehrana postaje političko pitanje

Ova tema mogla bi izazvati novu rundu kulturno-političkih rasprava u Austriji, s obzirom na osjetljivost teme integracije, religije i očuvanja tradicije – sve to kroz prizmu školske prehrane i jednog običnog Wiener Schnitzela.

Po prvi put nakon više od četiri godine, Austrija je 21. listopada 2025. deportirala osuđenog afganistanskog kriminalca izravno u Kabul – riječ je o muškarcu osuđenom za silovanje i teške tjelesne ozljede.

Radi se o državljaninu Afganistana rođenom 1994. godine, koji je u Austriji odslužio gotovo četiri godine zatvorske kazne zbog teškog seksualnog nasilja (prema članku 201 Kaznenog zakona) i teške tjelesne ozljede (članak 84 KZ-a).

Deportacija izravno u Kabul

Prema navodima austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, deportacija je izravno koordinirana između austrijskog Ureda za strance i azil (BFA) i afganistanske administracije. Austrijski policajci su osobno dopratili osuđenika do Kabula.

Pripreme trajale mjesecima

Još početkom godine, austrijski dužnosnici posjetili su Afganistan kako bi uspostavili tehničku i operativnu suradnju oko mogućih deportacija. U rujnu su pak afganistanski predstavnici boravili u Beču, gdje su finalizirani dogovori o povratku afganistanskih državljana osuđenih za kaznena djela.

Više deportacija u pripremi

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) najavio je nastavak ovakve prakse:

“Najavili smo deportacije osuđenih kriminalaca u Afganistan i sada ih provodimo. Ovaj odlučan i potreban put ćemo dosljedno nastaviti.”

Prema službenim informacijama, još deportacija je već u pripremi.