Austrija
Beč. Posjetili restoran sa psom pa dobili kaznu od 300 eura
Prema izvješću Kronen Zeitunga, jedan se par u Beču osjećao “kao da su kriminalci”. Razlog je čudan. Naime, gospodin i gospođa L. dobili su pozamašnu kaznu od preko 300 eura nakon što su sa svojim maltezerom “Kessy” posjetili restoran u Alsergrundu. Incident se dogodio odmah nakon izlaska iz restorana.
Na putu kući, prema dojavi, par je zaustavila policijska patrola. Unatoč tome što je “Kessy” bila na uzici, postoji opća zabrana ulaska pasa u taj prostor. Par je očekivao oštro upozorenje policajaca, no uručena im je kazna.
Par je na račun toga dobio kaznu od čak 300 eura. “Ljubazno smo tražili upozorenje, ali tretirani smo kao kriminalci. Visina kazne je neprihvatljiva!”, navodi se u poruci gospodina L.
A razočarana je i gospođa L.: “Nikada se nijedan ugostitelj nije bunio da ne smijemo doći u restoran s našom ‘Kessy’. Naprotiv, uvijek smo dobrodošli.” Par se već žalio i na zabranu i na kaznu.
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka traži radnike od svibnja, plaća od 2523 bruto
Ponovno počinje potraga za ljetnim i prazničnim poslovima. MA 48 također ponovno traži aktivnu podršku u ljetnim mjesecima.
Iza MA48 su si postavili cilj da Beč učine gradom pogodnim za život kakav svi poznajemo. Kako bi to nastavili činiti, traže radničku podršku za ljeto.
“Tražimo učenike i studente od 18 i više godina koji žele pomoći u poslovima prikupljanja otpada i čišćenja ulica. Osim toga, MA 48 zahtijeva fizičku spremnost, uživanje u radu na otvorenom i dobro poznavanje govornog i pisanog njemačkog jezika.”, stoji u pozivu na posao.
Zauzvrat vam se nudi posao od 40 sati uz plaću od najmanje 2523 eura bruto mjesečno. 48ersi ističu “lijepu i ugodnu radnu atmosferu” i raznoliku lepezu zadataka. Budući da želimo povećati udio žena u struci, one su posebno pozvane da se prijave.
Svi koji su zainteresirani podržati MA 48 najmanje tri tjedna neprekidno od svibnja do listopada mogu se prijaviti do 30. travnja 2024. Sve informacije i online prijavu možete pronaći na: jobs.wien.gv.at
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
Austrija
Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
Austrijski zdravstveni sustav zahvaljujući izvrsnoj medicinskoj skrbi spada među najbolje u svijetu. Zbog visokih investicija u medicinski napredak austrijske zdravstvene ustanove opremljene su vrlo modernom tehnologijom. Optimalna skrb oko bolesnika, poticanje zdravlja u skladu s potrebama i dosljedna prevencija spadaju među prioritete austrijskog zdravstvenog sustava.
U Austriji se zdravstveni sustav većim dijelom financira iz doprinosa za socijalno osiguranje i poreze, a manjim dijelom privatnim sredstvima kao što su npr. participacije za recepte, sudjelovanje u troškovima, dnevne participacije za boravak u bolnici i doprinosi za privatno zdravstveno osiguranje.
Javna zdravstvena skrb pokriva se preko zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće. Te usluge obuhvaćaju na primjer ambulantnu i stacionarnu skrb, medicinsku rehabilitaciju, lijekove, subvencije za lijekove, preventivne preglede ili naknadu za vrijeme trudničkog bolovanja. Za ambulantnu skrb nadležni su liječnici u liječničkim ordinacijama i bolničke ambulante, stacionarna skrb pruža se u bolnicama.
Svi koji rade u nesamostalnoj djelatnosti moraju imati obvezno osiguranje. I velik dio zaposlenih u samostalnoj djelatnosti mora zaključiti obvezno osiguranje. Djeca, supružnici, registrirani partneri i izvanbračni partneri u obiteljima s djecom mogu biti besplatno suosigurani. Pod određenim pretpostavkama moguće je i samostalno osiguranje.
Osiguranici i članovi njihovih obitelji imaju jednostavan pristup zdravstvenim uslugama javno-zdravstvenog sustava. Mogu koristiti usluge medicinske skrbi liječnika u ordinacijama koji imaju ugovore s nositeljima zdravstvenog osiguranja i javnih bolnica. Neke usluge kao što su npr. participacije za lijekove, privatni liječnici i privatne bolnice, određene stomatološke usluge ili dnevna participacija za boravak u bolnicama moraju se privatno podmiriti. Ako osoba nema zdravstveno osiguranje, sama snosi sve troškove korištenih zdravstvenih usluga.
U slučaju bolesti koja nije uzrokovana krivnjom zaposlenika, poslodavac kroz određeno vremensko razdoblje plaća naknadu koja ovisi o pripadnosti poduzeću i vrsti zaposlenja. Nakon toga bolesni posloprimac dobiva naknadu za bolovanje od zdravstvenog osiguranja koja je, doduše, niža od naknade za rad.
