Austrija
Beč do 2040. želi postići ugljičnu neutralnost
Do 2025. austrijska prijestolnica godišnje namjerava postaviti onoliko fotonaponskih sustava koliko ih je bilo instalirano u posljednjih 15 godina. Austrijska prijestolnica postavila je ambiciozan cilj da do 2040. godine postane grad s nultom stopom emisija stakleničkih plinova, a ugljičnu neutralnost prije svega namjerava postići energetskom tranzicijom i znatnim ulaganjima u obnovljive izvore energije.
Član bečkog gradskog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky istaknuo je da Beč želi postati primjer drugim gradovima po pitanju korištenja solarne energije. Stoga gradska koalicija do kraja mandata, koji traje do 2025., godišnje namjerava postaviti onoliko fotonaponskih sustava koliko ih je bilo instalirano u posljednjih 15 godina. Time će se u roku od pet godina njihova ukupna snaga povećati sa sadašnjih 50 MWp na 250 MWp, a do 2030. trebali bi dosegnuti snagu od nevjerojatnih 800 MWp.
Kako bi Beč mogao postići taj cilj, svake će godine instalirati solarne module čija će ukupna površina odgovarati onoj od 90 do 100 nogometnih igrališta. Pritom će se za postavljanje uglavnom koristiti površine poput krovova i pročelja javnih zgrada te parkirališta, deponiji i slično, a poticat će se inovativna rješenja poput upotrebe solarnih modula od tankog filma, ugradnje solarnih panela na pročelja građevina ili stvaranje hlada na ozelenjenim krovovima uz pomoć solarnih sustava.
Grad Beč nastoji potaknuti i građane da daju svoj doprinos zaštiti okoliša, stoga je postupak izdavanja dozvola za instaliranje fotonaponskih postrojenja pojednostavljen, a umjesto dosadašnjih milijun eura bit će osigurano ukupno tri milijuna eura godišnje za subvencioniranje solarnih panela. Osim toga, ove godine s radom započinje i novi ured koji će građanima i poduzećima pomagati u svim fazama razvoja projekata na području solarne energije.
Predviđa se da će se zahvaljujući ovoj inicijativi stvoriti oko 1.200 radnih mjesta u Beču i okolici.
- Mladić iz Hrvatske u nesreći na gradilištu u Njemačkoj izgubio život
- U Münchenu pucnjava ispred izraelskog veleposlanstva
- Austrija: Građanima koji rade više novca od 2025.
- Spor oko previsokog minimalnog dohotka u Beču. Pojedini političari smatraju da se isplaćuje previše novca
- Radi prosvjeda 2. listopada bečki privatni vrtići neće raditi
Austrija
Austrija: Građanima koji rade više novca od 2025.
Zbog djelomičnog ukidanja hladne progresije, koje je već provedeno prethodnih godina, od 2025. povećavaju se i granice poreza na plaće i dohodak. Ovo povećanje granica tablice poreza na plaće (isključujući najvišu poreznu stopu za dohodak iznad milijun eura) znači i povećanu granicu oslobođenja od poreza. To je 13.308 eura godišnje za 2025. godinu (ove godine 12.816 eura).
Da bi se mogao izračunati stvarni neto prihod od 2025. godine, još uvijek nedostaje brojka aprecijacije za nadolazeću godinu. Iznos doprinosa za socijalno osiguranje i najviša osnovica doprinosa također se temelji na tome. Uzimajući u obzir aprecijaciju od 1.063 od iduće godine, najveće godišnje povećanje iznosi oko 330 eura neto, prenosi kroativ.at
No, treba uzeti u obzir i da, kao i prošle godine, mnogi zaposlenici mogu očekivati značajna povećanja plaća zbog kolektivnog ugovora i pregovora o plaćama koji se održavaju najesen. To znači da će se bruto dohodak također u mnogim slučajevima povećati od 2025. nadalje.
Neue Lohnsteuertabelle ab 2025
So sieht die neue Lohnsteuertabelle ab 2025 aus:
| Einkommen (2025) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2025) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 13.308 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 21.617 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 35.836 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 69.1660 Euro | bis 66.612 Euro | 40 % | 40 % |
| bis 103.072 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Austrija
Spor oko previsokog minimalnog dohotka u Beču. Pojedini političari smatraju da se isplaćuje previše novca
U Beču je posebna sjednica na temu minimalnog dohotka dovela do ranog početka jeseni u bečkom gradskom parlamentu. FPÖ je u srijedu iskoristio slučaj sirijske obitelji u Beču sa sedmero djece kako bi doveo u pitanje trenutni sustav socijalne skrbi.
SPÖ je branio sustav socijalne skrbi i obranio se od poziva saveznih političara. Mogli su se čuti i predizborni tonovi vezani uz predstojeće izbore za Nacionalna vijeća.
Čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp traži da se socijalne naknade poput minimalnog dohotka ubuduće isplaćuju samo građanima Austrije. Aktualan je slučaj sirijske obitelji s pravom na azil koja prima 4600 eura bečke socijalne pomoći. To je “72.000 eura godišnje za nečinjenje ničega”, izračunala je Slobodarska stranka u gradskoj vijećnici i želi znati od gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ): “Kako to objasniti radnom stanovništvu?”
Jörg Konrad iz NEOS-a podsjetio je FPÖ na njegovu odgovornost u bivšoj vladi s ÖVP-om. “Ovom odlukom zadali ste našoj zemlji društveno-politički nered iz čisto populističkih razloga”, kritizirao je. No, “apsolutno je jasno” da se rad mora isplatiti. NEOS stoga poziva na jedinstveni sustav kojim bi upravljao AMS. Stoga se zalagao za sudjelovanje ružičaste vlade nakon izbora za Nacionalno vijeće.
Za Judith Pühringer iz Zelene stranke, FPÖ svojim posebnim sastankom vodi “posao sramote i posao podjela”. Tvrdila je da je oko lipnja većina primatelja minimalnog osiguranja radila i da su jednostavno trebali nadopuniti svoje niske plaće. “Minimalna sigurnost je društvena mreža neophodna za preživljavanje” i “čin solidarnosti”, rekla je Pühringer, koja je također kritizirala tirkizno-plavu reformu socijalne skrbi.
Govor Caroline Hungerländer (ÖVP) bio je prilično FPÖ-težak. Bečka vlada potiče unutarnju migraciju kroz socijalni sustav koji je na snazi u saveznoj prijestolnici. “To je previše”, rekla je zastupnica o useljavanju ljudi iz “stranih kultura”. Više od polovice onih koji primaju minimalni dohodak također su državljani trećih zemalja. ÖVP stoga poziva na kliznu ljestvicu za obitelji s više djece i hitnu primjenu osnovnog zakona o socijalnoj skrbi i u Beču.
Kurt Wagner iz gradonačelnikove stranke SPÖ također je sastanak koji je inicirala Slobodarska stranka doživio kao još jedan pokušaj podjele ljudi. Naravno, branio je bečki sustav socijalne skrbi: “Humanitarnu pomoć pružamo pristojno i dostojanstveno. Pomažemo ljudima tamo gdje im je potrebno. Ne trebaju nam savjeti na saveznoj razini, savezne države se trebaju dogovoriti.”
Austrija
Radi prosvjeda 2. listopada bečki privatni vrtići neće raditi
Privatni dječji vrtići u Beču ostat će zatvoreni 2. listopada 2024. Nastavljaju svoje sastanke u tvrtki. Njihovi sindikati traže jedinstven okvirni zakon.
Pod motom „Dosta je bilo – jedan zakon za sve!“, djelatnici vrtića održat će 2. listopada svoje poslovne sastanke na javnim prostorima. Nakon nekoliko sastanaka posljednjih godina na kojima je sudjelovalo više tisuća zaposlenika oni sada žele nastaviti s pritiscima. Objekti će ostati zatvoreni na ovaj dan. Prosvjede podržavaju sindikati GPA i Vida.
Unatoč početnim pozitivnim pomacima, i dalje postoji velika potreba za djelovanjem u području osnovnoškolskog obrazovanja djece. Sastanci poduzeća imaju za cilj pokazati hitnost zahtjeva budućim državnim dužnosnicima.
Uz poboljšanje omjera skrbi za djecu, smanjenje broja djece u skupinama i dovoljno vremena za pripremu i praćenje, ovaj put fokus je na zahtjevu za jedinstvenim nacionalnim okvirnim zakonom.
U Beču više od 99.500 djece pohađa vrtiće. Oko 63.000 te djece smješteno je u privatnim vrtićima. Posljednje veće demonstracije održane su prije nešto više od godinu dana, tada zajedno s osobljem gradskih vrtića u Beču i učiteljima u slobodno vrijeme iz školskog poslijepodnevnog boravka.
