Broj zahtjeva za azil u Austriji u 2025. godini znatno je pao. Ukupno je podneseno 16.284 zahtjeva, što predstavlja smanjenje od 36 posto u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na broj stanovnika, Austrija se time spustila na 12. mjesto unutar Europske unije.

Najviše zahtjeva podnijeli su državljani Afganistana, ispred Sirijaca. Azil ili supsidijarna zaštita odobreni su u 11.384 slučaja, dok je dodatnih 1.315 osoba dobilo humanitarnu dozvolu boravka.

Istodobno je zabilježen rekordan broj odlazaka iz zemlje – ukupno 14.156 osoba. U 46 posto slučajeva radilo se o prisilnim povratcima, a gotovo polovica deportiranih osoba (48 posto) bila je kazneno evidentirana. Među deportiranima su najbrojniji bili državljani Slovačke, a zatim Turske.

Austriju je napustilo i 926 sirijskih državljana, od kojih je većina (805) to učinila dobrovoljno. Administrativni pritvor određen je u više od 3.100 slučajeva, dok je u gotovo 2.500 slučajeva ukinut azil ili supsidijarna zaštita, najčešće ruskim državljanima.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izjavio je da će Austrija nastaviti s dosadašnjim smjerom migracijske politike, ističući da su povećani povratci rezultat dugotrajnog i zahtjevnog rada. Za 2026. godinu kao ključni izazov naveo je provedbu novog paketa EU-a o migracijama, koji stupa na snagu u lipnju.

Početkom godine u sustavu osnovnog zbrinjavanja bilo je smješteno 52.834 osoba, od čega 57 posto iz Ukrajine. To je više od 15.000 osoba manje nego početkom 2025. godine. Među njima se nalazi 1.358 maloljetnika bez pratnje.

Dodatno rasterećenje sustava, prema riječima ministra, donio je i privremeni prekid spajanja obitelji sredinom prošle godine. U razdoblju od listopada do prosinca 2025. godine u Austriju je tim putem došlo 25 osoba, u usporedbi s 3.400 u istom razdoblju 2023. godine.