Austrijska skladišta plina sada su popunjena oko 62 posto, a uskladišteno je 59,2 teravat sati (TWh) prirodnog plina. Plinski jastuk postaje deblji.
Količina uskladištene količine odgovara gotovo dvije trećine godišnje potrošnje u Austriji, ali nije sva uskladištena količina namijenjena austrijskim potrošačima. Republika će imati puni pristup strateškim rezervama plina od 20 TWh, od kojih 8,5 TWh ne dolazi iz Rusije.
“Do 2027. okončat ćemo našu ovisnost o ruskom prirodnom plinu”, kaže ministrica energetike Leonore Gewessler (Zeleni), čak i ako je potreban “nacionalni napor”, “svi bi trebali sudjelovati”. Prema podacima ministarstva, Austrija je posljednjih mjeseci smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu s 80 posto na manje od 50 posto.
S obzirom na nadolazeću zimu, situacija je donekle olakšana u odnosu na ovo proljeće, a plinski sigurnosni jastuk je znatno deblji. Tome je pridonijela i činjenica da su prethodno neiskorišteni kapaciteti u skladištu plina Haidach povučeni iz ruskog prodavača skladišta GSA, a marketing je prebačen na RAG – to će se skladište popuniti strateškom rezervom. Haidach bi ove godine trebao biti povezan s austrijskim tržištem, a do sada je skladište služilo samo za opskrbu potrošača u Njemačkoj.
Kako bi se ruski plin brže zamijenio skupljim plinom iz drugih zemalja, Zakon o diverzifikaciji plina, među ostalim, propisuje da dio dodatnih troškova snosi federalna vlada. Kako je objavljeno, OMV je osigurao kapacitet cjevovoda od 40 TWh kako bi mogao dovesti plin iz Norveške, Rotterdama i Italije u Austriju.
Potražnja za plinom također će se smanjiti promicanjem sustava koji mogu koristiti druge oblike energije umjesto plina – u hitnim slučajevima čak će i elektrana Mellach ponovno raditi na ugljen. Kako bi se kućanstva motivirala na štednju, za početak sezone grijanja planira se velika promidžbena kampanja.
Vlastita proizvodnja bioplina povećat će se sa sadašnjih dva na tri TWh, a 10 TWh je “izvedivo”, kažu u ministarstvu. EAG (Zakon o proširenju obnovljivih izvora energije) već je usvojen kao glavna osnova za to, drugi zakoni – Zakon o obnovljivim izvorima topline, Zakon o energetskoj učinkovitosti, reforma EIA, Zakon o zelenom plinu i Zakon o zaštiti klime – se procjenjuju ili su još uvijek u fazi pregovara, a dugo očekivani Zakon o zaštiti klime vjerojatno je trenutačno na čekanju jer se vladajuće stranke ne mogu dogovoriti i on “nije glavni prioritet” za ÖVP.
Ako uopće ne bude plina iz Rusije, država može poduzeti mjere energetske kontrole kako bi se kućanstva, proizvodnja hrane, opskrba strujom i bolnice prioritetno opskrbljivali.
“Nalazimo se u situaciji kakvu nikada nismo iskusili niti uspjeli u povijesti E-Control-a”, rekao je član uprave E-Control-a Wolfgang Urbantschitsch. Provedeno je niz prikupljanja podataka među velikim kupcima, toplinskim tvrtkama, mrežnim operaterima i kupcima skladišta u Njemačkoj i inozemstvu, te je prilagođeno i pripremljeno osam pravilnika. Neki od njih već su na snazi, drugi su pripremljeni kao mjera opreza za moguće razine eskalacije.
Ministrica Gewessler traži savjet o energetskim pitanjima od bivšeg člana uprave E-Control Waltera Boltza. Između ostalog, zalaže se za brzo širenje infrastrukture za uvoz plina iz Njemačke, Italije, Slovenije i Hrvatske, “kako bismo mogli odatle uvoziti i do 100 posto austrijske potrošnje plina ako bude potrebno”. Ovo proširenje mora biti planirano na način da se vodik u budućnosti može transportirati i cjevovodima. Prema Boltzu, diverzifikacija od ruskog plina mora se nastaviti čak i ako se promijene ekonomski i politički uvjeti. “Austrija nikada više ne smije postati toliko ovisna o jednom dobavljaču.”
