Na sastanku ministara unutarnjih poslova u Luxembourgu otvorila se nova i kontroverzna rasprava o budućnosti europske politike azila. Austrija je, predvođena ministrom unutarnjih poslova Gerhard Karner, iznijela prijedlog koji bi mogao značajno promijeniti status ukrajinskih izbjeglica u Europskoj uniji.
Austrijski prijedlog: kraj automatske zaštite za ukrajinske muškarce
Prema prijedlogu koji je predstavila Austrija, automatski zaštitni status za ukrajinske muškarce u vojno sposobnoj dobi trebao bi se ukinuti najkasnije do ožujka 2027. godine.
Karner tvrdi da Ukrajini trebaju njezini građani za obranu zemlje, ali i za poslijeratnu obnovu, dok Austrija istovremeno želi smanjiti pritisak na svoj sustav prihvata izbjeglica. Prijedlog je izazvao široke reakcije i otvorio raspravu o budućnosti europske migracijske politike.
Moguće promjene za tisuće ljudi u Europi
Ako bi se prijedlog prihvatio, tisuće ukrajinskih muškaraca koji trenutno imaju privremenu zaštitu u državama EU-a mogli bi izgubiti automatski status i biti podvrgnuti individualnoj procjeni.
Posebno se ističu muškarci vojno sposobne dobi te osobe koje dolaze iz dijelova Ukrajine koji nisu izravno pogođeni ratnim djelovanjima, kojima bi ubuduće moglo biti znatno teže dobiti ili zadržati zaštitu.
Paralelni plan: povratni centri izvan Europske unije
Uz ovu inicijativu, Austrija zajedno s još nekoliko europskih zemalja – uključujući Dansku, Nizozemsku, Grčku i Njemačku – sudjeluje u razvoju plana tzv. „povratnih centara” izvan granica Europske unije.
U tim bi se centrima trebali smještati odbijeni tražitelji azila, a cilj je uspostaviti konkretne lokacije do kraja godine. Detalji o državama s kojima se pregovara zasad nisu objavljeni.
Sve veći pritisak na europski sustav azila
Europska unija već dulje vrijeme traži rješenja za sve veći pritisak na sustave azila i migracija, a austrijski prijedlozi dio su šireg nastojanja više država da pooštre pravila i ubrzaju povratak odbijenih tražitelja azila.
Austrijski dužnosnici tvrde da bi novi pristup bio u interesu i Ukrajine i europskih država, dok kritičari upozoravaju da bi takve mjere mogle oslabiti temeljno načelo zaštite ratnih izbjeglica.
Političke podjele i rasprava o budućnosti zaštite
Dok zagovornici strože politike ističu potrebu za realnijim i selektivnijim pristupom migracijama, protivnici upozoravaju da bi promjene mogle poslati negativan signal i dovesti u pitanje dosadašnji sustav solidarnosti u EU-u.
Rasprava o ukrajinskim izbjeglicama i budućnosti europske azilne politike time ulazi u novu, osjetljiviju fazu koja bi mogla imati dugoročne posljedice za cijelu Uniju.
